Zašto Božić slavimo baš 25. prosinca: Obilježavamo ga od četvrtog stoljeća

U antičkom Rimu sredinom prosinca obilježavale su se Saturnalije, odnosno svečanost u čast boga Saturna. Tih dana (od 17. do 23. prosinca) označavao se završetak svih poljodjelskih poslova. Pritom su se priređivale javne gozbe te prinošenje ritualnih darova u Saturnovu hramu.  Tih se dana obrtao se društveni poredak. Tako su se ukidale zabrane, poput javnoga kockanja i golotnje, ukidale su se. Nosila se neformalnija odjeća, robovi nisu morali raditi, nije ih se smjelo kažnjavati te su jeli s gospodarima. 

Kako se tih dana jelo i pilo više negoli je bilo uobičajeno te se međusobno darivalo. U svemu navedenom, može se reći da nas Saturnalije podsjećaju na suvremenu proslavu Božića. Smatra se da su i same Saturnalije korijene imale u prošlosti, konkretno u obilježavanju zimskoga solsticija 21. prosinca, kada je noć najduža, a dan najkraći. Nakon toga datuma dani se polagano produžuju, a noći postaju sve kraće što nagovještava svojevrsnu pobjedu svjetla nad tamom.  

Neki pak smatraju da je Božić istisnuo blagdana Nepobjedivog Sunca (Mitre), koji se od 274. godine službeno slavio 25. prosinca. Riječ je o božanstvu sunca državne religije Rimskog carstva čiji je kult uspostavio car Aurelijan. Moguće je da je kršćanstvo tijekom trećeg stoljeća preuzelo elemente rimskih tradicija pa je u četvrtom stoljeću papa Liberije uspostavio blagdan Božića kao Dan rođenja Krista upravo na dan 25. prosinca.

FOTO: Pixabay

Običaj triju misa

Već se za vrijeme Grgura Velikoga božićna svetkovina odlikovala time što je papa služio tri mise: prvu u bazilici Sancta Maria Maior, drugu u crkvi sv. Anastazije na Palatinu, a treću u bazilici sv. Petra. Prva je misa nasljedovanje božićnog bdijenja u jeruzalemskoj crkvi. Doskora se ova misa služila o ponoći. Druga je misa bila namijenjena carskom dvoru na Palatinu, gdje je bila podignuta crkva S. Anastasia. Druga je božićna misa bila zapravo misa u čast sv. Anastazije, dok se Božić samo komemorirao.

Zagrebački nadbiskup poslao čestitku za Božić: Pozvao vjernike na posebnu dužnost

Danas je ostala samo još komemoracija sv. Anastazije. Treću je misu papa isprva svečano služio u bazilici sv. Petra, ali budući da je ona bila odviše daleko, izabrana je poslije kao postajna crkva za dnevnu božićnu misu bazilika Sancta Maria Maior. Tako je prema mjesnim prilikama Rima nastao običaj, da papa služi na Božić tri mise. Kasnije se taj običaj protegnuo i na ostale svećenike. Danas se obično veli, da nas tri božićne mise sjećaju trostrukog rođenja Kristova: od vijeka od Oca, u Betlehemu od Djevice-Majke i po milosti Duha Svetoga u ljudskim dušama.