Zapovjednik obrane Škabrnje ima teoriju zašto je napadnuta: 'Ona nije bila strateški cilj'

Prije Domovinskog rata Škabrnja je bila istoznačnica hrvatskog domoljublja, bogatog sela, blagih, vrijednih, poštenih, gostoljubivih i bogoljubivih ljudi. Vlastodršci u bivšoj jugokomunističkoj državi vodili su prema tom selu sustavnu politiku zatiranja svakog gospodarskog i duhovnog života. Vjerojatno je tome razlog pečat ustaštva, koji je mještanima Škabrnje stalno nametan u tijeku bivšega jugokomunističkog sustava. Vodeći se krilaticom "Bogu se moli, radi dan i noć, a od komunističke se politike drži podalje" i uz novčanu pomoć koju dobivaju od svojih rođaka koji rade vani u inozemstvu, a rijetke su obitelji koje nemaju nekoga vani, Škabrnjani su izgradili Škabrnju, najveće, najbogatije, i najljepše ravnokotarsko selo, opisi su koji stoje na službenim stranicama općine Škabrnja.

Ovo hrvatsko selo svima je dobro znano jer je uz Vukovar u njemu počinjen jedan od najvećih zločina velikosrpskog okupatora. Prvi napad na Škabrnju počeo je na današnji dan 17. rujna 1991. godine kada su počele padati i prve granate. Zapovjednik Marko Miljanić dobio je težak zadatak obrane ovog malenog mjesta.

 "U bivšoj Jugoslaviji to selo je proglašavano za kleronacionalističko i ustaško mjesto, što Škabrnja nikada nije bila. Škabrnjani su vrijedni ljudi i oni i danas žive i rade po cijelome svijetu. S obzirom na to da se mjesto nalazi u srcu Ravnih Kotara trebalo je poslužiti kao mjesto zastrašivanja ostatka Hrvatske jer Škabrnja njima, s mog vojničkog gledišta, nikada nije bila strateški cilj. Oni su samo htjeli pokazati što će se dogoditi onima koji budu pružali otpor", rekao je Miljanić jednom prilikom za portal Direktno.

FOTO:  HINA/Zvonko Kucelin

Glavni napad i četnički pokolj

Glavni napad na Škabrnju počeo je 18. studenoga 1991. rano ujutro iz dva smjera kada je preko Zemunika Gornjeg stigla jedna kolona tenkova i oklopnih transportera s kamionima pješaštva, a druga iz smjera Biljana Donjih. Glavni udar i težište napada agresora bio je na zapadnom ulazu u Škabrnju gdje su angažirane tenkovsko-pješačke snage četnika i JNA.

Srbi su nakon stravičnog pokolja Škabrnji nadjenuli novo ime: Nazvali ju po četničkom vojvodi

Četnici i pripadnici JNA do središta sela i crkve Velike Gospe došli su tek predvečer tjerajući ispred tenkova zarobljene branitelje i civile kao živi štit. Civili, pretežito žene, djeca i starije osobe, koji su se skrivali u podrumima i drugim zaklonjenim prostorijama, nasilno su izvučeni, ubijani i masakrirani. Stotinjak civila, uglavnom žena i djece, zarobljeno je i odvedeno u Benkovac. Samo toga dana u Škabrnji je stradalo 48 civila i 15 branitelja, a u Domovinskom ratu ubijeno je 56 civila i 25 branitelja iz tog mjesta.