Davor Huić

Zapošljavanje po političkoj podobnosti protuzakoniti je hrvatski model

Autor

Direktno.hr

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, a na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku, čini se da je u razdoblju mandata Kukuriku koalicije broj zaposlenih rastao isključivo u dva resora- turzmu (što je i potpuno logično, posebice ako se uzme u obzir sezonsko zapošljavanje), ali i u- državnoj administraciji, čime je ionako golemi birokratski aparat još povećan u posljednje četiri godine.
07.01.2016. u 19:26
Ispiši članak

''Procjene raznih analitičara koji su se bavili ovim problemom pokazuju da u jednom ciklusu stranka, ili koalicija na vlasti zaposli oko 5000 ljudi u javnom sektoru te još oko 20.000 u javnim kompanijama, odnosno, tvrtkama u državnom vlasništvu. To onda dijele po partijskoj liniji svojim članovima i to je jedan od klasičnih motiva i razloga zašto ljudi podržavaju političke stranke i učlanjuju se u njih'', kaže Davor Huić, izvršni direktor Udruge poreznih obveznika ''Lipa''.

 

Zamoljen da komentira zapošljavanje isključivo po političkoj podobnosti, odnosno, stranačkom ključu i iskaznici, Huić podsjeća da je to što se radi protuzakonito, jer riječ je o kaznenom djelu trgovine političkim utjecajem. Nažalost, u Hrvatskoj je to raširena pojava, a po tom principu rade sve političke stranke, ističe Huić.

''To je jednostavno model koji funkcionira u Hrvatskoj. Osim što je suprotno zakonu, jer se ne radi za javno dobro, to je i strahovito štetno za javnu upravu i javni sektor, jer se ne dobivaju najstručniji i najbolji ljudi, već isključivo politički poslušnici.

Loše je i zato jer se u javnosti kreira osjećaj nemoći i bijesa, budući da pametni i sposobni ne mogu dobiti poziciju, jer je ona već popunjena stranačkim kadrovima'', nastavlja Huić.

''Treće, ti ljudi koji su tako zaposleni imaju obvezu odraditi nešto za one koji su ih zaposlili, tako da dolazimo do kolizije javnog i stranačkog interesa. Spomenimo, primjerice, samo pogodovanje u javnoj nabavi. Dakle, mnoštvo je razloga zašto je ovakvo zapošljavanje loše i štetno'', dodaje Huić.

Smatra da bi trebalo profesionalizirati javnu upravu, kao i upravljanje državnim tvrtkama te uvesti kriterije za stručnost, no, to je samo dio rješavanja ovog velikog problema.  

Broj zaposlenih rastao jedino u turizmu i državnoj administraciji

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, a na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku, u studenome je zabilježeno 1,319.310 zaposlenih osoba, 1,603.967 radno aktivnih stanovnika te 284.657 nezaposlenih osoba. U usporedbi s istim mjesecom 2014. godine, riječ je o 0,5 posto manje zaposlenih, manje je nezaposlenih za 8,9 posto te aktivnog stanovništva za 2,1 posto. “Iako je pritom činjenica o padu nezaposlenih statistički povoljna, konstataciju oporavka tržišta rada demantiraju kretanja u području zaposlenosti i aktivnosti koja se sedmu uzastopnu godinu kreću duž opadajuće krivulje spuštajući se blizu ili ispod minimalnih razina. Tako je administrativni broj zaposlenih u studenome bio na najnižoj razini (u usporedbi s istim mjesecom u godini) od 1999. godine. Pritom je u pravnim osobama (gdje je zaposleno oko 80 % ukupno zaposlenih) radilo 1,112.850 osoba, 2,3 tisuće manje u odnosu na 2014. godinu. Padu je najveći pojedinačni 'doprinos' dao manji broj zaposlenih u djelatnosti građevinarstva gdje je u studenome 2015. godine radilo 67.928 osoba, 3619 osoba manje nego u istom mjesecu prethodne godine,” navodi HGK.

U studenome je manje zaposlenih zabilježeno i u djelatnosti trgovine gdje je radilo 176.406 osoba, odnosno 1273 osobe manje nego u istom mjesecu 2014. godine. U prerađivačkoj industriji u studenome je registrirano 196.624 zaposlenih, što je 757 zaposlenih manje nego prethodne godine.

Povećanje broja zaposlenih bilježi se u uslužnom sektoru, a najznačajniji rast je ostvaren u turizmu, odnosno u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, gdje je broj zaposlenih protekle godine bio veći za 2793 tisuće osoba. U “rastuće”, navodi HGK, pripada i često prozivana djelatnost vezana uz državnu administraciju – odnosno sektor “javna uprava i obrana” ima 662 osobe zaposlene više nego godinu prije.

“Ako se tome dodaju djelatnosti koje su u velikoj mjeri povezane s državom ('Zdravstvena zaštita i socijalna skrb' ima 977, a 'Obrazovanje' 916 zaposlenih više), za zaključiti je kako zapošljavanje u državnom sektoru, odnosno onom koji je povezan s državom (i ima kolektivne ugovore) ipak raste, što se još ne može konstatirati za proizvodni dio hrvatske ekonomije”, ističe Komora.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.