Zanimljiv razlog koji bi mogao stajati iza termina izbora: 'U džepove će se sliti više novca'

Dakle, Hrvatski sabor će biti raspušten najkasnije u petak, 22. ožujka. Nakon raspuštanja Sabora predsjednik Milanović raspisuje izbore u roku od 30 do 60 dana, što znači da bi građani na parlamentarne izbore mogli izići tijekom travnja ili svibnja. Milanović će tako na raspolaganju imati četiri nedjelje. Raspusti li se Sabor 15. ožujka, najranija nedjelja za izbore je 21. travnja, a najkasnija 12. svibnja Raspusti li se 22. ožujka, izbori za Sabor održat će se najranije 28. travnja, a najkasnije 19. svibnja.

Odluku za datum izbora određuje Milanović, a komunikacijska stručnjakinja Ankica Mamić je istaknula za portal Direktno kako je predsjednik podržao inicijativu oporbe za raspuštanjem Sabora te da bi mu time odgovarao raniji datum izbora. Kazala je kako su svi tvrdili da su spremni za izbore, ali tako ne izgleda jer još ne znaju ni s kim će u koaliciju. Naglasila je primjer Bojana Glavaševića koji je nakon četiri godine napustio klub Možemo! i vratio se SDP-u.

"Puno je kod opozicije još toga nedovršeno. Desni su rekli kako idu na izbore. Most ide sa Suverenistima te još razgovaraju s nekim pojedinicima. Domovinski pokret ide sam jer njihov pokušaj da pridobiju Most za zajednički izlazak na izbore nije prošao. Na lijevoj strani dogovora oko točkaste koalicije nema, ima dogovora da će se dogovoriti", rekla je.

FOTO: HINA/Lana Slivar Dominić

Evo zašto je travanj posebno bitan HDZ-u

Što se tiče HDZ-a, Mamić je rekla kako njima odgovara bilo koji datum jer će u travnju javni i državni službenici dobiti veliku povišicu koja je sada izglasana, a dobit će i uskrsnicu jer je ove godine Uskrs koncem ožujka. "U džepove će se sliti više novca nego inače što je uvijek dobra motivacija za izaći na izbore pa bi HDZ-u odgovaralo da budu ranije. Mislila sam da će izbori biti tek na jesen iz svih drugih razloga, a moguće je da tu ima i europskih politika, očito premijer puno toga zna što mi ne znamo i puno se dogovora vodi na puno različitih razina", poručila je.

Naglasila je i kako bi za demokraciju u Hrvatskoj bilo dobro da se zna kad su izbori, kao što znamo da se lokalni izbori održavaju treće nedjelje u svibnju svake četiri godine te da se unaprijed zna kad su parlamentarni izbori. Očekivana je, kaže, odluka da parlamentarni izbori nisu spojeni s europskim, iako bi bilo pametnije da jesu.

Gjenero o datumu izbora: 'Jasno je tko će biti relativni pobjednik, ostaje samo jedno pitanje'

"Iz financijskih razloga bi bilo pametnije da su spojeni da građani ne izlaze dvaput na birališta, da ne slažemo biračke odbore dva puta i s druge strane to bi podiglo izlaznost na europskim izborima. Kad već izađete glasati, onda bi sigurno glasali i za europskog zastupnika. Pitanje je sada kakva će biti kampanja. Na prošlim europskim izborima Hrvatska je poslije Slovačke bila zemlja s najnižom izlaznošću, naši građani nisu smatrali EU izbore toliko važnima. Prilika je bila da izbori budu zajedno", kazala je.