Zakon o najmu stanova treba odmah povući jer predstavlja kukavičje jaje

Naime, smatra kako je riječ o konfuznom i nedorečenom prijedlogu izašlom iz ministarstva kojeg vodi, prema njegovu mišljenju, indolentna osoba nedorasla zadatku, ciljajući pri tom na HNS-ova ministra Predraga Štromara koji je izjavio kako ima 'zaštićenih najmoprimaca koji su jako bogati'.

"Ministar Štromar bi trebao znati da pojedinci uopće nisu važni za zakon", poručuje Olujić te podsjeća da je Zakon o najmu stanova iz 1996. jamčio zaštićen položaj bivšim nositeljima stanarskog prava, a sada zaštićenim najmoprimcima te da im se to ne može novim izmjenama otimati, jer bi bila riječ o pljački.

Ključno je pitanje kako vratiti vlasnicima stanove, a  ne oštetiti zaštićene najmoprimce

"Treba podsjetiti na 90-te godine kada su državi bila 'puna usta' obećanja o povratu u komunizmu otetih stanova. Tada su se nudili zajmovi s odličnim kamatama za otkup stanova u vlasništvu državnih tvrtki, a nastanjeni fizičkim osobama koji su bili nositelji stanarskog prava. Njima je dakle omogućeno da otkupe te stanove i postanu vlasnici. Međutim, postavlja se pitanje što je s ljudima koji su stekli stanarsko pravo s drugog osnova, a žive u stanovima u vlasništvu drugih osoba", navodi Olujić i napominje kako je  ključno u cijeloj stvari -  kako povratiti vlasnicima njihove stanove, a istodobno ne oštetiti zaštićene najmoprimce.

Naš sugovornik ističe kako tu postoje samo dva odnosa;  odnos između države i zaštićenih najmoprimaca i države i vlasnika stanova. "Nema odnosa između vlasnika i zaštićenih najmoprimaca jer će i jedni i drugi morati postupiti kako država odredi", upozorava.

Obeštetiti vlasnike, a stanarima ponuditi zamjenske stanove

Stoga bi država, smatra, trebala obeštetiti vlasnike stanova i ponuditi im barem 50 posto tržišne cijene nekretnine jer nisu mogli njima desetljećima raspolagati, dok bi zaštićene najmoprimce trebalo preseliti u druge stanove sa zaštićenom stanarinom, ali bez vlasničkih prava. To znači da te stanove ne mogu ni prodavati ni nasljeđivati.

"Zakonom se na prvom mjestu moraju zaštititi ljudi koji bi predloženim izmjenama ostali bez krova nad glavom, ali moramo zaštititi i privatno vlasništvo. Stoga nas zanima što je s novcem koji je država uprihodila prodajom stanova u društvenom vlasništvu, a radi se o nekoliko milijardi? Neka se tim novcem obeštete vlasnici stanova, a zaštićenim najmoprimcima osiguraju zamjenski stanovi", ističe Olujić.

Zakoni koji reguliraju životna pitanja ne smiju biti na štetu građana

Ključnim smatra naglasiti da se zakoni kojim se reguliraju životna pitanja građana mogu mijenjati jedino na štetu proračuna, a ne na štetu ljudi, kako je prijedlogom izmjena Zakona o najmu slučaj.

Komentirajući argumente iz Vlade da se zakon mora donijeti zbog presuda Europskog suda za ljudska prava i Europske komisije, Olujić poručuje da vlasti nisu vezane nikakvim rokovima. "Niti međunarodni sudovi niti EU ne mogu intervenirati oko elementarnog prava koji se mora osigurati,  a to je privatno vlasništvo. Zatečenu situaciju dužna je riješiti država, ali pravedno i tako da se nikog od zainteresiranih strana ne ošteti", navodi Olujić te zaključuje kako bi predložene izmjene 'pametna vlast' svakako povukla iz procedure.

Vratiti stanove vlasnicima u najkraćem roku

Andrija Hebrang je rekao pak za Direktno kako je problem zaštićenih najmoprimaca još jedna neriješena posljedica zločinačkog komunističkog režima koji je otimao privatno vlasništvo i često pri tom ubijao vlasnike. "Najgore bi bilo sada reći 'odlučno možda' i prolongirati rješenje. Uvijek sam zastupao stav da država mora vratiti vlasništvo vlasnicima u najkraćem roku, a stanarima osigurati dio kredita za kupnju stanova. Zaštićeni najmoprimci su u protekla dva desetljeća već sami trebali riješiti svoje stambeno pitanje, no sada ih na to mora potaknuti novi zakon", mišljenja je Hebrang, napomenuvši kako im pri tom treba nadoknaditi barem polovinu vrijednosti predmetnog stana.