U Zagrebu prednost SDP-u, u novom sazivu Sabora nitko nema apsolutnu većinu; Vladu će formirati onaj tko zanemari privatne interese

Prva izborna jedinica

Projekcije pokazuju veliki pad popularnosti dviju najvećih političkih opcija i potpunu marginalizaciju stranke zagrebačkog gradonačelnika u gradu koji vodi. To proizlazi iz usporedbe rezultata Hrejtinga s rezultatima prošlih izbora.

Tako, primjerice, lista SDP-ove koalicije s Davorom Bernardićem na čelu dobiva 29,2 posto, što je 10 posto manje nego prije četiri godine predvođena Zoranom Milanovićem. Za listu, kojoj je 2016. kao i danas na čelu Andrej Plenković, pad je još veći - 12 posto. Koalicija HDZ-HSLS u anketi ima 19,7 posto.

Treći izbor je koalicija Miroslava Škore (10,4 posto) koju u Zagrebu predvodi Zlatko Hasanbegović.  Vrlo blizu mu je Tomislav Tomašević, vođa saveza oko platforme Možemo (9,1 posto) u 1. izbornoj jedinici.

S Marijom Selak Raspudić, Most s 6,3 posto prelazi izborni prag, od kojega je Dalija Orešković, koja u Zagrebu predvodi savez oko Stranke s imenom i prezimenom s 3,9 posto. Daleko, ali je d'Hondtova metoda preračunavanja ipak ostavlja u igri za mandat, za razliku od stranke zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića koja jedva da prelazi dva posto (ima 2,2 posto).

Neodlučnih birača u Zagrebu je 11,3 posto, tako da bi njihovim uključivanjem u izborni proces, podjela mandata mogla izgledati drukčije nego sada.

Raspored mandata

A sad 12 takozvanih fiksnih ili sigurnih mandata dijele Restart koji uzima 5, HDZ 4, Škorina koalicija 2 i savez na platformi Možemo  1. Za dva preostala, rubna mandata, na koje statistička pogreška od 4 posto ma utjecaj, bore se četiri opcije. Najbliže su im prema anketi, Restart i Most.

Pretvaranje glasova u mandate u 10 izbornih jedinica

Prije brojeva još jednom podsjetnik: anketa nije prikaz izbornih rezultata nego je prikaz raspoloženja birača u trenutku kad se provodila. A ovo prvo veliko istraživanje po izbornim jedinicama provedeno je na kraju predkampanje i samom početku službene kampanje, čiji tijek i te kako može utjecati na konačni ishod. Pogotovo kad je broj neodlučnih birača i dalje velik i kad se u jeku kampanje pojave situacije poput ovog ponovnog širenja korona virusa. Zato bi upravo zadnjih pet dana kampanje moglo presuditi kome će pripasti trenutačno 15 rubnih mandata, mandata na koje statistička pogreška ankete od 4 posto ima utjecaj.

Kad se uzmu u obzir ta statistička pogreška i d'Hondtova metoda preračunavanja glasova u mandate, dolazi se do čak 35 lista koje imaju šansu uzeti rubne mandate.

Projekcija budućeg saziva Hrvatskog sabora

Zato prvo prikaz rasporeda 125 saborskih mjesta koja su prema HRejtingu fiksna ili sigurna. Najviše bi ih zauzeli Restart 52 i HDZ 51. Stranke okupljene oko Miroslava Škore imale bi 17 zastupnika. Most bi imao 3 sigurna, savez na platformi Možemo jednoga. Kao i koalicija oko Živog zida, preciznije Stipe Petrina.

Kada bismo ovih 15 rubnih mandata pribrojili listama koje ih prema anketi imaju najviše šanse osvojiti, kako bi izgledala podjela mjesta u Hrvatskom saboru

U tom bi slučaju podjela svih 140 mandata u 10 izbornih jedinica, dakle bez 11. i 12. u kojima se biraju tri predstavnika takozvane dijaspore i 8 predstavnika nacionalnih manjina, izgledala ovako: koalicija predvođena SDP-om 60 zastupnika, HDZ-ova 54. Koalicija oko Škorinog Domovinskog pokreta 18, a Most 5. Dva zastupnika imao bi savez na platformi Možemo, a 140. bi bio primoštenski gradonačelnik Stipe Petrina.