Zagrebačka policija zaplijenila kokaina koliko 'dva istrenirana nosa' pošmrču u godinu dana

Upućeni tvrde da znatan porast potrošnje kokaina nije specifičan samo za Zagreb nego i za cijelu Hrvatsku, posebice u Dalmaciji i Istri, no glavni grad Hrvata jedini sudjeluje u europskim i svjetskim istraživanjima o zlouporabi droga kroz analizu otpadnih voda i to preko Laboratorija za analitiku i biogeokemiju organskih spojeva Instituta Ruđer Bošković, dok je za uzimanje uzoraka iz gradske kanalizacije zadužen Zavod za otpadne vode Zagreb.

U našem prošlom članku u kojem je autor Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe droga te brojnih programa s tog područja psihijatar prof. dr. Slavko Sakoman upozorio da je kokain glavni izvor novca organiziranom kriminalu u Hrvatskoj čiji glavni akteri zahvaljujući tom 'crnom' novcu vladaju hrvatskim društvom: uništavaju hrvatsku mladež prodajući im drogu, kupuju nekretnine i lokale putem kojih ponovno distribuiraju drogu te osvajaju pozicije u društvu i u sustavima moći preko koruptivnih linija dok policija i represivni sustav na sve to ne reagiraju.

I nije jedini koji upozorava da hrvatska policija na lokalnoj razini čini malo ili ništa kako bi onemogućila dostupnost kokaina konzumentima i to putem racija po noćnim klubovima do prikupljanja informacija i praćenja njegove distribucije i preprodaje.

Kritike na rad policije

Komentirajući učinkovitost policije na lokalnoj razini prof. Sakoman je rekao kako je "zadarska policija ipak učinila nešto, splitska gotovo ništa, u Puli gdje ima puno ozbiljnih kriminalaca isto se učinilo 'nešto', dok su u Zagrebu 'manje zaplijenili kokaina nego što jedan nos pošmrče'.

Pokušavajući provjeriti jesu li kritike na rad policije utemeljene poslali smo upit PU zagrebačkoj i zatražili podatke o zapljeni kokaina od kad je evidentirana njegova povećana potrošnja u glavnom gradu. Zanimalo nas je bilježe li i povećanje stope kriminaliteta vezano uz zlouporabu droga i u kojem razdoblju.

Iz PU zagrebačke su nam odgovorili kako u devet mjeseci 2019. godine bilježe 200 kaznenih djela (72 djela ili 56,3 posto više u odnosu na prošlu godinu). Među njima su, navode, 185 djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama (71 djelo ili 62,3 posto više) i 15 djela omogućavanja trošenja droga (2 djela ili 15,4 posto više nego prošle godine).

Pri tom podsjećaju kako prigodom tumačenja statističkih pokazatelja treba imati na umu da povećanje broja kaznenih djela iz područja primjerice kriminaliteta droga, "predstavlja kvalitetniji i uspješniji rad policije budući da se otkrivanjem slučajeva kaznenih djela, prekršaja i zapljenama, ulazi u tzv. 'tamnu brojku kriminaliteta'.

Ograničavajući se samoinicijativno samo na prvih devet mjeseci ove godine, iz PU zagrebačke navode kako su u tom razdoblju imali 1557 zapljena. U navedenom broju zapljena najviše otpada na marihuanu i to 195.769,39 grama ili zaokruženo, 196 kilograma odnosno 71,4 posto svih zapljena. Po količini slijedi zapljena amfetamina 4.509,81 grama ili 4,5 kilograma što čini 8 posto svih zapljena.

Kada je riječ o zapljeni kokaina što nas u ovoj priči najviše zanima, onda su u prvih devet mjeseci ove godine zagrebački policajci zaplijenili 1.404,25 grama tog bijelog praha iliti 1,4 kilograma na što otpada 6,5 posto svih zapljena u tom razdoblju.

Koncentrirali se na prevenciju

U svom odgovoru policija podsjeća da njihovi djelatnici iz Službe prevencije PU zagrebačke "posljednjih desetak godina provode nacionalne i regionalne preventivne projekte kao i predavanja u odgojno-obrazovnim ustanovama kojom prilikom se učenici kako osnovnih tako i srednjih škola upoznaju s opasnostima i posljedicama konzumiranja sredstava ovisnosti kao i s oblicima samozaštitnog ponašanja te osnaživanja u odabiru pozitivnih društvenih vrijednosti i životnih stavova".

Dodaju kako se u isto vrijeme provode i programi koji su namijenjeni roditeljima, a "koje se educira s aspekta prevencije o suvremenim sredstvima ovisnosti o opojnim drogama i zakonskim posljedicama njihove zlouporabe, obiteljskim zakonom i noćnim izlascima maloljetnika s obzirom na to da su sve to rizični čimbenici koji utječu na potencirano protupravno ponašanje mladih".

Zanemariva  količina zaplijenjene droge

Lijepo je da se policija bavi preventivnim aktivnostima jer je naravno 'bolje spriječiti nego liječiti', ali od nje se kao dijela represivnog sustava ipak očekuju konkretnije akcije i rezultati u suzbijanju i sprječavanju neovlaštene proizvodnje i preprodaje droga te hvatanje i privođenje dilera odnosno pripadnika organiziranog kriminala pred 'lice pravde'.

Učinkovitost policije vidi se i po količini zapljene neke droge.

Ako se u jednom milijunskom gradu kao što je Zagreb u kojem je konzumacija kokaina trostruko porasla u posljednjih pet godina i nalazi se na neslavnoj ljestvici svjetskih gradova u kojima je zabilježen znatan porast trenda zlouporabe te droge još od 2011. godine, u prvih devet mjeseci zaplijeni tek 1,4 kilograma iste, onda je evidentno da kritike o neradu i neučinkovitosti policije nisu paušalno donesene.

Koji je tome razlog neka odgovore daju mjerodavni; je li u pitanju nesposobnost, nemar ili pripadnici organiziranog kriminala 'crnim novcem' i od njih kupuju svoj mir i nesmetan rad u tom i više nego profitabilnom biznisu?

Jedno je sigurno; 1,4 kilograma kokaina koliko su u prvih devet mjeseci zaplijenili zagrebački 'plavci' dva 'istrenirana nosa' pošmrču u godinu dana...