HDZ I SDP BEZ JAKOG IMENA

ZAGREB NA PREKRETNICI Bandić ide po novi mandat protiv nikad ozbiljnijih protukandidata

Autor

Ivica Zadro

Otkako je 2000. na izvanrednim lokalnim izborima preuzeo Zagreb Milanu Bandiću nitko nije mogao ozbiljno zaprijetiti i smijeniti ga s pozicije gradonačelnika. A bilo je pregršt prilika, no sve su propuštene.

24.10.2020. u 16:54
Ispiši članak

Milan Bandić najdugovječniji je gradonačelnik Zagreba iako ta 2000. godina nije ničime dala nagovijestiti da bi se, tada 45-godišnjak, rođen u malenom selu u Hercegovini, mogao toliko dugo zadržati na čelu metropole. Toliko je dugo "prvi čovjek" Zagreba da su građani rođeni tijekom njegova mandata već konzumirali glasačko pravo na predsjedničkim i parlamentarnim izborima, a sad će imati priliku i na lokalnim. 

Ni dvije godine nakon dolaska na tu funkciju podnio je neopozivu ostavku nakon što je, pod utjecajem alkohola, u siječnju 2002. skrivio prometnu nesreću i pobjegao od policije, a potom ih pokušao podmititi nakon što su ga uhvatili. Tadašnji premijer i predsjednik SDP-a Ivica Račan natjerao je Bandića dva mjeseca kasnije da prvi i jedini put podnese neopozivu ostavku na dužnost gradonačelnika. No vratio se na tu dužnost nakon lokalnih izbora u svibnju 2005. godine.

Najburnije je Bandiću bilo u petom mandatu tijekom kojeg je uhićen. Jednu nedjeljnu večer u listopadu 2014. godine završio je iza rešetaka u Remetincu. Afera prigodno nazvana ''Agram'' Bandiću je slobodu uskratila nakon višemjesečnog kriminalističkog istraživanja vezanog za nezakonitosti u Gradskoj upravi i Zagrebačkom holdingu.

Punih 20 godina na čelu Zagreba

Na vlast je došao izborima 7. lipnja 2020., a s vlasti bi mogao sići, uzmemo li u obzir veliku vjerojatnost da će gradonačelnik Zagreba biti izabran tek u drugom krugu, 30. svibnja 2021., dan uoči Dana grada Zagreba i blagdana Majke Božje od Kamenitih vrata kojoj bi svijeću mogao posljednji put nositi tek protokolarno kao gradonačelnik na odlasku. Prevedemo li brojke na jezik zagrebačkog gradonačelnika kao (izabrani) gradonačelnik ili dogradonačelnik (gradonačelnik u sjeni) provest će 20 godina, 11 mjeseci i 23 dana. 

U 20 godina u šest (punih pet) dosadašnjih mandata Bandić je upravljao s oko 135 milijardi kuna proračunskih sredstava (procjene po objavama u Službenom glasniku grada Zagreba). To znači da je u svakoj minuti mandata odlučivao o prosječno 12.235 kuna. Tko će nakon njega, ako to opet ne bude on sam, preuzeti taj teret, ali i milijarde kuna zaduženja, bit će poznato 30. svibnja 2021. godine ili u optimističnijoj varijanti već u prvom krugu lokalnih izbora 16. svibnja. Kandidata ne manjka.

Bandić se uvijek vraća nakon poraza

No, Bandića još ne bi trebalo otpisati. U prvom krugu mogao bi prikupiti 20-ak posto glasova i vjerojatan ulazak u drugi krug. Poslože li mu se karte kao i u svibnju 2017., kada je za protukandidatkinju imao izrazito lijevu kandidatkinju Anku Mrak-Taritaš, mogao bi pridobiti birače HDZ i "desni" birački spektar i ponovno osvojiti četverogodišnji mandat. Pitanje je bi li uspio isti odslužiti do kraja u Gradskoj upravi ili bi ga završio možda u nekom od zatvora s obzirom na suđenja koja su u tijeku.

Kandidaturu za gradonačelnika/cu Zagreba već su istaknuli Tomislav Tomašević iz platforme Možemo!, nezavisna kandidatkinja i bivša ministrica pravosuđa, odvjetnica Vesna Škare-Ožbolt, sin nekadašnjeg nogometnog izbornika, arhitekt Otto Barić mlađi te nesuđeni SDP-ovac i aktualni zastupnik u Gradskoj skupštini Renato Petek. Čeka se koga će za utrku istaknuti HDZ i SDP, a ne treba zanemariti ni potencijalne kandidate Mosta i Domovinskog pokreta. Sigurno je da u SDP-u takve ambicije ima bivši saborski zastupnik Gordan Maras.

Tomašević drugi put gradonačelnički kandidat

Tomislav Tomašević drugi put će se kandidirati za gradonačelnika Zagreba. U svibnju 2017. godine bio je tek jedan od desetero kandidata i to onaj s malim izgledima za uspjeh, no sada se prometnuo u vodećeg kandidata za preuzimanje Zagreba. Analitičari mu zamjeraju nedostatak upravljačkog iskustva. Može li preuzeti Zagreb u ovakvom stanju mogli bi se zapitati i naklonjeni mu birači, a to otvara vrata nekom drugom kandidatu ljevice i centra.

Platforma Možemo! očekuje od ostalih oporbenih stranaka lijevog spektra da podrže Tomaševića jer smatraju da prema raspoloženju javnosti ima najveće šanse pobijediti u utrci za gradonačelnika. U tome bi mu najveći problem mogao biti predsjednik zagrebačkog SDP-a Gordan Maras koji i dalje želi biti SDP-ov kandidat za gradonačelnika iako su mu šanse da pobijedi u razini statističke pogreške.

Povratak u politiku Škare-Ožbolt

Bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt i nekadašnja kandidatkinja za predsjednicu Republike namjerava se kandidirati za zagrebačku gradonačelnicu. Na društvenim mrežama napisala je da ju je na to nagnao pristup rješavanju problema stanovnika nakon potresa, korone i poplave. Smatra da Zagreb godinama stagnira u razvoju, nema pravih investicija, a dobar dio proračunskog novca potrošen je bez jasne namjene.

Foto: Dubravka Petric/PIXSELL

U nedostatku vlastitog izglednog kandidata nije nemoguće da, kako se budu približavali izbori, dobije potporu HDZ-a čiji je član bila, a njezina kasnija stranka Demokratski centar s većinom članova "vratila se" u okrilje HDZ-a, no ne i ona osobno. Političkim djelovanjem i stavovima Škare-Ožbolt je prihvatljiva novom vodstvu HDZ-a koji je stranku vratio bliže centru.

Barić i Petek nemaju gotovo nikakve šanse

Kandidaturu je najavio arhitekt Otto Barić mlađi. Sin legendarnog nogometnog trenera Otta Barića također je na kandidaturu potaknut potresom. Okosnica njegovog programa je obnova glavnog grada. Ideja mu je osmisliti pedesetak ključnih projekata koji će Zagreb temeljito urbano obnoviti. Iza njega zasad ne stoji nijedna stranka, ali priželjkuje zajedničku podršku HDZ-a i SDP-a, iako zna to nije moguće.

Za gradonačelnika se kandidirao i nezavisni zastupnik u Gradskoj skupštini Renato Petek, kojeg SDP nije htio primiti u članstvo tijekom procesa pripajanja stranke Naprijed Hrvatska! - Progresivni savez koju je osnovao bivši predsjednik Ivo Josipović. Poznat po čestim performansima u kojima ukazuje na nepravilnosti u radu dosadašnjeg gradonačelnika Petek mjesecima pokušava privući pozornost javnosti, no zasad ne nailazi na plodno tlo. Iako ima podršku medijski eksponiranijeg Darija Juričana, koji je nakratko i ime promijenio u Milan Bandić, male su mu šanse da osvoji znatniji broj glasova lijevog biračkog tijela koje će kalkulirati da se glasovi ne bi raspršili te u drugi krug uđu dva kandidata desnije od centra.

HDZ se ne može odlučiti za kandidata

O kandidatu za gradonačelnika Zagreba u HDZ-u ozbiljno razmišljaju, ali nijedno ime koje je u javnost plasirano kao probni balon nije naišlo na veliki odjek. Prvo je, na krilima početnog uspjeha u borbi protiv korona virusa, kao gradonačelnički kandidat spominjan ministar zdravstva Vili Beroš, a potom i njegov kolega iz Vlade, još uvijek nestranački ministar financija Zdravko Marić. Nijedan to nije opovrgnuo, ali ni prihvatio. U kombinacijama se spominjalo i ime Domagoja Ivana Miloševića.

Problem HDZ-u je i nedavna ostavka Drage Prgometa na mjesto predsjednika Gradske skupštine, istog onog koji je bio gradonačelnički kandidat te stranke na prethodnim lokalnim izborima. No, nije imao nikakve šanse, kao ni prethodni kandidati "bačeni u vatru" nakon dugogodišnje političke trgovine s Bandićem, poput Margarete Mađerić i Jasena Mesića. U izboru kandidata koji bi mogao pobijediti zagrebačkom HDZ-u ne idu u prilog ni konstantni sukobi u toj organizaciji.

SDP u Zagrebu tone još od 2013.

SDP je još u većem problemu. Gradsku organizaciju vodi Gordan Maras koji je gotovo cijeli protekli mandat u Saboru iskoristio da se nametne kao glavni protukandidat Bandiću na lokalnim izborima. Ali javnost ga i dalje doživljava kao umjereniju verziju Ivana Pernara što se vidi na njegovim izbornim rezultatima, a posebno na činjenici da nije uspio ući u novi saziv Sabora.

I njihova povijest gradonačelničkih kandidata, nakon izbacivanja Bandića iz SDP-a, govori koliku je ulogu imao upravo Bandić u izgradnji stranačke infrastrukture. Prvo ga je na čelu gradskog SDP-a zamijenio Davor Bernardić, no on nije bio stranački kandidat za gradonačelnika jer tako nije htio dotadašnji predsjednik SDP-a Zoran Milanović. I u utrku je stavio Rajka Ostojića koji nije imao šanse. Četiri godine kasnije SDP uopće nije imao kandidata i podržao je Anku Mrak-Taritaš koja nije uspjela animirati neodlučne glasače i Bandić je pobijedio. Sada je situacija još gora.

Kandidati Mosta i Domovinskog pokreta

Zanimljivo će biti i koga će kao gradonačelničke kandidate istaknuti Domovinski pokret i Most. Javna je tajna da bi se na glasačkom listiću svakako htio naći Zlatko Hasanbegović, koji je nakon razlaza s Brunom Esih, karte stavio na novu političku opciju pod vodstvom Miroslava Škore i mogao bi biti njihov kandidat u Zagrebu. No, u tom slučaju morao bi obogatiti programski spektar i na projekte koji nisu opterećeni prošlosti jer Zagreb očekuje dugotrajna i temeljita obnova nakon potresa.

Most bi u ovom izbornom ciklusu mogao imati svog kandidata za gradonačelnika Zagreba. Nakon lošeg rezultata Marka Sladoljeva na prethodnim izborima, u utrku bi mogli pustiti kandidata koji je privukao birače na parlamentarnim izborima. I tu je jasan izbor bračni par Raspudić. Jedino što treba odlučiti je hoće li prednost dati Mariji Selak Raspudić, koja se dosad iskazala u Sabou  kao zastupnica koja ima izgrađeni stav ili Ninu Raspudića koji je poznatiji široj javnosti. No, bez obzira koga odabrali teško da će upravo njihov kandidat ili kandidatkinja dobiti izbore.

Neovisni kandidati kao iznenađenje

U lokalnoj izbornoj križaljci ne treba izostaviti ni neovisne kandidate. Oni su na prethodni trima izborima u Zagrebu igrali značajnu ulogu. Na izborima 2017. godine Sandra Švaljek bila je treća u prvom krugu i možda je jasan izostanak njezine potpore Anki Mrak Taritaš u drugom krugu ishodovao novu pobjedu Milana Bandića. U 2013. godini neovisni kandidat Vladimir Ferdelji, kojeg su poduprle manje stranke centra, također je bio treći u prvom krugu. 

Ne treba zaboraviti ni ulazak u drugi krug pokojnog Josipa Kregara na izborima 2009. godine, u trenutku dok je Bandić još bio kandidat SDP-a. S obzirom na to da je teško očekivati kandidaturu Sandre Švaljek i njezin odlazak s mjesta zamjenice guvernera HNB-a, a arhitekt Barić teško da će imati značajniju potporu, spominje se i ime sveprisutne Dalije Orešković, koja je vrlo prisutna u javnosti od trenutka kad je postala predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.

I tu se vraćamo na početak. Lokalni izbori treće nedjelje svibnja 2021. i eventualni drugi krug posljednje nedjelje istog mjeseca odgovorit će na glavno pitanje - hoće li Bandić ostati gradonačelnik i potpitanje – što će ostaviti svome nasljedniku.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.