Zagreb krenuo u reviziju stanja skloništa; provjerili smo kakva je situacija u ostatku Hrvatske

Prijetnje Vladimira Putina korištenjem nuklearnog naoružanja, ali i brojne vijesti koje su stizale iz područja oko nuklearnih elektrana u Ukrajini mnoge su zabrinule pa se odmah na stolu postavilo pitanje – jesmo li spremni za mogući novi sukob?

Kao što nismo bili spremni na epidemiju, ali ni na potres, ispalo je da nismo spremni ni na eventualni novi rat, samo kada je riječ o skloništima. U posebno lošem stanju su ona u Zagrebu koja već desetljećima nisu održavana, a prema riječima stručnjaka, među kojima je najglasniji bivši pročelnik gradskog Ureda za upravljanje u kriznim situacijama Pavle Kalinić iz ere Milana Bandića.

'Skloništa su prepuštena kako tko hoće'

On je u nekoliko navrata aktualizirao pitanje skloništa za koja kaže da ih je većina u gradu neupotrebljiva:

"Skloništa su prepuštena, kako tko hoće. Nijedno nije održavano na način da bi se moglo koristiti za ono za što je namijenjeno. I ljudi koji su kupovali stanove u zgradama, tzv. nekadašnji kupci stanarskih prava - oni su suvlasnici svojih skloništa i ta skloništa u pravilu nisu u funkciji. Sklonište mora imati filter, pa kemijski WC, pričuvu hrane, pričuvu vode, mjesto za spavanje, nešto čime ćete se pokriti. Na žalost, situacija je takva kakva je", upozorio je Kalinić ovaj tjedan.

"Skloništa su u javnim podacima i učinit ćemo ih dostupnijima u suradnji sa svim protokolima. Stanje tih skloništa se provjerava periodički, bez obzira na ove okolnosti. Nisam se čuo s Kalinićem, ali sam se čuo s ministrom unutarnjih poslova, oni koordiniraju humanitarni odgovor, ali i ove druge teme vezane uz rat u Ukrajini“, komentirao je situaciju oko skloništa zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.

Portal Direktno je, podsjetimo, među prvima objavio tekst o stanju u skloništima u hrvatskoj metropoli.

Grad Zagreb je, kazala nam je pročelnica Gradskog ureda Zorica Zulić,, preuzeo na upravljanje samo manji broj skloništa koja se nalaze na području grada Zagreba.

 "Riječ je o ukupno 176 atomskih skloništa za koja je postojala dokumentacija da su prilikom izgradnje financirani iz sredstava Grada, pa je tako među skloništima kojima Grad upravlja 10 javnih skloništa, 73 blokovska, a ostala su tzv. kućna skloništa", otkrila nam je Zulić krajem veljače.

Budžet za njihovo uređenje, odnosno održavanje, postoji, a ona tvrdi,  da su "u više navrata provođene radnje kako bi skloništa ostala u stanju pogodnom za upotrebu, kao i radi sprječavanja ulaska neovlaštenih osoba u sklonište".

Otklanjanje nedostataka u zagrebačkim skloništima

Sada nas je zanimalo je li Grad u međuvremenu napravio reviziju situacije u gradskim skloništima te na kakvo stanje su naišli prilikom provjere. Zanimalo nas je i ima li  Grad u planu napraviti plan i program njihove pripreme za eventualno korištenje, odnosno redovitu kontrolu i opskrbu?

I zadnje, planira li Grad pripremiti upute za ostala skloništa u Zagrebu koja nisu u nadležnosti Grada, na koji način ih pripremiti za eventualnu uporabu?

"Grad Zagreb upravlja s 83 skloništa od kojih je 10 javnih i 73 blokovska skloništa. Popis javnih, kao i popis 52 blokovska skloništa objavljen je na internetskoj stranici Grada Zagreba, kako bi svim zainteresiranim građanima pružili informaciju gdje se u odnosu na njihovu adresu stanovanja, odnosno na adresu rada, nalazi najbliže sklonište kojim upravlja Grad Zagreb. Za ova skloništa je prethodno izvršen pregled, po potrebi je izvršeno čišćenje i ista su u graditeljskom i funkcionalnom stanju nužnom za normalno korištenje, odnosno za njihovu osnovnu namjenu", odgovorila nam je Zulić.

U nastavku odgovora navodi da su pregledi također napravljeni u preostalim blokovskim skloništima te je dodala da se "utvrđuju eventualni nedostaci u istima te poduzimaju sve potrebne radnje, kao što su "otklanjanje uzroka prodora vode u sklonište, osposobljavanje elektroinstalacija, bravarski radovi te ostali pripremni radovi čišćenja i slično", i to, kako je rekla, "u najkraćem mogućem roku".

"Ova skloništa će se sukcesivno objavljivati nakon izvršenih nužnih popravaka u istima", istaknula je pročelnica.

Kakva je situacija u drugim gradovima?

Osim u Zagrebu, zanimalo nas je kakva je situacija sa skloništima u ostalim većim gradovima u Hrvatskoj, s obzirom na to da se u medijima u posljednje vrijeme isticalo da je situacija sa skloništima u Zagreba loša, ali da je u ostalim gradovima još i gora.

Upite smo poslali Zadru, Vukovaru, Rijeci, Puli, Splitu i Osijeku, a odgovore smo dobili od četiri grada.

Svima smo poslali isti upit - koliko imaju skloništa i u kakvom su stanju, što nedostaje i rade li gradovi planove njihove redovite kontrole i opskrbe? Također nas je zanimalo spremaju li se upute za građane u slučaju iznenadnog napada u bilo kojem smislu, a koji bi zahtijevao sklanjanje na sigurno mjesto i surađuju li gradovima po tom pitanju s drugim institucijama.

"Na području grada Rijeke nalazi se 88 skloništa koja su izgrađena uglavnom u '80-im godinama prošlog stoljeća. Riječ je o tridesetak skloništa koje u svom vlasništvu imaju stambene zgrade te 80 javnih tunelskih skloništa izgrađenih prije ili za vrijeme Drugoga svjetskog rata kada su i korištena kao skloništa od zračnih napada.

U Rijeci sva javna skloništa funkcionalna, u Vukovaru u stanju za privremeni smještaj

Grad Rijeka putem Odjel za gradsku samoupravu i upravu upravlja s ukupno 113 javnih skloništa, sva su funkcionalna i spremna za prihvat ljudi u roku od maksimalno 24 sata. Skloništa osnovne zaštite su opremljena strujom, voda je predviđena da je smještena u kanistrima od 700 litara koji su dio opreme skloništa. U skloništima postoji određen broj ležajeva, zaštitna oprema protuudarna vrata, suhi sanitarni čvorovi i slično. Skloništa su obilježena, a podatke o lokacijama skloništa imaju i povjerenici civilne zaštite po mjesnim odborima", odgovorila nam je iz Rijeke referentica za odnose s medijima Gordana Brkić Žagar.

Iz Vukovara su nam potvrdili da je na ovu temu rađena analiza u suradnji sa žurnim službama i operativnim snagama sustava civilne zaštite Grada Vukovara. 

"Na području grada Vukovara postoji osam skloništa koja imaju smještajnog kapaciteta za 1400 osoba. Skloništa su u stanju privremenog smještaja ljudi, a u planu je dovođenje istih u stanje prihvata na duže vrijeme", napisala nam je Ana Lovrić, viša stručna suradnica za odnose s javnošću.

U Osijeku korisnici održavaju skloništa

Grad Osijek na svom popisu ima sedam skloništa kojima upravlja i sva se nalaze unutar stambenih i poslovnih objekata kojima upravljaju privatni suvlasnici.

"Korisnici ih održavaju urednima i ista su spremna za korištenje u slučaju izvanrednih okolnosti. Ukoliko iste nastupe, korisnik je dužan u roku 24 sata osloboditi sklonište od osoba i stvari i omogućiti korištenje za osnovnu namjenu. Upute građanima daje Civilna zaštita koja je i nadležna za isto, kako za javna skloništa, tako i za skloništa unutar stambenih i poslovnih objekata. Suradnja nadležnih tijela i Grada Osijeka se podrazumijeva, a Grad ima i svoje predstavnike u stožeru civilne zaštite", kazala je za portal Direktno

Zadar: Odmah po početku agresije na Ukrajinu, krenulo se u kontrolu 

Na prostoru grada Zadra postoji pak 48 skloništa, i to 34 skloništa u stambenim zgradama (kapaciteta 4750 osoba), četiri blokovska skloništa (kapaciteta 1200 osoba), sedam skloništa u ustanovama (kapaciteta 1150 osoba) te tri skloništa pravnih osoba (kapaciteta 450 osoba).

"Velika većina navedenih skloništa su u dobrom stanju. Naime, ista se koriste za razne djelatnosti, a samim time se na taj način i održavaju.

Odmah po početku agresije na Republiku Ukrajinu i potencijalne prijetnje rata većih razmjera, krenulo se u neposrednu kontrolu postojećih skloništa", odgovorio nam je Tomislav Korona, pročelnik Upravnog odjela za gospodarenje gradskom imovinom..

O skloništima koja nisu javna brinu se vlasnici sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

 "Isti su pozvani da sukladno svojoj zakonskoj obvezi, pristupe utvrđivanju stanja skloništa u stambenim zgradama", naglasio je Korona. 

Evo što bi trebali napraviti ostali vlasnici skloništa

A to znači da bi se sklonište trebalo očistiti  od nepotrebnih stvari, te se napraviti dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija prostorija. Potrebno je provjetriti sve prostorije u skloništu u trajanju najmanje tri do četiri sata, očistiti prašinu na podovima, zidovima, stropovima, uređajima i opremi i obaviti vizualni pregled radi uočavanja pojave vlage i korozije na metalnim dijelovima te oštećenja na zidovima i brtvama.

Nakon toga trebalo bi izvršiti potrebne popravke zidnih i stropnih površina, izvršiti potrebne popravke bravarije, šarnira i brtvila na vratima, zatezača za zaključavanje vrata i kapaka, podmazati uređaje klizne stijene i uređaje za zatvaranje vrata, očistiti i napuniti spremnike za vodu i pripremiti sanitarne prostore i pribora. I za kraj, trebala bi se provjeriti funkcionalnost sustava ventilacije.

"Što se tiče skloništa, zakonska regulativa po tom pitanju je gotovo nepostojeća, osim u jednom članku gdje se spominje da skloništima upravljaju te ista održavaju jedinice lokalne samouprave (Zakon o sustavu civilne zaštite, članak 96.)", rekla nam je Lovrić iz vukovarske uprave.

Na to isto je još ranije upozoravao Kalinić. Naime, 2015. je izmijenjen Zakon o sustavu civilne zaštite, čime su mnogi pravilnici koji su regulirali upravljanje atomskim skloništima stavljeni izvan snage. "U novom Zakonu skloništa se spominju samo u članku 96. u kojem piše da javnim skloništima upravljaju gradovi. O skloništima koja se nalaze u stambenim zgradama brigu bi trebali voditi suvlasnici zgrada", upozorio je Kalinić.

I dok se čini kako su gradovi ozbiljno prionuli uklanjanju nedostataka u skloništima za koje su dužni brinuti, postavlja se pitanje što će biti sa skloništima čiji su vlasnici dužni pripremiti ih za mogući prihvat ljudi u slučaju katastrofe i održavati ih.