Zabrinjavajući trend među mladima u porastu: Brojke otkrivaju alarmantno stanje u Hrvatskoj

Portal Direktno tim je povodom kontaktirao pravobraniteljicu za djecu u Hrvatskoj, Helencu Pirnat Dragičević koju će na toj poziciji zamijeniti Tatjana Katkić Stanić, kako je Sabor izglaso u petak.. Iz njenog ureda odgovorili su nam da sustavno prate pojavnost vršnjačkog nasilja te da osuđuju nasilnička ponašanja. Istovremeno su izrazili zabrinutost zbog porasta nasilja među i nad djecom.

"Nasilje među djecom potrebno je sagledati u kontekstu porasta nasilja u našem društvu. Ono je posljedica odnosno odraz svega onoga što se događa u njihovoj okolini – u svijetu odraslih; u obiteljskom okruženju, školi, lokalnoj zajednici, u medijima i društvu u cjelini. Važno je osvijestiti da ni jedno dijete ne postaje nasilno preko noći. Vršnjačko nasilje je pojava u društvu koja je slojevita i ima više uzorka, zbog čega zahtijeva angažman cijele zajednice od roditelja, škole, ustanova socijalne skrbi, policije do pravosudnih tijela", poručuju iz Ureda pravobraniteljice.

Nažalost, podaci otkrivaju zabrinjavajuće stanje kada je riječ o nasilju u školama. "U 2024. godini Ured za vršnjačko nasilje u školama zaprimio je 210 prijava, što predstavlja porast od 44 posto u odnosu na 2023. godinu. Za nasilje u domovima socijalne skrbi i učeničkom domu Ured je u 2024. godini zaprimio tri prijave koje su se odnosile na vršnjačko fizičko nasilje, seksualno uznemiravanje i bludne radnje. Za nasilje u ostalim institucijama i na drugim mjestima, 22 prijave Uredu u 2024. godini odnose se na nasilje koje su počinila djeca. Također, u 2024. godini primili smo i desetak prijava za vršnjačko nasilje na javnim površinama i objektima (ulica, igralište, park) o čemu detaljno izvještavamo u Izvješću", navode iz Ureda pravobraniteljice, dodajući da cjelovitim podacima raspolaže MUP.

FOTO: Ranko Suvar / CROPIX

'Prevencija je ključna'

Iz Ureda su priopćili da pravobraniteljica evidentira i postupa sukladno ovlastima u slučajevima o kojima ima saznanja, bilo putem pritužbi koje zaprima od građana ili putem praćenja objava u medijima, a naglasak stavljaju na prevenciju. "U sprječavanju i suzbijanju nasilja ključna je prevencija, odnosno različite aktivnosti koje trebaju poduzimati roditelji, odgojno-obrazovni sustav i lokalna zajednica. Smatramo da je nužno roditeljima pružiti pomoć i podršku u odgoju kada naiđu na teškoće u razvoju djeteta od kojih neke mogu dovesti do toga da dijete trpi ili čini nasilje."

Iako bi sve škole trebale imati preventivnu strategiju kada je riječ o vršnjačkom nasilju, iz Ureda pravobraniteljice upozoravaju da su takve strategije neujednačene u načinu izrade i u primjeni. "Neke škole provode nacionalne programe (Abeceda prevencije, Lions QUEST i dr.), primjenjuju posebne programe za svoje potrebe te educiraju svoje djelatnike za provođenje programa i aktivnosti. Pojedine škole strategiju izrađuju i provode formalno, najčešće koristeći usluge vanjskih suradnika (npr. policije, liječnika), ne povezujući prevenciju sa stvarnim životom."

"Poznato je da smislene preventivne aktivnosti i programi smanjuju pojavu vršnjačkog nasilja, a škole koje prevenciji pristupaju sustavno i kontinuirano, postupaju učinkovitije kada do nasilja dođe, što utječe na cjelokupno ozračje i doživljaj da se problemi mogu riješiti. Podršku u preventivnim aktivnostima i edukaciji djelatnika školama mogu pružiti i udruge koje dokazano i učinkovito rade s djecom, djelatnicima i roditeljima", dodaju iz Ureda pravobraniteljice.

FOTO: Goran Mehkek / CROPIX

'Represivne mjere ne rješavaju uzroke nasilja'

Nakon niza posljednjih fizičkih okršaja i nasilnih incidenata među mladima, otvorilo se pitanje i o mogućem uvođenju strožih sankcija za maloljetne osobe, a iz Ureda pravobraniteljice poručuju da je najčešća dob za kaznenu odgovornost u svijetu 14 godina. Umjesto na sankcije, pravobraniteljica ponovno stavlja naglasaka na prevenciju. "U cilju sprečavanja i suzbijanja vršnjačkog nasilja, Ured pravobranitelja za djecu smatra da je najvažnija njegova prevencija, odnosno različite aktivnosti koje treba poduzimati roditelji, odgojno-obrazovni sustav i lokalna zajednica. Represivne mjere ne rješavaju uzroke nasilja."

Što kada škola ne obrani dijete od nasilja? 'Imamo saznanja da se ne bave dovoljno stručno'

"Nesporno je važno osuditi nasilničko ponašanje i izreći primjerenu mjeru, međutim, ta bi mjera osim ukazivanja na nedopustivost takvog ponašanja trebala biti i edukativna, odnosno trebala bi dovesti do promjene u ponašanju", zaključili su iz Ureda pravobraniteljica za djecu u razgovoru za portal Direktno.