ZABRANA IZVOZA CJEPIVA IZVAN EU? Ressler za Direktno: 'Pravna mogućnost za to postoji, ali... prioritet je nabava cjepiva za sve građane'...

Također, treba istaknuti da prema ugovoru AstraZenece s tom državom ono što se proizvodi u UK mora najprije ići za njihove potrebe.

EU države bi mogle, u određenim okolnostima, zabraniti, primjerice, izvoz cjepiva Pfizera, koja se proizvode u Belgiji, u Veliku Britaniju.

Velika Britanija je daleko ispred svih država EU u kampanji cijepljenja stanovništva, što je dodatni razlog za napade na EU institucije koje se kritizira da su svojom sporošću i birokracijom doveli do situacije da nema dovoljno cjepiva.

Iako još uvijek nije objavljen ugovor EU s AstraZenecom, šef ove tvrtke je tvrdio kako oni nemaju ugovorne obveze dostaviti određenu količinu cjepiva u određenom roku nego da, prema ugovoru, moraju samo ''dati sve od sebe''. 

Je li ovdje možda riječ o propustu Europske komisije?

Gotovo je nevjerojatno, ako je to točno, da Europska komisija, poznata po tome da vrlo pažljivo bira riječi kada su u pitanju međunarodni dokumenti, može sebi dopustiti takav propust. 

Izvori ipak navode da EU neće zabranjivati izvoz cjepiva, već će regulatori svake države članice moći zatražiti informacije od proizvođača i u određenim trenucima odbiti dopuštenja za izvoz.

Stoga smo o ovoj, vrlo nezahvalnoj opciji koja se spominje, razgovarali s Karlom Resslerom (HDZ/EPP), zastupnikom u Europskom parlamentu. Ressler je, po struci pravnik, također i vrlo dobro upoznat s europskom pravnom regulativom i po ovom pitanju.

Postoji li pravna mogućnost za takvo što, ili je ovdje samo riječ o mogućoj ''prijetnji'' farmaceutskim kompanijama koje proizvode cjepivo, ili čak Velikoj Britaniji, koja je očito kupila najveći dio doza namijenjenih članicama EU?

To je krajnja opcija, ali je ipak opcija. Pravna mogućnost svakako postoji. I po pravu Europske unije i po pravilima WTO-a, moguće je ograničiti izvoz ključnih medicinskih proizvoda, u slučaju nužde i u trenutku zdravstvene ugroze. Primarni cilj uvođenja tzv. mehanizma za transparentnost i licenciranje izvoza ne bi bio zabraniti izvoz cjepiva, nego imati nadzor nad distribucijom.

Mehanizam bi dao mogućnost državama članicama da, u slučaju neizvršavanja ugovornih obveza proizvođača i posljedično nestašice cjepiva, zabrane izvoz dok se ne priskrbe količine cjepiva koje su prethodno dogovorene ugovorima sklopljenima između Europske komisije i farmaceutskih kompanija. Suština nije zadržati neke dodatne količine cjepiva u Uniji, već osigurati da europski građani dobiju ona koja su za njih predviđena.

Kako će se članice EU uopće iznijeti sada s ovim krucijalnim problemom i je li moguće da se već od početka nije računalo s takvom mogućnošću neisporuke odgovarajućeg broja cjepiva?

Europska unija u cijeli je proces ušla u dobroj vjeri, pokazavši najveću odgovornost od svih globalnih aktera i investirajući ogromna sredstva, i to dok pronalazak cjepiva još nije bio izvjestan. Odlučili smo se za jedini ispravni pristup – zajedničku nabavu za cijelu Europsku uniju, što je posebno u interesu manjim državama članicama. Sada moramo iskoristiti sva raspoloživa sredstva da se osigura poštivanje ugovornih obveza i nabava cjepiva za sve europske građane.

U trenutku dok smo pisali ovaj tekst, državna agencija Hina objavila je podulji tekst o toj temi pa ga objavljujemo uz razgovor sa zastupnikom Karlom Resslerom.

Zabrana izvoza cjepiva iz EU-a, zašto i kako? 

Zadnjih nekoliko tjedana zemlje širom svijeta svaki dan cijepe tisuće ljudi protiv Covida-19 u nadi da će napokon obuzdati širenje zaraze. Ali napreduju sporo jer se mnoga cjepiva daju u dvije doze, a samo u Europskoj uniji živi 450 milijuna ljudi.

Europska komisija predložila je zbog toga da se uvede transparentni registar u kojem će proizvođači morati navesti točne količine i naziv zemlje izvan EU-a u koje žele izvesti cjepiva.

Može li EU zabraniti izvoz cjepiva?

Po europskim dužnosnicima, prije formalne objave plana, da, ako utvrdi da proizvođač Uniji duguje cjepiva na osnovi ugovora koji je potpisao.

Premda je predloženi registar tehnički samo popis planiranog izvoza, nacionalne vlasti mogu tada odlučiti da neće odobriti izvozni certifikat i time zapravo zabraniti da cjepiva napuste EU, rekao je europski dužnosnik u četvrtak.

Na primjer, ako farmaceutska kompanija potpiše ugovor u kojem obećava da će isporučiti 100 milijuna doza EU-u do kraja prvog kvartala, ali isporuči samo polovicu, dok ostatak želi izvesti u neku drugu zemlju s kojom je potpisala ugovor, članica EU-a može odlučiti ne dopustiti izvoz.

Komisija bi vjerojatno imala stanovit nadzor nad tim procesom, rekao je dužnosnik.

Zašto je Komisija to sada predložila?

Farmaceutska kompanija AstraZeneca prošli je tjedan objavila da može isporučiti samo dio obećanih doza za prva tri mjeseca 2021. Kompanija je sporiju isporuku, koja se odnosi samo na EU, a ne i na Britaniju, opravdala na primjer zastojima u belgijskoj tvornici. To je razljutilo EU, koji tvrdi da bi AstraZeneca trebala koristiti svoje tvornice u Britaniji gdje nema zastoja kako bi ispunila ugovor s Unijom.

Odluka da sav izvoz cjepiva mora biti odobren može se tumačiti kao jačanje pritiska na AstraZenecu, ali i kao znak drugim proizvođačima.

Kada će taj mehanizam biti uspostavljen i hoće li to ubrzati isporuku cjepiva?

Registar će biti osnovan u roku od nekoliko dana, ako sve bude po planu.

Nije, međutim, izvjesno da će se situacija odmah poboljšati jer AstraZeneca trenutačno ima zastoje u jednoj tvornici u Uniji. Komisija je sugerirala da se cjepivo uveze iz Britanije.

Dvojbeno je također bi li, čak i da se osigura više cjepiva, to ubrzalo cijepljenje u svim zemljama jer mnoge imaju logističkih problema u organizaciji cijepljenja.

Tko će biti pogođen?

Potencijalna izvozna ograničenja pogodila bi kompanije koje proizvode u EU.

To se trenutačno odnosi na sva cjepiva koja su odobrena u EU. Osim AstraZenece, njemački BioNTech proizvodi s Pfizerom u belgijskoj tvornici.

Američka Moderna također se udružila s europskim kompanijama kako bi proizvodila cjepiva u Uniji.

Komisijin prijedlog mogao bi također razljutiti druge zemlje u svijetu koje su sklopile ugovore s tim kompanijama.

Kritičari upozoravaju da bi to mogao biti svojevrstan nacionalizam, što Komisija odbacuje.

Europski zastupnik lijevog centra Bernd Lange upozorio je u četvrtak da bi moglo doći do domino efekta i potaknuti izvozna ograničenja drugdje.

Smatra da bi bilo produktivnije fokusirati se na povećanje proizvodnje.