NAJMLAĐI JE IMAO SAMO TRI MJESECA
Za sudbinu svoje djece čuli su na radiju: Srpska granata tog im je dana oduzela najmilije
S brda Višnjevača iznad sela Smoljanca oko 18 sati i 30 minuta 26. rujna 1991. ispaljeno je nekoliko smrtonosnih projektila od kojih su tri pala na auto-kamp u Grabovcu u kojem su boravili prognanici. Većinom je bila riječ o starcima i ženama s djecom.
Jedna granata pogodila je paviljon gdje su bili smješteni prognanici, a od krhotina granate smrtno je stradalo troje djece: Josipa Špoljarić (18 godina), Dubravka Špoljarić (17 godina) i Ivan Špoljarić (tri mjeseca i šest dana).
U trenutku tragedije, očevi poginule djece koji su bili hrvatski branitelji, nalazili su se u selu Korana i branili svoje domove od velikosrpskog agresora. Tužnu vijest su čuli tek ujutro na radiju. U "sigurnom" autokampu prognanici su bili smješteni jer im je u ratnim uvjetima normalan život bio onemogućen zbog nedostatka vode, struje i opskrbe hranom, a zatvorene prometnice i minirana područja dodatno su pogoršavali ionako tešku situaciju.
Župnik Mile Pecić, sudionik prognaničkih zbivanja u slunjskom kraju 1991. godine, svake godine se u prigodnoj homiliji prisjeti tužnog događaja, kojem je svjedočio kao i voditelj pogreba te djece. Redovno ukazuje na našu dužnost sjećanja na te žrtve te potiče na prenošenje istine o "krvarenju slunjskog dekanata". Spomen-obilježje ubijenoj djeci podignuto je nedaleko od ceste D1 2017. godine.
FOTO: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata
Mons. Pecić se u prigodnoj homiliji prošle godine prisjetio tužnog događaja, kojem je svjedočio kao i voditelj pogreba te djece. Pozvao je sve prisutne na trajno sjećanje na te žrtve jer "krv ove djece trajno nas obavezuje na sjećanje" i potaknuo da prenosimo istinu o "krvarenju slunjskog dekanata", napose onima koji dolaze iza nas, mladima. Prisjetio se ukopa malenih s velikom tugom, ali i nadom koji su davali baš roditelji ubijene djece jer na njihovim licima i u njihovim riječima do izražaja je dolazila vjera u Uskrsnuće.
Civilni stradalnici, nakon četvrt stoljeća borbe za priznanje njihove žrtve u Domovinskom ratu, naposljetku 2021. dobili zakon koji na pravedniji način tretira sve civile stradale tijekom agresije na Hrvatsku. Prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata dotad su, dugi niz desetljeća, bila regulirana Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata iz 1974., koji je otada mijenjan 12 puta, no unatoč brojnim izmjenama i dopunama, ovim propisom i dalje nisu bili obuhvaćeni svi civilni stradalnici, a prava nisu bila prilagođena potrebama ove populacije.
Naposljetku je 31. srpnja 2021. stupio na snagu novi Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata koji je omogućio ostvarivanje statusa i prava civilnim žrtvama koje ta prava do sada nisu mogle uživati, a postojećima su proširena prava.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.