Za problem koji se u Saboru godinama taloži ustavna stručnjakinja tvrdi: 'Neprihvatljivo je'

S obzirom na to da gradonačelnici smiju biti saborski zastupnici, a župani ne smiju, upitali smo profesoricu Barić da za portal Direktno objasni ustavnu pozadinu ovoga. "To je jedan vrlo veliki i vrlo očiti nonsense u hrvatskom zakonodavstvu jer mi to već godinama, da ne kažem i desetljećima, kritiziramo, sigurno više od 10, 15 godina. To je naprosto pitanje, s jedne strane, učinkovitosti, kako ćete vi učinkovito obavljati svoj posao i u Saboru i kao gradonačelnik i općinski načelnik. Znači to je potpuno nerealno, čisto zdravorazumski, a naravno onda i s pozicije politološkog djelovanja. Vi naprosto imate kontinuirano blok osoba koje su istovremeno i zastupnici i gradonačelnici", rekla nam je. Istaknula je da je to neprihvatljivo i prilično očito.

"Znači, zato nije potrebna neka duboka ustavna analiza jer je posve jasno, gradonačelnici i općinski načelnici tamo ne bi smijeli biti. Kad pogledate malo župane, u realitetu, mnogi imaju manje posla nego gradonačelnici posebno velikih gradova ili nekih srednjih gradova. Možda gradonačelnici i općinski načelnici malih gradova nemaju toliko posla, ali kad gledate velike gradove preko 100.000 ili ovih od 50.000 do 100.000 stanovnika, gradonačelnik stvarno ima posla. E sad, koji je stvarni posao župana o tome bi se moglo razgovarati, nije da ga nema, ali ako u realitetu znate da često nema toliko posla, a gradonačelnik u realitetu, barem ozbiljnih gradova, nekih 20 ili 30 gradova u Hrvatskoj, možda i više, može biti u Saboru, to je vrlo jasno da je to jako teško izmijeniti, s obzirom na to da imate duboke stranačke političke interese", kazala je.

"Ima jedna stvar, o čemu su više politolozi i sociolozi pisali o tom jednom odrazu mentaliteta, u kojem postoji osjećaj, pa u konačnici i realitet, da moram biti prisutan u Zagreb. Dakle, to je odraz jednog mentaliteta suprotnog ideji vladavine prava utemeljenog na nepotizmu, vezama, poznanstvima u čemu postoji ozbiljna literatura - zašto je takav mentalitet i dalje prisutan u ovim prostorima, koji su njegovi povijesni razlozi, jer ima vrlo objektivnih povijesnih razloga da takav mentalitet, barem u nekim predjelima prostora Republike Hrvatske,  je znanstveno dokazan, istražen i pojašnjen. Međutim, činjenica takve pravne regulacije upravo odražava postojanje tog mentaliteta: 'Nek' sam ja doma i nek' ja idem i gore', umjesto da vladavina prava kaže: 'Ne moram ja gore negdje ići razgovarati s nekim državnim tajnikom, s nekim ministrom, s nekim utjecajnim čovjekom da nešto rijesim, nego pravo rješava'. Znači, to je pokazatelj i toga", rekla je.

FOTO: Damjan Tadic / CROPIX

'Ovo je pitanje odnosa vertikalne diobe vlasti'

"Imamo taj refleks: 'normalno da idemo u Zagrebu nešto rješavati'. Zašto bi to bilo normalno kad je Hrvatska mala država i kad bi funkcionirala vladavina prava, ne morate za sve ili većinu ići u Zagreb", istaknula je. Kazala je za portal Direktno kako je to problem zbog hrvatskog naslijeđa i povijesnih okolnosti. Dovoljno je podsjetiti da postoje objektivni razlozi za takav razvoj i daljnje postojanje takvog mentaliteta. Istovremeno, to pokazuje do sada nedovoljan razvoj pravne države i općenito društvene transformacije prema vladavini prava u političarima, u narodu i u društvu. Za to treba vrijeme, ali mi smo s tom odredbom zabetonirali da ni ne dođe do neke reforme. Dakle, u nekoliko je aspekata to neprihvatljivo, vrijedno svake kritike, vrlo očito i odraz puno toga i svakako je nonsens", rekla nam je. Naglasila je i da bi se ovo trebalo naći pred Ustavnim sudom te se ovo ne bi trebalo smatrati političkim pitanjem u smislu onih pitanja koja su rezervirana za Sabor što se može upisati u Zakon.

Za spomenuto bi se, kazala je Barić, trebalo primijeniti načelo jednakosti i uspoređivati položaj župana i položaj gradonačelnika te utvrditi da su razmjerom poslova oni za potrebe toga isti. Nastavila je da bi se time moglo utvrditi da u nekim slučajevima gradonačelnici imaju puno više posla i zbog toga bi po ustavnopravnom načelu jednakosti, koje je upisan u Ustavu članak tri kao jedno od temeljnih vrednota, ta odredba trebala pasti. "To je čista primjena načela jednakosti gdje ti uspoređuješ dvije društvene skupine, određene zakonom. Prva društvena skupina su župani, a druga društvena skupina su gradonačelnici i općinski načelnici. I kad uspoređuješ te dvije skupine i njihov položaj, utvrđuješ da su oni zapravo količinom posla u istom položaju i onda odlučiš da bi morali biti jednako tretirani za potrebu i zastupljenosti u Saboru. Ili tvrditi da postoje objektivni razlozi koji ih objektivno razlikuju. A ja mislim da pretežu objektivni razlozi koji ih objektivno izjednačavaju za ovu potrebu", upozorila je.

Iz HDZ-a stigla teška optužba: 'Za štrajk nema potrebe, to sve ima veze s lokalnim izborima'

Ovo je, nastavila je dalje, vrlo jasan pravni test. "Netko mora dokazati da stvarno postoji značajna razlika između gradonačelnika i općinskih načelnika s jedne strane i župana s druge strane za potrebe parlamentarnog inkompatibiliteta. To se zove parlamentarna nespojivost, one dužnosti koje ne možeš obnašati, ali nespojivost je temelj diobe vlasti. Ako si nespojiv s regionalnom razinom kao saborski zastupnik, zašto si spojiv s lokalnom razinom? To je pitanje odnosa vertikalne diobe vlasti. To su tehnički termini, vertikalna dioba: država, regija, lokalna zajednica. Po vertikali imate tri mjesta vlasti i sad zašto je nespojivo biti na regionalnoj razini i na državnoj razini, a spojivo je biti na lokalnoj i na državnoj razini? To je pravni argument. Ja vidim puno više argumenta za izbaciti gradonačelnik i općinske načelnike iz Sabora", poručila je.