Vulin burno reagirao na izjave Grlića Radmana, Vidmarović: Srpski političari shvaćaju da je priznanje Kosova neminovno

Naime, Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost koju je priznalo stotinjak zemalja, uključujući sve članice EU-a osim Cipra, Grčke, Rumunjske, Španjolske i Slovačke. 

"Hrvatska potiče ostalih pet članica EU-a da priznaju Kosovo, jer bi to pridonijelo stabilizaciji regije i samoga Kosova", izjavio je novinarima Grlić Radman.

Na izjave ministra Grlića Radmana odmah je reagirao Aleksandar Vulin, ministar unutarnjih poslova Srbije koji je poručio "da se nada kako Grlić Radman neće kukati da je napadnut zbog odgovora". 

Vulin je također usporedio Kosovo i Republiku Srpsku u BiH te postavio pitanje: "Zašto bi Kosovo moglo postati neovisna država, a RS bi morala ostati u entitetu?".

Što priznanje Kosova znači za susjedne zemlje te za stabilnost jugoistočne Europe, mogu li se uopće uspoređivati Kosovo i Republika Srpska, za portal Direktno komentirao je Branimir Vidmarović, politički analitičar i stručnjak za međunarodnu politiku.

Davor Puklavec/PIXSELL

"Meni se čini da se Grlić Radman, uz dužno poštovanje, malo natječe s predsjednikom RH Zoranom Milanovićem u vezi toga tko će biti proaktivniji u stabilizaciji naše regije", odgovorio je Vidmarović i dodao: "Sam poziv je dobar, to je logična i dugoročna politika Europske unije i SAD-a prema Kosovu".

Vidmarović smatra da je krivi izvor takve izjave.

"Razumljivo je", kaže Vidmarović, "da Srbiju smeta što takav poziv dolazi od Republike Hrvatske". Ističe da se srpski politički vrh zapravo ne protivi, barem ne javno, priznanju Kosova. "Shvaćaju da je to neminovno i da je preko normalizacije odnosa Kosova i Srbije to uvjet za pristupanje EU. Međutim, to su stvari koje se ne govore javno. Ne može si Vučić dopustiti javno iskazati takvu stvar, kao što to ne može učiniti niti Vulin", naglasio je Vidmarović.

"Naravno, problem je ako o tome govori Hrvatska", istaknuo je naš sugovornik. "Ako o tome govori Francuska, Njemačka, SAD, onda je  to manje stresno za srpsku politiku, nego kada to čini Hrvatska. To je, kao što sam već rekao, logični, dugoročni cilj cijelog tog pristupanja država zapadnog Balkana Europskoj uniji, tako da je to sasvim normalno i legitimno. To neće stvoriti neke velike probleme, nego je jednostavno problem u tome što je to izjavio hrvatski ministar vanjskih poslova".

Vidmarović se osvrnuo i na Vulinovu usporedbu Kosova i Republike Srpske.

"Ne možemo ih uspoređivati. Naime, radi se o sasvim različitim stvarima. Republika Srpska je entitet unutar BiH, unutar suvremene države i dio je sustava konstitutivnih naroda i Daytona. Kosovo je sasvim druga priča. Ne može se ni povijesno niti pravno usporediti s RS-om, budući da je Kosovo nastalo u procesu raspada, odnosno priznanja autonomije Kosova. Dugotrajni proces priznavanja nje kao neovisne države je proces raspada Jugoslavije i Kosovo tu nema ulogu ničijeg entiteta.Dakle, Kosovo se ne pripaja nikome. Nastupa na međunarodnoj sceni kao zasebni subjekt koji još nije punopravni subjekt međunarodnog prava, ali ide prema tome", rekao je naš sugovornik i dodao:

"U samom Kosovu nema nikakvih entitetskih podjela, zbog toga mislim  da je Vulin pokušao predstaviti stvari onako malo groznije nego što jesu. Iz međunarodnopravne perspektive nikako se ne mogu povući paralele Kosova s RS-om".

'Do priznanja Kosova treba proći niz etapa'

Objasnio je i koliko je priznanje Kosova važno za stabilnost ovog dijela Europe.

"Priznanje Kosova ne bi trebalo utjecati na neke dodatne podjele. Naime, kada se dogodi, to utječe na prije svega na unutarnju srpsku politiku, odnosno na podršku Aleksandru Vučiću. Ako bi se to dogodilo za vrijeme njegovog mandata, jednostavno bi to utjecalo na konzervativno biračko tijelo". 

Vidmarović je dodao da u ovoj priči indirektno možemo spomenuti Rusiju.

"Rusija se pasivno protivi tome. To ne radi aktivno, ali se odupire tome, odnosno pokušava odugovlačiti taj proces. U konačnici, kada bi se to priznanje dogodilo sutra jasno je da bi vladajauća srpska opcija izgubila dosta glasova, izgubili bi i podršku te bi bili neki prosvjedi u samoj Srbiji. Tu bi sve stalo zato što kada se dogode takve stvari, one su faktički završene i tu se ne može ništa promijeniti. S druge strane, jasno je da bi stigla čvrsta i sigurnosna podrška od EU-a i SAD-a i to ni na koji način ne bi destabiliziralo regiju".

Istaknuo je kako do priznanja Kosova treba proći niz etapa.

"Trebaju se stvoriti uvjeti za to. Kosovo treba riješiti svoje unutarnje političke probleme koji su u nekom smislu isti kao u Srbiji i BiH - korupcija, manjak prava, nesređena javna uprava, financije, teško gospodarsko stanje... Trebaju riješiti granični spor sa Srbijom i tek onda, kada se to unutarnje političko stanje stabilizira, može se govoriti o priznanju Kosova kao neovisne države. Sam proces stasanja Kosova kao države zapravo pridonosi stabilizaciji regije. To priznanje dolazi kao jedna kruna na kraju, kao šlag na torti koji zaokružuje proces stabilizacije", zaključio je Vidmarović za Direktno.