Vukušić kaže da živimo u agresivnom društvu: Jedan političar za njega u tome prednjači

Za portal Direktno je poručio kako su razlozi ovakve situacije uvijek višeslojni. "Može se raditi o činu čiste duševne rastrojenosti. Tu govorimo o slučajevima kada su osobe zaista teže duševno bolesne, kada boluju od paranoidne delucije, shizofrenije ili takvih težih stanja", istaknuo je.

S obzirom na rastući broj javnih incidenata koji su usmjereni u zadnje vrijeme prema političarima u Europi i u Hrvatskoj (prije četiri godine), ali i činjenice da se to dogodilo u epicentru hrvatske izvršne, sudske i zakonodavne vlasti, može upućivati, kaže nam Vukušić, i na to da se radi o činu protesta.

Sklon je, ističe, vjerovanju da se u ovoj situaciji radi o duševnom poremećaju. "Ako uzmemo u obzir da smo imali dvoje izbore u manjem razmaku i da su građani bili izloženi jednoj razini političke nekulture, u kojoj je apsolutno prednjačio predsjednik Zoran Milanović sa svojim huškačkim načinom izražaja, to je zasigurno doprinijelo podjelama u društvu", kazao je psihijatar.

FOTO: HINA/Edvard Šušak

'Hrvati su kao narod skloniji samoagresiji'

Na tome nije stao. Istaknuo je kako sve podjele u društvo, u pravilu, dovode do povećanog broja ovakvih incidenata. "Zadnji slučaj samozapaljenja je bilo prije 15-ak godina kada se hrvatski branitelj zapalio u Prečkom. Bio je PTSP-jevac, njegovi su motivi bili određene protestne naravi. Ovaj čin može imati određenu protestnu pozadinu", naglasio je za naš portal.

Istaknuo je kako se frustracije takve socijalne naravi prelijevaju u agresiju, a agresija može ići ili prema unutra ili prema van. "Hrvati su kao narod skloniji samoagresiji (prema unutra), što se vidi najzornije po izuzetnom broju suicida hrvatskih branitelja u odnosu na opću populaciju, što je bio rezultat određene društvene frustracije, raznih revizija i stigmatizacija", rekao je.

"Ovaj čin može biti odraz te kolektivne hrvatske sklonosti samoagresiji. Kad smo istraživali stopu suicida branitelja, interesantan je fenomen bio na koji je način rasla stopa suicida u razdoblju od 1991. do 2015., koliko je trajalo istraživanje. Stopa je rasla stupnjevito, zupčasto u ciklusima od po četiri godine. Izuzetno bi padala odmah nakon izbora, raste četiri godine pa naglo padne zato jer ljudi imaju neku nadu nakon izbora, neka očekivanja i da će se nešto novo dogoditi", poručio je.

FOTO: HINA/Tomislav Pavlek

'Treba uspostaviti kulturu dijaloga'

Upozorio je na socijalnu, političku i društvenu uvjetovanost ovog čina. Istaknuo je kako ne tvrdi da je to motiv ovom činu, ali da može biti razlog. "Taj mehanizam ima utjecaj na jednu ranjivu skupinu u hrvatskom društvu, ali vjerojatno i na više njih", rekao je te je spomenuo kako ovo sve govori o jednom trendu porasta društveno-politički uzrokovanih frustracija koje s onda ispoljavaju agresijom. 

Otkrivena pozadina događaja na Markovom trgu: 'Imao je na sebi naočale i masku...'

Upitan što kao društvo možemo učiniti, istaknuo je kako treba mijenjati politiku, odnosno društvo od vrha. "Ono na što je društvo najviše osjetljivo je to je da ne vrijede ista pravila igre za sve. Treba uspostaviti kulturu dijaloga, a ne kulturu progona, kulturu međusobnog uništavanja, karakterne diskriditacija i isključivosti", upozorio je.

*Savjetodavnu pomoć suicidalne i depresivne osobe mogu dobiti na više mjesta. U Republici Hrvatskoj postoji nekoliko brojeva telefona za psihološku pomoć:

Centar za krizna stanja i prevenciju suicida: 01/2376470 (radi od 0 do 24 sata)

Plavi telefon: 01/4833888 ([email protected])

Psihološki centar TESA: 01/4828888 ([email protected])