MJESTO IZ KOJEG SU CIVILI I RANJENICI ODVEDENI NA OVČARU

Vukovarska ratna bolnica kao vječni spomenik veličini i hrabrosti pojedinaca i malih ljudi

Autor

Daniela Dujmović Ojvan

Prisjećajući se žrtava Vukovara i Ovčare odajemo odajemo počast i djelatnicima vukovarske ratne bolnice koji su u nemogućim uvjetima i pod svakodnevnim granatiranjem skrbili za ranjene, oboljele i koji su bili velika potpora braniteljima Vukovara. Upravo su iz nje odvedeni civili, ranjenici i djelatnici bolnice na Ovčaru gdje su mučeni i ubijeni.

20.11.2019. u 22:00
Ispiši članak

Za vrijeme opsade Vukovara tadašnji Medicinski centar Vukovar postao je ratna bolnica. Ravnateljica ratne bolnice bila je dr. Vesna Bosanac koja je to i danas, dok je zapovjednik saniteta bio dr. Juraj Njavro.

O događajima tijekom agresije i okupacije Vukovara i zbrinjavanju pacijenata u ratnim uvjetima te odvođenju ranjenika i civila iz bolnice na Ovčaru gdje su mučeni i ubijeni dr. Bosanac je svojevremeno detaljno progovorila u Liječničkim novinama.  Naime, ta heroina Domovinskog rata koja je imala hrabrosti voditi bolnicu u nezaimislivim ratnim uvjetima bila je i ostala odvjetnica svih žrtava Domovinskog rata i njihovih obitelji.

Iz Vukovarske bolnice odvedena je 261 osoba, a bila je riječ o ranjenicima, civilima i djelatnicima bolnice. Na Ovčari je otkriveno 200 tijela, od kojih je identificirano 193. Još uvijek se ne zna za sudbinu 59 osoba. Odvedeni su autobusima prije dolaska Međunarodnog crvenog križa, ujutro, 20. studenog 1991. godine.

Kako je otkrivena masovna grobnica na Ovčari

"Prvo su ih odveli na ispitivanje u prostorije nekadašnje tvornice obuće 'Modatex'. U hangar na Ovčari doveli su ih isti dan popodne i tamo su ih mučili do navečer kada je počela prozivka. Po dvadeset njih utrpali bi u kamion i odvozili na streljane. Kako su se čuli rafali, svi su već znali što ih čeka", ispričala je dr. Bosanac.

"Jedan od zatočenih, koji nije bio ranjenik nego je stanovao u blizini bolnice i dospio u te autobuse, ohrabrio se kada je na njega došao red te iskočio iz kamiona. Krvnici su već bili toliko pijani da nisu ni primijetili njegov nestanak. Ipak su ga uhvatili na putu prema Vinkovcima i odveli u istražni zatvor u Beograd. No, nikome nije rekao da je bio na Ovčari, osim svojoj supruzi. Pušten je u generalnoj razmjeni 1992., a mi smo već tada preko UN-a i Ženeve tražili ranjenike. Kada je iz Ženeve došla velika komisija 1993., u njoj je bio jedan profesor, međunarodni ekspert za masovne grobnice. Posebno je razgovarao s čovjekom koji je preživio Ovčaru i koji mu je nacrtao taj hangar i put. Drugo jutro je profesor s helikopterom došao u Vukovar u kojem je već bio UN, otišao na opisano mjesto i kada je malo zagrebao po zemlji, pokazale su se kosti, bijele kute, gipsevi...Međutim, Srbi nisu dali da se grobnica otkopa, stoga je ograđena bodljikavom žicom sve do 1996. godine, kada su u Zagreb preneseni posmrtni ostaci žrtava radi identifikacije", otkrila je tada dr. Bosanac kako je uopće otkrivena masovna grobnica na Ovčari.

Organizacija rada bolnice u skladu s ratnim uvjetima

U tadašnjem  Medicinskom centru Vukovar bilo je zaposleno preko tisuću zaposlenika, od toga stotinjak liječnika. Mnogi su kad je počeo rat otišli na stranu agresora, u Beograd i Srbiju ili u slobodan dio Hrvatske. Do samoga kraja u Vukovaru je ostalo 340 zaposlenika bolnice, od toga 30-tak liječnika.  Sve dok nije došlo do potpune blokade Vukovara u pomoć su dolazili liječnici iz Zagreba i Osijeka i to onih struka koje su nedostajale; anesteziolozi, kirurzi, transfuziolozi, navela je u tom intervjuu dr. Bosanac.

"General Ivo Prodan donio je 5. kolovoza 1991., zapovijed da moramo organizirati rad bolnice u skladu s ratnim uvjetima. Mi smo imali protuatomsko sklonište koje je bolnici služilo kao skladište i prvo smo ga morali raščistiti. Donijeli smo plan evakuacije cijele bolnice u sklonište, a evakuacijom je zapovijedao šef ratne kirurgije dr. Juraj Njavro. Čim bi se oglasile sirene, prvo bi se evakuirali najteži pacijenti, pa djeca i rodilje i onda svi drugi po etažama. Tako smo se dobro izvježbali da je u roku 15 minuta cijela bolnica bila u podrumu", prepričala je  funkcioniranje bolnice u tim ratnim danima.

Nemogući uvjeti

Do 15. kolovoza su se vraćali iz podruma na bolničke odjele, ali toga dana, na Veliku Gospu, nije više bilo povratka. U tom je trenutku u bolnici bilo 250 pacijenata sa svih sedam odjela plus zarazni odjel i odjel za plućne bolesti. Bolnica se praktički pretvorila u ratnu kirurgiju. Kuharice su kuhale na dva obična "špareta“ na drva i u tim uvjetima morale su pripremiti više od dvjesto obroka dnevno. U bolnici su ostali i bez vode pa su je skupljali po okolnim bunarima.

U vukovarskoj bolnici do 6. studenog 1991. zbrinuto je 3.400 ranjenika i obavljeno 2.900 operacija. Cjelokupnu bolničku medicinsku dokumentaciju uzela je JNA, tako da danas nemamo niti jednu povijest bolesti iz vukovarske bolnice 1991., osim onih koje su sa sobom odnijeli otpušteni iz bolnice, kada su s humanitarnim konvojima napuštali Vukovar, otkrila je ravnateljica ratne bolnice. 

Prilikom jednog službenog posjeta Hrvatskoj, tadašnji srbijanski predsjednik  Boris Tadić donio je neku omanju kutiju, a u njoj su jedino vrijedno bile tri bilježnice glavne sestre koja je svoju evidenciju o svakom ranjeniku te upisivala njegovu dijagnozu. Na upit zašto Srbija ne želi vratiti medicinsku dokumentaciju iz vukovarske bolnice, dr. Bosanac je uzvratila - jer je ista dokaz ratnog zločina kojeg su počinili.

Na meti agresora

Tijekom srpske agresija bolnica je bila omiljena meta agresora i tijekom opsade Vukovara su je stalno granatirali, bombardirali i napadali snajperskom vatrom. Gornja četiri kata bila su uništena u bombardiranjima i moglo se koristiti samo prizemlje, podrum i protuatomsko sklonište. Bolnica je oskudijevala osobljem, lijekovima, strujom, vodom, sanitetskim materijalom. Najmlađi je ranjenik imao šest mjeseci, a najstariji 88 godina, dok je u bolnici tijekom tromjesečne opsade Vukovara rođeno 16-oro djece.

Ubijeno 36 djelatnika vukovarske bolnice

Tijekom opsade grada Vukovara i nakon toga srpski su agresori ubili 36 djelatnika vukovarske bolnice, 20 djelatnika je ubijeno na Ovčari, četiri se vode kao nestali, a 12 djelatnika je stradalo tijekom i nakon opsade Vukovara.

Liječnici bolnice, njih deset, a među njima i dr. Vesna Bosanac bili su odvedeni i zatočeni u Sremskoj Mitrovici, Stajićevu i Nišu. Kasnije su razmijenjeni.

Stalna muzejska izložba 'Mjesto sjećanja – Vukovarska bolnica 1991'. otvorena je 2006. godine u podrumu i protuatomskom skloništu gdje je bila ratna bolnica tijekom agresije na Vukovar. U sobama su bolnički ležajevi na kojima su nekada ležali ranjenici. Tu su i dječji inkubatori koji su spasili 16 beba rođenih tijekom okupacije Vukovara, kao i stari operacijski stol, anesteziološki aparat i monitor.

Na vratima muzeja ratne vukovarske bolnice naslagane su vreće s pijeskom, kao za vrijeme rata. Iznad ulaza je gelerima izbušen veliki znak Crvenog križa.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić najavio je da će vukovarska bolnica postati nacionalna, memorijalna bolnica. Tom je prilikom naglasio da to znači da Hrvati nikada neće zaboraviti Vukovar niti vukovarsku bolnicu, ali i da će bolnica u budućnosti biti osigurana i u financijskom i u stručnome i znanstvenome smislu.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.