'NADAMO SE DA ĆE SE TO PROMIJENITI'

Vukovarci bilježe sve bolje rezultate: 'Nažalost, uvijek postoje neodgovorni građani'

Autor

Anđela Vuko

Gospodarenje otpadom visoko je na ljestvici prioriteta Europske unije za iduće razdoblje pa je tako postalo iznimno bitno i za Hrvatsku kao njenu članicu. Iz Unije su zadali cilj da se do 2030. godine reciklira čak 60 posto komunalnog otpada. Zanimalo nas je zato kako po tom pitanju stoji grad Vukovar. 

13.10.2024. u 19:12
Ispiši članak

Pitanje gospodarenja otpadom sve je češća tema u hrvatskom javnom životu pa smo tako na lokalnim izborima mogli čuti mnogo govora na tu temu. Veliki je to izazov s kojim se hrvatski gradovi i općine pokušavaju izboriti. Ide na bolje, no dug je put pred nama da ostvarimo cilj Europske unije. On naime navodi kako bi se do 2035. godine samo nešto manje od 10 posto komunalnog otpad trebalo svrstavati kao neupotrebljivo. 

Reciklaža tako postaje naša svakodnevica. Vrećice za odlaganje papira, plastike, biootpada i miješanog otpada postale su tako sastavni dio većine kućanstava, a i oni koji to još nisu u potpunosti usvojili na dobrom su putu. Govori o tome i statistika da se u 2021. godini 49,6 posto cjelokupnog komunalnog otpada u EU-u reciklira ili kompostira.

Podaci iz iste godine pokazuju da su Hrvati kompostirali 31,4 posto komunalnog otpada i proizveli 446 kilograma komunalnog otpada po osobi. Eurostat je 2021. godine objavio i da je Hrvatska prijavila najmanje recikliranog ambalažnog otpada po stanovniku- svega 37,5 kilograma. 

FOTO: Miroslav Slafhauzer/CROPIX

Polupodzemni spremnici

Od tada su prošle tri godine i puno se toga promijenilo. Građani su puno svjesniji važnosti recikliranja, a i same jedinice lokalne samouprave puno veću pažnju pridaju tom pitanju. Puno je tu sličnosti, ali i razlika, a ovaj će se tekst baviti time kako gospodarenje otpadom funkcionira u gradu Vukovaru. 

Poslovima koji imaju veze s gospodarenjem otpada u Vukovaru je nadležan Komunalac iz kojeg su nam pojasnili da se u tom gradu prikupljanje otpada u sklopu javne usluge organizira na dva načina. Za korisnike koji žive u kućama (individualno stanovanje) otpad se prikuplja uz pomoć spremnika, tj. kanti od 120 litara. One se nalaze na kućnom pragu korisnika te se prazne sukladno rasporedu sakupljanja otpada. 

 U slučaju korisnika koji žive u zgradama (zajedničko stanovanje) otpad se sakuplja putem polupodzemnih spremnika. To su spremnici koji se zaključavaju, a svaki korisnik posjeduje ključ za otključavanje tog spremnika. 

FOTO: Pexels (Ilustracija)

Rezultati sve bolji i bolji 

Miješani komunalni otpad radnici vukovarskog Komunalca sakupljaju jednom tjedno, a odvojeno od njega građani sortiraju biootpad, papir i karton, plastičnu i metalnu ambalažu te staklenu ambalažu. Tako se biootpad sakuplja dva puta mjesečno, papir i karton te plastična i metalna ambalaža jedan put mjesečno dok po staklenu ambalažu radnici dolaze dva puta godišnje. 

Otpad kojeg Vukovarci odvoje, a radnici Komunalca prikupe, odvozi se ovlaštenom oporabitelju na daljnju obradu dok se sakupljeni miješani komunalni otpad odvozi na odlagalište otpada Petrovačka dola u Vukovaru na odlaganje. Što se tiče količine otpada koju građani odvoje na reciklažu iz vukovarskog Komunalca su nam rekli da je u 2023. godini oko 20 posto otpada predano ovlaštenom oporabitelju na oporabu. 

"Svake godine primjećujemo porast količina odvojeno sakupljenog otpada te nam je pozitivan rast pokazatelj da većina građana dobro prihvaća odvojeno sakupljanje otpada. Nažalost, uvijek postoji određeni broj neodgovornih građana koji unatoč svemu ne žele odvajati otpad te nepropisno odlažu otpad", tvrde iz Komunalca. 

FOTO: Vlado Kos/CROPIX

Veliki planovi Unije

Pitanje kompostana i sortirnica sve je češća tema europske pa tako i hrvatske ekologije, ali i politike. Velika su to ulaganja za jedinicu lokalne samouprave no veliki su i benefiti takvih postrojenja koja uvelike pomažu da se pitanje gospodarenja otpadom riješi na što bolji način. Tim se osigurava da se veći dio komunalnog otpada može ponovno iskoristiti te se smanjiti količina otpada koja završava na odlagalištima. 

Posebno je to bitno ako znamo da je jedan do ciljeva Europske unije je da se do 2025. godine reciklira ili pripremi za ponovnu upotrebu najmanje 55 posto komunalnog otpada s područja država članica. EU kao i državne institucije spremne su zbog toga dati velika novčana sredstva kako bi jedinicama lokalne samouprave pomogli u dostizanju tog cilja. Vukovar nažalost te brojke još ne dostiže. 

Europa se sve više okreće reciklaži: Evo što po tom pitanju čine najuspješniji gradovi

"Grad Vukovar trenutno nema vlastitu kompostanu niti sortirnicu no nadamo se da će se to u budućnosti promijeniti", rekli su nam iz nadležnog komunalnog poduzeća Komunalac, ne ulazeći u detalje. 

 

*Tekst je nastao u okviru projekta ''Što smrdi u hrvatskom modelu gospodarenja otpadom?'' kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.