Vokić o novom Pravilniku za upise u srednje škole: Ili svi ili nitko, u državi nema nijednog segmenta s kojim se eksperimentira kao sa školstvom

Prema prijedlogu izmjena Pravilnika, škole će moći provoditi provjere posebnih znanja iz hrvatskoga jezika, matematike, prvoga stranog jezika te nastavnih predmeta važnih za nastavak obrazovanja u pojedinim programima obrazovanja.

Sve srednje škole koje to žele moći će provoditi prijemne ispite bez posebnih uvjeta, pri čemu se broj bodova iz prijemnog povisuje sa sadašnjih pet na deset bodova. To znači da će učenik koji ima manji broj bodova iz uspjeha u osnovnoj školi, moći "preskočiti" superodlikaša, odnosno učenika s prosjekom pet nula, ako bolje od njega riješi prijemni ispit.

"Ja sam predlagala da se na kraju osmog razreda djeca testiraju jedinstvenim testom, u istom danu svi, i tada bi se stvarno znala prava slika. Bez velikog troška i velikih priprema, u svojoj školi. U jednom danu hrvatski jezik, u jednom matematika, u jednom strani jezik, dakle predmeti koji se uzimaju kao mjerilo za upis u srednje škole", kazala je u svom komentaru na najavljene promjene Ljiljana Vokić, bivša ministrica obrazovanja i dugogodišnja prosvjetna djelatnica.

'Ili svi ili nitko'

Međutim, Pravilnik ne određuje prijemne ispite kao obavezne, već je na školama da same odluče hoće li testiranje provesti ili ne. Ljiljana Vokić kaže da se nju pita, ništa ne bi bilo dobrovoljno.

"Ili svi ili nitko", dodaje. Funkcioniranje temeljem dobrovoljnosti odaje dojam da se ponovno "eksperimentira" s novim mjerama u sustavu obrazovanja, a bivša ministrica kaže da smo se takvih eksperimenata do sada nagledali.

 "Mislim da u državi nema ni jednog segmenta s kojim se eksperimentira kao sa školstvom. Tome treba stati jednom na kraj. Po mom sudu, najbolje je kako je i Europska komisija preporučila, a to je da svaka država uredi svoje obrazovanje kako smatra da je najbolje. Mi se ne možemo mjeriti niti s Engleskom niti sa Švedskom. Pri tom ne mislim samo u materijalnom smislu, već i u programskom i u svakom drugom".

Dodaje da je najbolji dokaz tome da naši učenici, kada odu van studirati ili raditi, odudaraju po širini i obujmu svoga znanja. "To znači da je naše školstvo vrlo dobro i kvalitetno, ali moraju se neki kriteriji promijeniti", kaže Vokić.

I tu dolazimo do procedure upisa u srednje škole koji se temelji na općem uspjehu učenika, a ne na stvarnom znanju kojeg oni posjeduju.

Jedinstveni test je najjednostavnije rješenje, kaže naša sugovornica, a cijeli proces bi trebao biti ujednačen i jednako vrijediti za sve.

O samotestiranju učenika

Našu sugovornicu smo pitali kako ocjenjuje uvođenje i provedbu samotestiranja na Covid, koji je započeo u hrvatskim školama.

"Moram priznati da je previše hajke na one koji uvode takve mjere. Mislim da je to nekorektno jer se ljudi trude da se koliko-toliko zaštitimo od bolesti. Treba promatrati europsku, ali i svjetsku situaciju pa vidjeti da smo mi u najblažoj formi. To je jedan od vidova da se djeca zadrže, a uvijek ćete imati nekoga tko je protiv, a ono što je najbolje i najkvalitetnije je da nitko ne mora ako neće. Ljudi rade s dobrom namjerom, a to treba znati cijeniti i poštivati", zaključila je Vokić.