Vokić: Divjak ima samo PR, a zapravo ništa ne radi; Paar: Pozitivna je velika upornost i energija

Ministrica Blaženka Divjak je preuzela svoje ministarstvo u vrijeme prvog većeg preslagivanja Plenkovićeve Vlade. Nakon što su Mostovi ministri ekspresno izašli iz Vlade, Divjak je u ime HNS-a preuzela dužnost ministrice obrazovanja i znanosti umjesto Pave Barišića.

Imenovanje Divjak na čelu ministarstva je dočekano rezervirano na desnici, dok je liberalniji dio javnosti i političke scene izrazio nadu kako bi Divjak mogla nastaviti sa započetom kurikularnom reformom u vrijeme Milanovićeve vlade. Nakon što je imenovana na čelo ministarstva Divjak je rekla kako nju uglavnom zanima tehnologija, a ne ideologija što bi trebalo značiti da je zanimaju više rezultati nego ideološke rasprave oko kurikuluma. Neki bolji poznavatelji lika i djela ministrice Divjak kažu da se i na svojim prijašnjim funkcijama uglavnom vodila meritokratskim načelima.

Reforma obrazovanja je dobro došla i HNS-u koji je pretrpio udarac nakon izlaska nekoliko saborskih zastupnika iz stranke te osnivanja GLAS-a. Upravo je ministrica Divjak, iako nije članica HNS-a, najveći adut te stranke. Učestalo pozivanje Ivana Vrdoljaka na reformu obrazovanja dovoljno govori o tome da je Divjak postala najveća uzdanica te stranke.

Analizu rada ministrice Divjak i reformi koje provodi na čelu ministarstva za Direktno su dali fizičar i akademik Vladimir Paar te bivša ministrica obrazovanja u vrijeme Franja Tuđmana te dugogodišnja ravnateljica VII. gimnazije Ljilja Vokić.

Pozitivna je velika upornost i energija u radu ministrice, ali...

"Ovo je prekratko razdoblje da bi se moglo ocijeniti mandat ministrice. Mislim da se u ovom trenutku jedino može procijeniti koliko je realna mogućnost da se provedu mjere koje se sada predlažu, a da još ne znamo je li i koje od brojnih prigovora i prijedloga od strane znanstvenih eksperata i od strane brojnih praktičara sa škole, učitelja, nastavnika i profesora će ministrica prihvatiti pri reviziji sada aktualnog prijedloga kurikula", rekao nam je Vladimir Paar i dodao kako se treba uvažiti i posve novi faktor pri formiranju konačne verzije kurikula, a to je prof. Radovan Fuchs: " Prof. Fuchs ima značajne kompetencije na području obrazovanja i znanosti, a ima i administrativnog iskustva na tom području. Konačno o uspjehu ministrice odlučit će i glavni test - školska praksa. "

Među uspjehe i pozitivne strane ministrice Divjak Paar navodi njenu veliku upornost i energiju, ali i na to što je skrenula pažnju javnosti na važnost obrazovanja: 

"Pozitivna je velika upornost i energija u radu ministrice, naročito u vezi skretanja pažnje javnosti i društva na ključnu važnost obrazovanja za budućnost Hrvatske. Početni uspjesi su u naglašavanju sljedećih aspekata: povećanje uloge informatike, novih metoda poučavanja, jačanje nastave informatike i uporabe digitalnih medija, modernizacija udžbenika i drugih nastavnih materijala."

No, akademik Paar navodi i kako prema brojnim mišljenjima stručnjaka postoji dosta prigovora na neke bitne aspekte  trenutnog prijedloga kurikula i neke početne mjere za realizaciju: "To su inzistiranje na zastarjeloj i neprovedivoj metodologiji kurikula, nedovoljno uvažavanje temeljnih znanja i iz prirodoslovno-matematičko-tehničkog i iz humanističko-društvenog područja (post-STEM/STEAM), orijentacija pretežito na informatičku komponentu a nedovoljno uvažavanje važnosti SM komponente STEM-a (fizika, kemija, biologija, matematika) te odsustvo post-STEM/STEAM komponente, nedovoljno uvažavanje najnovijih neuroznanstvenih otkrića o kognitivnom razvoju pri odrastanju".

Nedovoljno je uvažanje aspekta nacionalnog identiteta

Paar također upozorava na, kako kaže, nedovoljno uvažavanje aspekta nacionalnog identiteta što ne bi smjelo biti ispod razine EU zemalja, kao i na odsustvo analize stanja te pretežno ignoriranje 150 recenzija predloženih kurikula izrađenih volonterski u Znanstvenom vijeću za obrazovanje i školstvo HAZU:

"Problemi su i nedovoljno naglašavanje odgojne funkcije škole, neuvažavanje ranijih reformskih iskustava tijekom proteklih dvadeset godina, naročito u vezi rasterećivanja gradiva pretjeranih enciklopedijskih znanja, potrebe razvoja sposobnosti učenika za rješavanje problema i potrebe interdisciplinarnih povezivanja. Izrazito je važan problem nužno potrebne orijentacije na dualno strukovno školstvo, čemu se tek nedavno počela posvećivati veća pozornost; ali u tom aspektu školstva najviše zaostajemo za srednjoeuropskim školstvom. "

Paar je u svom odgovoru također upozorio kako treba veća pozornost na materijalni položaj nastavnika.

Vokić: Ne može stroj zamijeniti čovjeka, to su fantazije

"Ne mislim da dobro radi.  Mislim da ona ima samo dobar PR, a da zapravo ništa ne radi. U Japanu se djeca do 15. godine i ne susreću s računalima u školi jer se djeca u tom razdoblju razvijaju emocionalno, duhovno i fizički. Ne može stroj zamijeniti emocije, a ministrica Divjak forsira informatiku u tom razdoblju", rekla nam je bivša ministrica prosvjete Ljilja Vokić o radu aktualne ministrice.

"To više nije ni kurikularna reforma. Europska unija traži od nas reformu strukovnog obrazovanja, a ne razbacivanje novca. Ona ni ne radi po toj reformi, odmaknula se od strategije kurikularne reforme", pojasnila je Vokić.

Bivša ministrica prosvjete također kaže kako se aktualna ministrica razbacuje sintagmama umjesto da se bavi materijalnim uvjetima u školama: " Bilo je 3000 ljudi na obuci škola za život. A gdje su ti završili to mentorstvo da bi mogli učiti druge. Gdje je ministrica završila škole, gdje smo svi mi završili. Naše škole prije nisu bile za život? Ne treba nam razbacivanjem tim sintagmama".

"Najbitnije je prilagoditi upis potrebama gospodarstva. Trebaju nam blagi nagibi, a ne velike promjene. Treba stvoriti jednake uvjete u svim školama, imate i danas škola u kojima se loži vatra. Potrebno je postići da sve škole budu u jednoj smjeni, kako bi popodnevne aktivnosti maknule djecu s ulica", istaknula je Ljilja Vokić i za kraj zaključila kako djeci u toj godini ponajprije treba čovjek, a ne nekakve fantazije kako čovjeka može zamijeniti stroj. 

Poboljšani su materijalni uvjeti radnika u prosvjeti

Portal Direktno je kontaktirao i Ministarstvo znanja i obrazovanja te ministricu Blaženku Divjak o svojim najvećim uspjesima, mogućim pogreškama, ali i kritikama na račun njenog rada.

Među svoje najveće uspjehe ministrica ubraja to što se samo u 10 mjeseci mandata izborila za milijardu kuna za strukovno obrazovanje, to što je započela eksperimentalnu fazu kurikularne reforme koja na jesen kreće u škole, ali i 8 000 novih stipendija za studente: "Uvedena je obvezna informatika u osnovnim školama, 45 000 micro:bitova za nastavu u OŠ diljem Hrvatske, osigurano 2,3 milijarde kuna iz EU fondova, ulazak Hrvatske u ESA-u, a očekuje se i ulazak u CERN, najveći istraživački laboratorij na svijetu, osigurane prilike za zapošljavanje 350 mladih znanstvenika te samim time ostanak njih i njihovih obitelji u Hrvatskoj. "

"Pokrenuli smo kurikularnu reformu, te reformu nepravedno zaboravljenog strukovnog obrazovanja. Raspisan je Javni poziv za centre kompetentnosti što nam daje mogućnost za korištenje milijardu kunu iz EU fondova.  Od jeseni smo uveli obvezni informatiku u osnovne škole. U tijeku je edukacija u koju je uključeno više od 3700 učitelja, dakle u pitanju je najveća edukacija obrazovnih djelatnika u povijesti Hrvatske. Ministarstvo znanosti i obrazovanja za kurikularnu reformu po prvi puta ima osigurano ukupno više od 200 milijuna kuna, što konačno šalje jasnu poruku o spremnosti provedbe ove prijeko potrebne društvene promjene", spomenula je ministrica i nabrojala neke nove projekte poput osiguranja dodatnih sredstava za opremanja škola te najave od 11 nakladnika za gotov 150 kompleta eksperimentalnih udžbenika za prve razrede osnovne škole i pete razrede osnovne škole, STEM predmete u sedmome razredu osnovne škole i prvome razredu srednje škole.

Na pitanje o materijalnim položaju nastavnika odgovara kako su potpisani granski kolektivni ugovori za osnovne i srednje škole: "Prijedlogom Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama predvidjeli smo povećanje plaće od čak 30 posto učiteljima koji sudjeluju u projektima EU koji se provode u školama. Učitelji su nam iznimno važni i bez njih niti jedna reforma ne može uspjeti."

Na kritike pojedinih oporbenih političara i stručnjaka kako se "kurikularna reforma" mrtva jer se provodi parcijalno, a ne u cjelini te da je politička stranka HNS "privatizirala" sektor obrazovanja ministrica odgovara kako je uvijek najlakše kritizirati.

" Ja sam kao nestranačka ministrica preuzela odgovornost za ovaj resor, a potezi koje sam ranije istaknula, pozitivne reakcije ljudi s terena pokazuju da smo na dobrome putu. Naše mlade moramo osposobiti za život u vrijeme 4. industrijske revolucije. Moj tim u Ministarstvu je nestranački i zahvaljujem HNS-u što je omogućio struci da u potpunosti provede obrazovnu reformu. HNS je dao politički okvir da se napravi najbolji mogući posao, jer samo sinergija politike i struke može iznijeti reformu do kraja", zaključila je na kraju ministrica Divjak.

Na kraju pitamo i Vas, smatrate li da rad ministrice Blaženke Divjak zaslužuje palac gore ili palac dolje: