Vojni analitičar upozorio na mogući problem kod vojne obuke: 'To smo imali i prošli put'

EBCO je u svom izvješću istaknuo da je prigovor savjesti na vojnu službu temeljno ljudsko pravo koje se mora zaštitit. Osim toga, u izvješću je prikazano i u kojim je zemljama u Europi na snazi vojna obuka. Ona se provodi u 20 europskih zemalja, a to su: Norveška, Švedska, Finska, Danska, Estonija, Litva, Latvija, Švicarska, Austrija, Hrvatska, Grčka, Cipar, Moldavija, Rusija, Bjelorusija, Gruzija, Armenija, Ukrajina, Turska i Azerbajdžan. U posljednje tri navedene zemlje nije dozvoljen prigovor savjesti.

Nedavno su potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH Tihomir Kundid i službeno predstavili temeljne dokumente kojima se ponovno uvodi obvezno služenje vojnog roka u Hrvatskoj. Ministar je najavio da se očekuje da prvi ročnici budu u vojarnama početkom siječnja iduće godine, a obuka će trajati dva mjeseca.

Oni koji se pozovu na priziv savjesti morat će obuku služiti civilno i to u civilnoj zaštiti MUP-a u trajanju od tri mjeseca - neprekidno, svaki dan, ili u lokalnim jedinicama u mjestu prebivališta u trajanju od četiri mjeseca - pet radnih dana po osam sati.

FOTO: MORH/ J. Kopi

'Civilno služenje je izmišljotina za pogodovanje'

"Osobama koje zbog vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravne sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u Oružanim snagama dopušten je prigovor savjesti i obavljaju poslove u civilnoj zaštiti i u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Novak je dužan u zahtjevu za civilnu službu učiniti uvjerljivim vjerske ili moralne razloge zbog kojih traži civilnu službu", prezentirao je tom prilikom ministar Anušić.

O zahtjevu za prigovor savjesti odlučuje tijelo nadležno za civilnu zaštitu u roku od 30 dana, a protiv rješenja nije dopuštena žalba, ali se može tužbom pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske. Vojni analitičar Marinko Ogorec za portal Direktno komentirao je postoji li rizik da priziv savjesti postane način izbjegavanja dužnosti bez stvarnih moralnih razloga.

"Postoji, to je bilo i prošli put, kad smo imali vojni rok. Normalno da postoji. Jedno je priziv savjesti, a drugo je tzv. civilno služenje vojnog roka. Volim reći da civilno služenje vojnog roka ne postoji nego je to bila izmišljotina kako bi se pogodovalo određenoj skupini ljudi, a pretvorilo se u model kako izbjeći služenje vojnog roka", rekao je.

FOTO: Robert Fajt / CROPIX

Hrvatski model priziva savjesti ne prati praksu

"Priziv savjesti znači da se čovjek ne želi služiti oružjem iz moralnih, etičkih, vjerskih ili bilo kojih drugih razloga, a ne znači da ne mora služiti vojni rok i po toj logici gotovo sve demokratske zemlje imaju dozvoljen priziv savjesti, ali to nije oslobađanje od služenja vojnog roka. Oni najnormalnije služe vojni rok sa svojim vršnjacima i vršnjakinjama unutar vojarne, oblače odoru, rade sve ostale vježbe koje radi svaki vojnik ili vojnikinja, samo ne koriste naoružanje", dodao je Ogorec koji smatra da je i Hrvatska trebala ići u ovom smjeru, umjesto uvođenja civilne službe.

Anušić otkrio detalje vojnog roka: One koji odbiju služiti čeka jedna od ove dvije kazne

Hrvatski primjer pokazuje da se ne uklapamo u tu širu praksu koja je vidljiva u većini drugih demokratskih država. "Mi smo uvijek skloni da na neki način nešto eksperimentiramo. Civilno služenje vojnog roka je jedan od takvih eksperimenata." "Što se tiče tih prigovora savjesti, to se jednostavno u svim demokratskim zemljama, pa tako bi trebalo biti i kod nas, mora dokazati zašto, zbog čega netko ne želi imati obvezu služenja vojnog roka, odnosno uzimati oružje u ruke. Na kraju krajeva, i vama i meni može prigovor savjesti onemogućiti da plaćamo porez - nisam baš siguran da bi to tek tako išlo", zaključio je Ogorec za Direktno.