'DANAS JE SITUACIJA DRUGAČIJA NEGO 2015. GODINE'

Vlatko Cvrtila za Direktno: 'Erdogan ima mogućnosti ucjene EU migrantima i on će to stalno raditi, ali straha od islamizacije nema'

Autor

Andrea Latinović

Ruski i turski predsjednici Vladimir Putin i Tayyip Erdogan dogovorili su u četvrtak u Moskvi prekid vatre u sirijskom Idlibu koji je stupio na snagu u ponoć. Putin je izjavio da je s Erdoganom dogovorio sporazum za koji se nada da će zaustaviti vojne akcije u sirijskom Idlibu. Razgovori dvojice predsjednika potrajali su više od šest sati.

06.03.2020. u 19:19
Ispiši članak

Uz ostalo, dogovorena je uspostava sigurnosnog koridora duž ključne autoceste u Idlibu i uvode se zajedničke patrole od 15. ožujka, rekli su ruski i turski ministri vanjskih poslova u zajedničkoj izjavi. 

Sigurnosni koridor protezat će se šest kilometara sjeverno i šest kilometara južno od autoceste M4.

Što će se dalje događati i je li ovo prvi korak prema normalizaciji odnosa na relaciji Rusija-Turska, pitali smo geopolitičkog analitičara, profesora na Fakultetu političkih znanosti i dekana Veleučilišta ''Vern'' Vlatka Cvrtilu, koji je komentirao za Direktno.

Je li sastanak dvojice moćnika, Putina i Erdogana, prvi korak u rješenju ove teške situacije, od pitanja migranata do cijele geostrateške slike Europe?

Dogovor predsjednika Putina i Erdogana u Moskvi korak je naprijed samo u smislu utvrđivanja trenutnog stanja i onog što će se uspostaviti kao režim djelovanja Rusije i Turske u području dodira njihovih snaga. On nužno ne znači početak kraja ratovanja i nasilja u Siriji, jer ključni igrači još uvijek nisu ostvarili svoje ciljeve. U Siriji i oko nje već se dulje igraju kontinuirane geopolitičke igre vanjskih igrača koji su uložili puno energije i svojih kapaciteta, a još uvijek nisu postigli očekivane ciljeve. Svi su, dakako, svjesni da se ti ciljevi neće ostvariti u potpunosti na način da svi budu zadovoljni -nema win-win rješenja -pa će svi nastaviti sa svojim igrama i figama u džepu. To znači da će Sirija i sve što se događa u njoj i oko nje i dalje opterećivati geopolitičke odnose u i oko Europe.

Mogu li se i kako riješiti ovi kompleksni odnosi velesila te prijeti li Europi još jači migrantski val?

Strah od migrantskog vala najviše se vezuje uz ''apokaliptičnu'' 2015. godinu i tadašnji dolazak više od milijun ljudi na prostor Europske unije pa se bilo kakva naznaka povećanja broja dolazaka na granice EU smatra najavom, ili početkom sličnog scenarija kao i 2015. godine. Danas je drugačija situacija i EU je puno spremnija nego 2015., što znači da se vjerojatno ne može očekivati toliki broj i ponavljanje velikog migrantskog vala.

No, to ne znači da ove godine neće biti velikih pritisaka prema granicama EU i to vjerojatno sve više ilegalnih migracija. Odnosi među velikim silama i ključnim igračima u igri oko Sirije ne mogu se riješiti do te razine da bismo mogli u potpunosti odahnuti i kazati kako će se, kao posljedica njihovih boljih -riješenih - odnosa, smanjiti pritisak migranata na EU granice. Migracije su fenomen koji nije nužno vezan uz neki rat i nasilje, već se one odvijaju i pored toga, a ratovi i prijetnje nasiljem samo ih ubrzavaju.

Možemo li govoriti o pokušaju ''islamizacije'' Europe, kako to tvrdi dio europske javnosti koji ne gleda blagonaklono na ovaj novi priljev migranata?

Strah od ''islamizacije'' kao posljedice migracija proširio se europskim javnostima, iako za tako nešto nije bilo i konkretnih dokaza u smislu naglog porasta nesigurnosti. No, on će uvijek jačati kada se radi o priljevu migranata, jer se vezuje uz ugrožavanje europskog identiteta pa se više o migracijama ne govori kao o humanitarnom pitanju, već se isključivo ističu rizici i opasnosti, što onda pokreće javnost na iskazivanje otpora prema migrantima.

Sve dok će pritisak migranata na EU granice postojati, a čini se da će nam to biti kontinuirano u budućnosti, jačat će strahovi i otpori prema migrantima, što će imati i posljedice na traženje adekvatnih odgovora. U situacijama kada javnost iskazuje strahove prema nekoj pojavi, najčešće ta ista javnost traži od svojih država poduzimanje onih mjera koje sprječavaju, zabranjuju, ograničavaju, eliminiraju i slično.

Kontinuirano poduzimanje takvih mjera sigurno će utjecati na porast utjecaja onih društvenih platformi koje zagovaraju stvaranje zidova prema drugima i drugačijima, što je suprotno vrijednostima na kojima je nastala EU. A sve to zajedno imat će dugoročne posljedice i na ključne vrijednosti na kojima počivaju zapadna demokratska društva.

Koliko, zapravo, Erdogan ima mogućnosti za ''ucjenjivanje'' Europe i koji je, u konačnici, njegov cilj?

Predsjednik Erdogan ima mogućnost ucjene EU preko migranata i on to vrlo uspješno čini. Njemu je jasno kako EU ne želi velike probleme na svojim granicama te da je spremna na neke kompromise koji će ići u korist Turske. Tako da sigurno možemo očekivati njegove oštre poruke prema EU, pa i ucjenjivanje migrantima sve dok je on na vlasti.

 

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.