VLADA: Plenković: Milanović neće ići na sastanak Europskog vijeća, predstavljati će nas slovenski premijer Janša

"Važno je da nastavimo trend smanjenja. Danas smo vidjeli velike brojke na konferenciji Stožera. Zadaća je vrlo zahtjevna i vrlo je važno da se pridržavamo mjera . Što se tiče mojih aktivnosti, imam blaže respiratorne probleme. Još kašljem, savjetovao sam se s liječnicima i ostajem u izolaciji još nekoliko dana", rekao je Plenković.

Pojasnio je i zašto će slovenski premijer Janez Janša predstavljati Hrvatsku na sastanku Europskog vijeća. Naime, u četvrtak i petak održava se fizički sastanak na vrhu EU-a koji će biti posvećen mađarskoj i poljskoj blokadi europskog proračuna i plana oporavka, odnosima sa Sjedinjenim Državama i pandemiji. 

"S obzirom na to da je sutra sastanak Europskog vijeća, predsjedniku Milanoviću sam ponudio da, kako ja ne mogu sutra u Bruxelles, on ode. Cijenio je tu gestu i zahvalio se. S obzirom na sadržaj tema, ocijenio je da on ne bi išao sutra. Stoga sam predložio da za to ovlastimo slovenskog premijera Janeza Janšu da nas predstavlja. Milanović se s time složio, a čuo sam se s kolegom Janšom i on je sa zadovoljstvom pristao predstavljati nas sutra i prekosutra. Bit ćemo stalno u kontaktu.... To su posebne okolnosti s obzirom na epidemiološke prilike. Nadamo se dogovoru oko pitanja europskog proračuna. Sada molim kolege ministre da nas upute na epidemiološke situacije u Hrvatskoj", zaključio je Plenković.

Natječaj za subvencionirane stambene kredite do 31. prosinca

Vlada je sa sjednice u srijedu u hitnu saborsku proceduru uputila izmjene i dopune zakona o subvencioniranju stambenih kredita, kojima se rok u kojem Agencija za promet nekretninama (APN) objavljuje javne pozive za subvencije pomiče na 31. prosinca za svaku kalendarsku godinu.

Ostale novine koje donose predložene izmjene zakona odnose se na jasnije odredbe o tome da se ne odobrava subvencioniranje kredita podnositeljima koji su to pravo ostvarili ranije. Jasnije se definira status malodobne djece za koje se odobrava dodatno subvencioniranje kao članove kućanstva, a uređuje se i rok u kojem su korisnik kredita i članovi kućanstva obvezni imati prijavljeno prebivalište, rekao je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat.

Uređuju se i slučajevi u kojima nije potrebno vratiti uplaćena sredstva subvencija te se proširuju na prodaju stana ili kuće u slučaju izgradnje veće kuće ili kupnje većeg stana.  

U državnom proračunu osigurano je 50 milijuna kuna za nove subvencije koje će se odobriti putem javnog natječaja u 2021. godini, istaknuo je Horvat. Isto tako, za 2022. i 2023. godinu osigurano je dodatnih 50 milijuna kuna svake godine. 

Subvencioniranje stambenih kredita je program stambenog zbrinjavanja u sklopu kojeg država, odnosno Ministarstvo te APN, pomažu pri otplati dijela stambenog kredita pri kupnji stana ili kuće, odnosno pri otplati kredita za izgradnju kuće u trajanju od pet godina.

Program se provodi od 2017. godine i to jednom godišnje, dok su iznimno u 2020. godini bila objavljena dva poziva.

Zahtjev za subvencioniranje stambenog kredita mogu podnijeti građani mlađi od 45 godina koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću. Subvencioniranje kredita odobrava se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1500 eura po metru kvadratnom odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100 tisuća eura u kunskoj protuvrijednosti. Rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina.

Visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi, te se kreće od 30 do 51 posto iznosa rate kredita. Najveće subvencije dobivaju oni koji kupuju stan ili kuću ili grade kuću u najnerazvijenijim područjima, dok 30 posto mjesečne rate kredita ide onima koji su odlučili kupiti ili izgraditi nekretninu u urbanim središtima poput Zagreba. 

Također, subvencija se produžuje za dodatnu godinu po svakom djetetu u obitelji koje u trenutku podnošenja zahtjeva za subvencije nije starije od 18 godina.

U četiri godine provođenja, a do danas, odobreno je 16.611 zahtjeva za subvencioniranje kredita, dok u obiteljima koje koriste subvencije je do sada rođeno više od dvije tisuće djece.

Samo u posljednjem pozivu, zaključenom 19. listopada, zaprimljen je 4651 zahtjev.   

Procjenjuje se da je za postizanje cilja predmetnog zakona tijekom njegove primjene potrebno subvencionirati oko četiri tisuće kredita u jednoj kalendarskoj godini, u maksimalnom iznosu ukupne kupoprodajne cijene stanova ili kuća od 750 tisuća kuna.

Za zaštitnu opremu utrošeno više od 522 milijuna kuna

 U borbi protiv korona virusa Hrvatska je potrošila više od 522 milijuna kuna za nabavu zaštitne opreme, a 70 posto tog novca "pokriveno" je bespovratnim novcem EU fonda, pokazuje izvješće koje je na sjednici Vlade u srijedu predstavio ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.

Izvješće o izvršenim nabavama zaštitne opreme u svrhu provedbe mjera zaštite zdravlja i jačanja nadzora nad širenjem korona virusa donosi pregled aktivnosti Ministarstva odnosno Ravnateljstva za robne zalihe u borbi protiv korona virusa i sadrži podatke o načinu nabave robe i usluga, podatke o troškovima nabave, te podatke o financiranju nabave bespovratnim sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Pokriva razdoblje od 17. ožujka i odluke Vlade o nabavi i korištenju robe strateških robnih zaliha u svrhu provedbe mjera zaštite zdravlja i jačanja nadzora nad širenjem covid-19 virusa, pa do izrade izvješća.

Odlukom od 17. ožujka uspostavljen je mehanizam nabave i isporuke robe i usluga u okviru kojega nalog Ravnateljstvu za robne zalihe daje Stožer civilne zaštite te nakon izvršene nabave, Ravnateljstvo nabavljenu robu isporučuje Stožeru, naveo je Ćorić.

"Hrvatska se u nabavi opreme za provedbu mjera zaštite zdravlja i jačanja nadzora nad širenjem korona virusa usmjerila na izravnu suradnju s uglednim kineskim kompanijama CHINA MEHECO CO. i SINOPHARM CHONGQING MEDICAL DEVICE CO", istaknuo je.

Vrijednost ugovora o nabavi robe zaključenih s tim kompanijama od odluke do pripreme Izvješća čini 77 posto ukupne vrijednosti nabavljene robe, odnosno nešto više od 359,1 milijuna kuna, naveo je Ćorić.

Za prijevoz roba organiziran je i plaćen prijevoz u ukupnom iznosu nešto većem od 56,4 milijuna kuna, a odnosi se na organizaciju i troškove sedam avionskih charter letova na relaciji Shanghai-Zagreb te tri brodska prijevoza. Ukupno je prevezeno nešto više od milijun tona robe.

"Ravnateljstvo za robne zalihe je uložilo preko 522 milijuna kuna u nabavu robe i usluga za provedbu mjera zaštite zdravlja i jačanja nadzora nad širenjem korona virusa. Dana 10. studenog potpisan je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava kojim je iz Europskog fonda za regionalni razvoj za potrebe ovih nabava, izvršenih sukladno odluci od 17. ožujka, osigurano oko 370 milijuna kuna bespovratnih sredstava, što čini oko 70 posto ukupno uloženih sredstava u samu nabavu", istaknuo je Ćorić predstavljajući Izvješće.