Vlada donijela odluku koja će utjecati na tisuće Hrvata: Evo tko će najviše osjetiti promjene

To je povećanje od 80 eura u odnosu na minimalac za 2025. godinu, odnosno za 8,25 posto. Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je da su Vlada i parlamentarna većina pažljivo razmotrili prijedloge sindikata, poslodavaca i ekonomske struke te kako smatra da je 1.050 eura primjeren iznos minimalne bruto plaće za 2026. godinu. Premijer se također pohvalio da je od 2016. godine i prve Vlade kojoj je bio na čelu do 2026. godine, bruto iznos minimalne plaće s tadašnjih 414 porastao na 1050 eura, a da je u protekle tri godine minimalac porastao za 50 posto.

Portal Direktno provjerio je koliko je zaposlenika u Hrvatskoj prijavljeno na minimalac te u kojim djelatnostima je najviše zaposlenika s minimalnom plaćom. Državni zavod za statistiku (DZS) dostavio nam je podatke za referentni mjesec, odnosno za lipanj za razdoblje od 2021. do 2025. godine.

Minimalna bruto plaća u Hrvatskoj za 2021. iznosila je 4250 kuna, dok je minimalna neto plaća iznosila 3400 kuna. U 2021. godini broj zaposlenih iznosio je oko 1,1 milijuna ljudi, a od toga je njih 55.514 bilo na minimalcu, odnosno primali su mjesečno između 4250 i 4295 kuna, što iznosi oko 560 eura. Najviše ih je bilo zaposleno u prerađivačkoj industriji, njih 10.523. U građevinarstvu je 9803 zaposlenika bilo prijavljeno na minimalac, a 7395 zaposlenika koji su bili na minimalcu bili su u djelatnostima kao što su trgovina na veliko i malo te popravak motornih vozila i motocikala.

FOTO: Goran Sebelic / CROPIX / ilustracija

Koliko je zaposlenih na minimalcu?

Godinu dana kasnije, minimalac je porastao za više od 400 kuna i iznosio je 4687,50 kuna (bruto iznos). Iznos od 4687 do 4747 kuna mjesečno je tada primalo 44.540 zaposlenika u Hrvatskoj, a ponovno je najviše radnika na minimalcu bilo u prerađivačkoj industriji koju slijede građevinarstvo, trgovina na veliko i malo te popravak motornih vozila i motocikala. Iako ne spadaju u kategoriju radnika na minimalcu, treba naglasiti da je još oko 54 tisuće zaposlenika primalo plaću koja je iznosila manje od 5049 kuna.

U Hrvatskoj je euro postao službena valuta 1. siječnja 2023. godine i Vlada je odlučila da će te godine minimalac iznositi 700 eura. Na taj minimalni iznos prije dvije godine bilo je prijavljeno 11.802 zaposlenih, pri čemu ih je najviše bilo u ranije spomenutim djelatnostima. Manje od 800 eura bruto mjesečno je primalo još 84.848 zaposlenih, dok je na više od 1000 eura bilo prijavljeno 856.817 zaposlenih.

U siječnju 2024. ponovno je rastao minimalac te je prošle godine iznosio 840 eura bruto i na točno taj iznos bilo je prijavljeno 45.775 zaposlenika. Najviše ih je bilo zaposleno u djelatnostima kao što su prerađivačka industrija, trgovina na veliko i malo te popravak motornih vozila i motocikala te prijevoz i skladište. Uz to, još gotovo 57.000 zaposlenika primalo je tek 900 eura ili manje.

FOTO: Tom Dubravec / CROPIX

Je li to dovoljno?

U 2025. minimalac je porastao za 130 eura u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 970 eura eura. Podaci DZS-a pokazuju da ove godine imamo oko 1,2 milijuna zaposlenih, a od toga je na minimalcu njih 70.822. Najviše radnika na minimalcu je u prerađivačkoj industriji, a slijede trgovina na veliko i malo te popravak motornih vozila i motocikala, prijevoz i skladištenje, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, građevinarstvo, pružanje smještaja, priprema i usluživanje hrane te ostale uslužne djelatnosti. Nešto malo više, no i dalje manje od 1000 eura, primalo je još oko 25.000 zaposlenih.

Jurčić ukazao na važan detalj oko minimalca: 'Plenković je održao lijep govor, ali...'

Odluka o povećanju minimalca utjecat će na živote tisuća Hrvata, no bruto iznos od 1050 eura, uz sve rastuće troškove, i dalje je nedostatan za pristojan život, a takve su primjedbe stigle i iz redova oporbe. To je nedavno poručio i predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić. "Inflacija nije ista za sve i ljudima koji imaju najmanja primanja, koji su na minimalcu je tri ili četiri puta veća nego meni jer svoju plaću najviše koriste plaću za hranu i osnovne životne potrebe, koje su najviše narasle. Upravo te najranjivije društvene skupine najviše stradaju u inflaciji i naravno da toliki minimalac nije dostatan."