HRVATI O UKRAJINI TREBAJU ZNATI SAMO OVO...

Vjeruju li Putinovi apologeti i dalje da je Zapad histerizirao oko Rusije i njegovih namjera?

Autor

Josip Senjak

Ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak navečer priznao je Donjeck i Luhansk, dvije separatističke regije na istoku Ukrajine, i dodatno dolio ulje na vatru jedne od najvećih geopolitičkih kriza u posljednjih nekoliko desetljeća. Naravno, odmah je odobrio i slanje vojske u odmetnute regije

22.02.2022. u 11:26
Ispiši članak

SAD i europski saveznici hitno su najavili sankcije Rusiji, a sada je potpuno jasno da priča s povlačenjem dijela ruskih snaga s ukrajinske granice nije bilo nikakvo smirivanje tenzija, već dobro promišljena strategija. 

Američki predsjednik Joe Biden potpisao je izvršnu uredbu kojom se zaustavlja američka poslovna aktivnost u dvije regije, Donjecku i Luhansku, a reagirali su i Britanci. 

"Može se zaključiti da je invazija Ukrajine započela", poručili su iz britanske vlade. 

Usprkos brojnim komentarima koji iz nekog razloga podržavaju ovaj potez i proruskih analitičara u medijima koji su spominjali zapadnjačku histeriju, jasno je što Rusija ovim potezom želi postići. U slučaju zaoštravanja sukoba na teritoriju Ukrajine, sada imaju izliku da se bez skrivanja kao dosad uključe u rat, a da se to ne može nazvati 'čistom' invazijom. Uz to, tko im brani da tu stanu? Gdje je onda uopće granica spomenutih regija?

Zanimljivo je da je Duma, donji dom ruskog parlamenta, isti dan nakon objave vijesti o povlačenju ruskih tenkova, donijela rezoluciju kojom su od Putina zatražili odcjepljenje odmetnutih regija. 

Međusobne optužbe

Rusi i Ukrajinci ovih dana međusobno su se optuživali za nepoštivanje sporazuma iz Minska iz 2015. godine. I rasprava u Vijeću sigurnosti prije nekoliko dana išla je u tom smjeru. Ukrajinski veleposlanik rekao je da bi rusko priznanje neovisnosti Donbasa značilo povlačenje iz ugovora iz Minska. Ruska diplomacija je pak poručila da ne sudjeluje u sukobu ukrajinske vlade i separatista na istoku i optužila Ukrajince za "strahote". Drugi su upotrijebili izraz "genocid". U isto vrijeme Putin spominje da je Rusija stvorila modernu Ukrajinu. Na što vas ova priča podsjeća?

Pomalo je nejasna ta ljubav dobrog dijela Hrvata prema despotima. Ako mislite da je Putin nešto drugo, samo se sjetite da je na vlast došao kada je američki predsjednik bio Bill Clinton. Ne treba zaboraviti ni promjenu ustava 2020. čime su Putinu omogućena dva dodatna mandata, do 2036. Usput je istim izmjenama ustava onemogućio najvećem političkom konkurentu Alekseju Navaljnom da se kandidira za predsjednika idućih 15 godina, jer sada svaki predsjednički kandidat mora živjeti u Rusiji najmanje 25 godina.

Zanimljivo, dojam je prije ove krize bio da su Hrvati naklonjeni Ukrajincima i obrnuto. Siguran sam da je i dalje tako. Ipak, društvene mreže i komentari preplavljeni su kritikama na račun Ukrajine o ratnim zločincima iz povijesti i korupciji koja prožima tu zemlju. Dobro da je po tom pitanju Rusija besprijekorna država. Pri tome su mnogi postali stručnjaci za Ukrajinu kopiravši stavove predsjednika Zorana Milanovića koji je iz njemu poznatih razloga počeo kritizirati tu zemlju. Ako ništa, ići ćemo na sentiment. Ukrajina je bila treća zemlja koja je priznala Hrvatsku i prva članica UN-a koja je to napravila.

Što sa sporazumom iz '94.?

Što je s američkom ulogom, pitaju se mnogi. Jasno je da oni u ovoj priči imaju svoje interese i teško je vjerovati da se vode čistom brigom za jednom istočnoeuropskom zemljom. Debakl u Afganistanu i odnos prema 'prijateljima' nameće se kao očit primjer američke vanjske politike, a autor ovih redaka dojma je i da je dosta izjava Bidenove administracije naživciralo Putina. Daljnja eskalacija najvjerojatnije bi dovela do zaustavljanja Sjevernog toka 2, što bi uz Njemačku škodilo i samoj Rusiji, s time da bi se Rusi mogli okrenuti istočnim tržištima i naplatiti se od penala. Kontrolirana šteta. 

Putin i njegova administracija uporno ponavljaju da je razlog za krizu konstantno širenje NATO-a na istok, a u tom kontekstu spomenuo je i Hrvatsku. Zanimljivo da je baš zapelo na Ukrajini, istoj zemlji koja je nakon raspada Sovjetskog Saveza bila treća nuklearna sila na svijetu, a 1994. se obvezala na denuklearizaciju uz jamstva Rusije (kao i Britanaca i Amerikanaca) da će poštovati suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine u postojećim granicama i da tu zemlju nikad neće napasti osim u samoobrani.  

Gdje je kraj ove priče? Rusija je odluku donijela samo dan nakon završetka Zimskih olimpijskih igara. Ali hajde, ipak nije bila srijeda...

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.