Više ne možete doći u reciklažno dvorište samo tako; u Udruzi UZOR kažu: Građani su time iznenađeni, žele odvojeno prikupljati otpad i onda ih se pita 'tko si ti da ti to radiš'

Zaposlenik reciklažnog dvorišta bi vam u tom slučaju mogao reći nešto slično onome što je rečeno i čitatelju portala Direktno koji nam se javio, "da Ministarstvo traži zbog kontrole unosa sirovina, žao mi je".

Na naš upit da nam pojasne koja je svrha uvođenja  Evidencije o preuzetom komunalnom otpadu i korisnicima koji predaju otpad, iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja nisu dali odgovor, ali su nam ga proslijedili iz zagrebačke Čistoće.

Informatizacija reciklažnih dvorišta

Kažu da su obvezu evidentiranja otpada (količinu i vrstu) i korisnika koji taj otpad zbrinjavaju putem usluge reciklažnih dvorišta uveli temeljem Uredbe o gospodarenju otpadom i Pravilniku o načinu rada reciklažnog dvorišta. U toj tvrtki navode da je informatizacija reciklažnih dvorišta započela u rujnu prošle godine, a od veljače 2021. uvedena je na svih 19 reciklažnih dvorišta koliko ih postoji na području Zagreba.

"Građani prilikom korištenja reciklažnog dvorišta su upoznati da trebaju koristiti reciklažno dvorište uz predočenje osobne iskaznice te podataka o šifri obveznika i šifri objekta (iz izvornika ili preslike računa). Tehničar na reciklažnom dvorištu će uvidom u osobnu iskaznicu te podatke o šifri obveznika i šifri objekta osobe koja predaje otpad, unijeti podatke potrebne za vođenje Evidencije propisanih zakonskim i podzakonskim propisima koji uređuju područje gospodarenja otpadom, a sukladno propisima koji reguliraju zaštitu osobnih podataka. Izvagani otpad unosi se u informatički sustav odvojeno po frakcijama.

Računi se prilikom predaje otpada u reciklažna dvorišta ne umanjuju, a također odlaganje otpada se ne naplaćuje", odgovorili su nam iz Čistoće.

Sve ostaje kao prije?

Kažu i da su u svrhu osiguranja "jednostavnijeg i ugodnijeg korištenja" reciklažnih i mobilnih reciklažnih dvorišta, uveli 1D crtične kodove (barkod) na računima za usluge Zagrebačkog holdinga i nove informativne table u reciklažnim dvorištima.

Kako su nas obavijestili, dovoljno je tehničaru na reciklažnom dvorištu pokazati fotografiju 1D crtičnih kodova, "koji moraju biti snimljeni tako da se može jasno prikazati na mobilnom uređaju korisnika" i tehničar će kod skenirati i tako evidentirati dolazak korisnika. "Evidencija preuzimanja otpada građanima ništa ne mijenja, sve ostaje kao i prije", dodali su u odgovoru na naš upit u kojem su opisali što se sve mijenja za korisnike.

Na pitanje kakve su reakcije građana i jesu li primijetili možda u prva tri mjeseca ove godine smanjen broj otpada kojeg građani odlažu u reciklažna dvorišta i ako jesu, smatraju li smanjenje posljedicom uvođenja Evidencije, iz Čistoće su nam kazali da su analizirali količine otpada prikupljenih na reciklažnim dvorištima od početka uvođenja novog sustava zaprimanja "uspoređujući razdoblje uvođenja evidencije u 2020. s istim razdobljem u 2019".

Predano oko 30 posto otpada više

"Na taj smo način utvrdili da je oko 30 posto otpada više predano na reciklažnim dvorištima od početka postepene primjene novog načina. Od početka uvođenja identifikacije na RD tijekom studenog 2020. pa do travnja 2021. zabilježene su 42.100 posjete građana. Što se tiče reakcija građana na uvođenje Evidencije o preuzimanju otpada, ova promjena je dobro prihvaćena i nema značajnijih negativnih reakcija. Sporadični slučajevi te dodatne potrebe za pojašnjenjem se rješavaju komunikacijom s našim tehničarima na reciklažnim dvorištima", stoji u odgovoru.

Također su najavili da će podružnica Zagrebačkog holdinga, Čistoća, u narednim danima započeti s informativno-edukativnim aktivnostima na samim reciklažnim dvorištima s ciljem dodatne popularizacije usluge preuzimanja otpada te da će tako dodatno približiti rad Čistoće o ovom načinu gospodarenja otpadom u gradu Zagrebu.

Za komentar novog načina preuzimanja otpada u reciklažnim dvorištima smo tražili Udrugu za zaštitu okoliša Resnik čija nam je predsjednica Branka Genzić Horvat kazala kako u odnosu na optimistične procjene iz Čistoće "imaju rezervu  jer reciklažna dvorišta moraju biti dostupna svima".

Genzić Horvat: Ne bi trebalo biti nikakvih posebnih ograničenja

"Prema nekim posebnim pravilnicima koji uređuju to područje mora se voditi evidencija o preuzetom otpadu, količini, što po nama ne uključuje i korisnike, odnosno prikupljanje podataka o korisnicima. Ja nisam uspjela naći Pravilnik o načinu rada reciklažnim dvorišta, međutim kada je predaja otpada u reciklažno dvorište regulirana i kao sastavni dio one minimalne usluge koju plaćaju u cijeni odvoženja otpada za građane, to ne bi trebalo imati nikakvih posebnih ograničenja.

Na taj način se i potiče predaja i stimuliraju građani da donose  otpad. U koju svrhu će se  koristiti ovi podaci to doista u ovom trenutku ne možemo dosegnuti posljedice takvih odluka i odredbi", kazala je Genzić Horvat.

Pitanje je, nastavlja, koliko su takve odredbe u skladu s onim što sustav održivog gospodarenja otpadom treba biti.

"Naši podaci govore da su građani time iznenađeni jer oni tamo hoće odvojeno prikupljati i onda ih se pita 'tko si ti da ti to radiš?'. To su povratne informacije s terena; mahom iznenađenje ovakvim načinom postupanja jer do sada su građani dolazili bez nekakvih posebnih prikupljanja osobnih podataka i njihovog korisničkog računa. Zbog toga ne znamo u koju svrhu se to povezuje s korisničkim računom i s osobom jer su reciklažna dvorišta bazne stanice za odvajanje i prikupljanje otpada, za pripremu za recikliranje i buduću uporabu".

Premali broj reciklažnih dvorišta

Iako je, kako je rekla, nije upoznata s iskustvima drugih europskih zemalja po tom pitanju, kaže da u Udruzi prate situaciju s ustavno-pravne regulative i prava građana kao poticajnih sustava i razvoja mjera na povećanje odvojenog prikupljanja i recikliranja.

"Grad Zagreb ima premali broj reciklažnih dvorišta kao bazičnih stanica i antipoda nekakvih mega centara za gospodarenje otpadom i nisu pravilno raspoređena i u tom smislu imamo prigovore građana. Građani su stvarno voljni odvajati, a jedinice lokalnih samouprava im preko svojih podružnica, odnosno društava, to ne osiguravaju na način kao što bi to bilo očekivano", zaključuje naša sugovornica.