VIRUS KOJI JE BLOKIRAO CIJELI SVIJET Znate li zašto se zove baš - korona?

Korona virusi (latinski: Orthocoronavirinae, Coronavirinae) skupina su virusa koji uzrokuju bolesti kod sisavaca i ptica.

Ti virusi kod ljudi uzrokuju respiratorne infekcije, poput prehlade, koje su obično blage.

No posljednjih smo se godina suočili s virusima koji su rjeđi, ali i puno ubojitiji, kao što su SARS, MERS, da bi, početkom prosinca 2019. godine, stigao i ovaj najnoviji, COVID-19, koji je do sada i najsmrtonosniji, praktički i nepoznat, osim bazne strukture.

Još uvijek ne postoji odobreno cjepivo, ili antivirusni lijekovi za sprječavanje, ili liječenje ovoga virusa, a znanstvenici se još usuglašavaju oko toga hoće li cjepivo biti pronađeno i stavljeno u uporabu do kraja ove godine, ili, kako kažu neki, za tek 18 mjeseci.

Struktura i naziv 'ubojice'

Korona virusi su virusi iz ''obitelji'' Orthocoronavirinae, obitelji Coronaviridae i reda Nidovirales. Kako kaže znanost, obavijeni su jednolančanim, pozitivno usmjerenim RNA genomom i spiralno simetričnim nukleokapsidom. Veličina genoma je između 26 i 32 kilobaze, što je najveća veličina za neki RNA virus.

Sam naziv "korona virus" dolazi od latinske riječi corona, čije je značenje "kruna" ili "aureola", a odnosi se na karakteristični izgled virusnih čestica (viriona); one, naime, imaju obod koji podsjeća na krunu, ili koronu Sunca.

Korona virusi prvi su puta otkriveni u '30-im godinama 20. stoljeća, kada se pokazalo da je akutna respiratorna infekcija pripitomljenih pilića uzrokovana virusom infektivnog bronhitisa (IBV). U četrdesetim godinama izolirana su dva životinjska korona virusa, mišji virus hepatitisa (MHV) i transmisivni gastroenteritis virus (TGEV).

Ljudski korona virusi otkriveni su u '60-im godinama 20. stoljeća. Najraniji proučavani ljudski korona virusi bili su oni od ljudi s prehladom, koji su zatim nazvani humani korona virus 229E i humani korona virus OC43 . Od tada su identificirani drugi ljudski korona virusi, uključujući SARS- CoV 2003., HCoV NL63 2004., HKU1 2005., MERS-CoV 2012. i SARS-CoV-2 u 2019. godini. Većina njih uzrokuje ozbiljne i teške infekcije dišnih puteva.

Teški akutni respiratorni sindrom- SARS i MERS

Teški akutni respiratorni sindrom (engl. SARS - Severe acute respiratory syndrome), bolest je dišnih putova u ljudi koju uzrokuje SARS korona virus (SARS - CoV). Virus je zamalo uzrokovao pandemiju između studenog 2002. i srpnja 2003., s 8096 poznatih slučajeva i 12 potvrđenih smrtnih ishoda, prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) iz 21. srpnja 2004. godine. U nekoliko tjedana SARS se proširio iz provincije Guangdong u Kini na 37 zemalja diljem svijeta.

Smrtnost kroz dobne skupine do 8. svibnja 2003. iznosila je manje od jedan posto za mlađe od 24 godine, šest posto za one od 25 do 44 godine, 15 posto za one od 45 do 64 godine i više od 50 posto za one starije od 60 godina. Za usporedbu, smrtnost gripe obično je oko 0,6 posto među starijima, ali može porasti i do 33 posto kada dođe do novih mutacija virusa. Stopa smrtnosti za virusnu upalu pluća može doći i do 70 posto!

Od svibnja 2006. godine, širenje SARS-a potpuno je zaustavljeno, sa zadnjim slučajem primijećenim u lipnju 2003. godine. No ipak, SARS se ne smatra istrijebljenim, jer još uvijek može biti prisutan među životinjskim vrstama i može se vratiti u ljudsku populaciju u budućnosti.

U rujnu 2012. godine identificirana je nova vrsta korona virusa, u početku nazvana Novel Coronavirus 2012, a sada je službeno nazvana korona virus respiratornog sindroma Bliskog istoka, MERS-CoV. Ubrzo nakon toga, Svjetska zdravstvena organizacija objavila je globalnu uzbunu. No, čini se da je virus imao problema sa širenjem s čovjeka na čovjeka, jer većina zaraženih pojedinaca virus ne prenosi. Do 30. listopada 2013. u Saudijskoj Arabiji je bilo 124 slučaja i 52 smrtna slučaja.

Nakon što je nizozemski Erasmus Medical Center sekvencionirao virus, virus je dobio novo ime, Human Coronavirus - Erasmus Medical Center (HCoV-EMC). Konačni naziv virusa je korona virus respiratornog sindroma Bliskog istoka -MERS-CoV.

U svibnju 2015. godine došlo je do epidemije MERS-CoV-a u Republici Koreji, kada je čovjek koji je putovao na Bliski Istok posjetio četiri bolnice na području Seula kako bi liječio svoju bolest. To je uzrokovalo jednu od najvećih epidemija MERS-CoV-a izvan Bliskog Istoka. Od prosinca 2019. godine, laboratorijskim testovima potvrđeno je 2.468 slučajeva infekcije MERS-CoV, od kojih je 851 bilo smrtno, a stopa smrtnosti iznosila je oko 34,5 posto.

Kao i kod SARS-CoV i SARS-CoV-2, za MERS još uvijek nema ni lijekova, ni cjepiva. 

COVID-19, najsmrtonosniji virus do sada

SARS-CoV-2, od ranije poznat kao 2019-nCoV, prvi je puta identificiran u prosincu 2019. godine u gradu Wuhanu u kineskoj provinciji Hubei kada je 41 osoba oboljela od upale pluća bez jasnog uzroka.

Virus se može prenositi s osobe na osobu.

Dana 31. prosinca 2019. godine, kineske vlasti su objavile da je zabilježeno grupiranje oboljelih od upale pluća u gradu Wuhan, u proviniciji Hubei. Oboljeli su razvili simptome povišene temperature, kašlja i otežanog disanja s pozitivnim nalazom na plućima, dokazanim radiološkom pretragom.

Prvi slučajevi oboljelih zabilježeni su početkom prosinca, a epidemiološki su bili povezani s boravkom na gradskoj tržnici Huanan Seafood Wholesale Market, veleprodajnoj tržnici morskih i drugih živih životinja.

Tek 7. siječnja 2020. kineske su zdravstvene vlasti službeno priopćile otkriće novog korona virusa povezanog sa slučajevima virusne upale pluća u Wuhanu. Radi suzbijanja i sprječavanja širenja epidemije, kineske su vlasti, uz zatvaranje spomenute tržnice poduzele niz mjera, uključujući uvođenje karantene u Wuhanu i drugim gradovima Kine, ograničavanje međunarodnog zračnog prijevoza, ali i onog unutar same Kine, kao i restrikciju drugih oblika javnog transporta te provođenje mjera masovne dezinfekcije javnih površina i prostora. Unatoč tome epidemija se brzo proširila i na druge kineske pokrajine, ali i izvan Kine.

Stoga je 30. siječnja 2020. Svjetska zdravstvena organizacija proglasila epidemiju korona virusa javnozdravstvenom prijetnjom od međunarodnog značaja (PHEIC) zbog brzine širenja epidemije i velikog broja nepoznanica s njom u vezi.

Potom je 11. veljače 2020. Svjetska zdravstvena organizacija bolest uzrokovanu novim korona virusom nazvala korona virusna bolest 2019, kratica COVID-19 (eng. Coronavirus disease 2019).

Tek 11. ožujka 2020. WHO je, zakašnjelo i pod velikim pritiskom javnosti, proglasio globalnu pandemiju zbog korona virusa.

Prvi slučaj zaraze virusom SARS-CoV-2 u Hrvatskoj potvrđen je 25. veljače 2020.

U trenutku pisanja ovoga teksta, u Republici Hrvatskoj je 1704 oboljelih osoba, izliječenih 415, a preminula je 31 osoba.

U svijetu je, također u vrijeme završetka teksta, gotovo dva milijuna oboljelih, dakle, brojka se penje već na dva milijuna, preminulih je gotovo 127 tisuća, a izlječenih gotovo 480 tisuća, no podatke je potrebno ažurirati praktički svake sekunde...

Čini se da svijet, prvi puta ujedinjen u borbi protiv ove ''nove kuge'', shvaća da je ovo najizazovnije razdoblje u svjetskoj povijesti, kada treba položiti oružje i premostiti ogromne razlike, jer, ovo je doista rat, biokemijski rat protiv sićušnog, nevidljivog neprijatelja, za kojega ne znamo kada će završiti.