Vidmarović: Načelo 'svi za jednoga, jedan za sve' više ne vrijedi, treba jasno odrediti koja je cijena zaštite

Vidmarović je rekao kako je skup pokazao da nema jedinstva i da postoje duboke tehničke i orijentacijske razlike među članicama Saveza.

"Istovremeno se ti problemi pokušavaju gurnuti ispod tepiha jer vjerojatno u Savezu shvaćaju da bi isticanje nesuglasica poslalo lošu sliku jednoj Rusiji i Kini pa smo tako mogli čuti izjavu glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga kako Savez 'možda nije uvijek odličan u retorici, ali u supstanciji to svakako jest'", navodi naš sugovornik koji smatra kako probleme ne treba skrivati nego rješavati. 

"Problem nije nov, on je samo došao u prominentu fazu jer je još nakon završetka hladnog rata NATO ušao u jednu dugotrajnu krizu identiteta, ciljeva, strategija i u konačnici međusobnog povjerenja. Više se ne zna tko je spreman do kuda ići i tko će komu priskočiti u pomoć", upozorava.

Ističe da NATO kao sigurnosni mehanizam koji djeluje prema principu 'jedan za sve, svi za jednoga' u zadnje vrijeme nije usklađen: "Primjer je Sirija gdje članice rješavaju stvari izvan okvira NATO-a, stoga SAD i Turska koje bi trebale koordinirati politiku i vojnu strategiju djeluju potpuno suvereno. To nije dobar signal".

Nema jedinstva

Upozorava kako nema jedinstva i to ga posebice brine kada su u pitanju male članice poput Hrvatske. "Na pitanje bi li netko nama priskočio u pomoć prema članku 5. Saveza, moj odgovor bi bio da, ali isključivo u slučaju ako bi to odgovaralo velikim silama poput SAD-a, Njemačke ili Francuske", pojašnjava taj analitičar.

Podsjeća da ni sama američka politika ne zna što bi sa Savezom jer se mogla čuti ideja kako bi SAD mogao i napustiti NATO.  Vidmarović smatra da bi NATO u budućnosti mogao postati jedan pragmatični protektorat u kojem će se točno znati koja je cijena zaštite. Dodaje kako je to možda i prirodan slijed događaja jer je NATO savez stvoren kako se u EU ne bi pojavila nova Njemačka i spriječio prodor komunizma i Sovjetskog saveza. Kada su nestale te prijetnje, nestalo je i jedinstva i od tada traje potraga za novim identitetom, ponavlja.

Navodi kako je NATO sam sebi stvorio problem jer je 'uskakao' u krize u Iraku i Siriji, a pokazalo se da se "Savez ne zna nositi s terorizmom kojeg danas ima više nego ikada".

Nužna transformacija

"Danas se samo govori o sigurnosti i što se više o njoj govori i tjera se zemlje da u nju ulažu, to je te sigurnosti sve manje. Vjerojatno nije moguće spasiti NATO takav kakav je nego ga je nužno transformirati. U što će biti transformiran to trebaju dogovoriti SAD i EU kao i to koja mu je svrha postojanja, ali i koje su konkretne prijetnje i kako NATO na to može dati odgovor", pojašnjava.

Vidmarović ističe kako NATO ne treba 'trpati u koš za smeće' nego dodati nove članke i uvjete, odrediti globalne prijetnje i jasno odrediti kada će NATO kao Savez intervenirati, a ne da se "miješa u lokalne priče i sukobe kao posljedice loših politika".

U tom smislu navodi primjer Turske koja je ogorčena jer se NATO nije uključio u njihovu borbu odnosno nije prihvatio njihovu definiciju sirijskih Kurda koji se bore protiv ISIL-a kao terorista. 

Ideju europskih snaga koju je revitalizirao francuski predsjednik Emmanuel Macron smatra dobrom jer nitko "ne može razumjeti bolje Europu od same Europe", ali ističe da se tu postavlja niz pitanja; od proračuna do toga hoće li te snage zamijeniti NATO.

"Ne treba odbaciti strukturu koja je ipak uspjela preživjeti sve krize. Treba nam NATO s  novom vizijom, ciljevima i idejama, jer egida 'jedan za sve svi za jednoga' više ne vrijedi i cijelu priču treba pragmatičnije posložiti.  Nema više jedinstva zbog 'crvene prijetnje', svi su otvoreni za suradnju za svima i Savez to mora reflektirati, a ne biti kao dinosaur iz povijesti", zaključuje naš sugovornik te upozorava da su aktualne razlike tolike da se na ovom skupu u Londonu više nisu niti skrivale, a Macron je s izjavom da je NATO u stanju 'moždane smrti' samo rekao ono što mnogi već dugo vremena misle.