STRUČNJAK ZA MEĐUNARODNE ODNOSE ZA DIREKTNO

Vidmarović: Bolja suradnja s Kinom ne nosi nikakve negativne posljedice

Autor

Marijan Opačak

Na konferenciji za novinare u prostorijama kineskog veleposlanstva u Zagrebu veleposlanik Hu Zhaoming osvrnuo se na netom završeni sastanak Inicijative 16 država srednje i istočne Europe i Kine koji se u održao u bugarskom gradu Sofiji istaknuvši kako se radi o iznimno važnom projektu kojeg će iduće godine domaćinom biti Hrvatska.

12.07.2018. u 15:14
Ispiši članak

Hrvatski premijer Andrej Plenković nakon susreta s kineskim kolegom Li Keqiangom na summitu zemalja istočne i srednje Europe i Kine, 16+1, u Sofiji, potvrdio je kako će Hrvatska biti domaćin summita te inicijative. 

Ideja o platformi za suradnju Kine i zemalja srednje i istočne Europe rođena je nakon njihova prvog ekonomsko-trgovinskog foruma 2011. u Budimpešti. Šest je godina prošlo od prvog summita održanog 2012., a sastanci na vrhu potom su se održavali redom u Bukureštu, Beogradu, u Kini, Rigi, te zadnji 2017. u Budimpešti. Summit u Sofiji sedmi je po redu.

Stručnjak za međunarodne odnose prof. dr.sc. Branimir Vidmarović za Direktno je rekao kako je odluka da se sljedeći sastanak grupe 16+1 održi u Zagrebu pozitivna vijest koja nas barem malo vraća u tijek kinesko-europskih zbivanja. "Zadnjih šest godina samo smo nominalno bili dio platforme. Iako kineske investicije i projekti u zemljama istočne i jugoistočne Europe zasad nisu ispunila očekivanja, Hrvatska nije mogla uzeti ni ono malo što u regionalnom okviru uzeti moglo", rekao je naš sugovornik. 

Istaknuo je kako je jedna od prekretnica u tim odnosima Pelješki most.  "Projekt je u političkom smislu vrlo intrigantan. Kina će graditi most na europskom tlu većinom koristeći namjenski europski novac. Unatoč Strabagovim žalbama, EU nije detektirala zakonske i druge prepreke i pustio Kinu u infrastrukturni projekt. S obzirom na to da se radi o običnom građevinskom projektu, bez visokotehnoloških akvizicija, očigledno je EU kroz ovakav kontrolirani eksperiment odlučio krenuti u smjeru jačanja suradnje s Kinom. Jer, ako su ključne stavke—novac i pravila—Europske, onda matična zemlja izvođača nije tako važna", objasnio je dr. Vidmarović i napomenuo kako je to pogotovo to slučaj  kad se radi o globalno dobrostojećoj i renomiranoj korporaciji poput CRBC-a

Naš sugovornik podsjetio je kako se hrvatski politički vrh godinama pribojavao kontakata s Kinom zbog straha od reakcije EU-a. "Sada je Bruxelles upalio zeleno svjetlo, što bi teoretski trebalo značiti da će se hrvatske elite sada slobodnije upuštati u pregovore s kineskom stranom".

"U geostrateškom smislu, bolja suradnja s Kinom ne nosi nikakve negativne posljedice. Problematika 16+1 isključivo je u domeni kinesko-europskih odnosa. Ni Rusija, ni SAD nemaju stav zasad elaborirani stav o kineskom utjecaju i prisutnosti u regiji (iako ih tema sve više zanima)", pojašnjava Vidmarović.

Međunarodni stručnjak smatra kako je ruska politika definirana partnerskim odnosima s Kinom."Zato Moskva ne može reagirati čak uz činjenicu da Kina polako potiskuje nekoć snažnu rusku prisutnost. Za SAD, kineska aktivnost u ovom dijelu Europe nije od kritičkog značaja s obzirom na to da se ne preklapa s političkim i sigurnosnim pitanjima", objasnio je. 

"Jedini slučaj snažne američke reakcije odnosi se na kineski pokušaj ukidanja europskog embarga na uvoz oružja u Kinu. No, Kina Xi Jinpinga odlučila je više ne dirati to pitanje", smatra Branimir Vidmarović i dodaje kako je s obzirom na trenutni politički kontekst i europsko-američko-kineski trokut carinskih i drugih problema, aktivnija promocija odnosa s Kinom je dobrodošla.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.