VIDEO Plenković: Donijeli smo povijesnu odluku o kupnji francuskih aviona!

''Vlada je ocijenila da je ponuda Francuske najbolja i donijela odluku o nabavi 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale, 10 jednosjeda i 2 dvosjeda'', precizirao je Plenković.

Dodao je da je izabrani višenamjenski borbeni avion najnovije generacije i smatra se jednim od najboljih na svijetu. 

''Francuska ponuda pokazala se najboljom jer za najmanje novca Hrvatska dobiva najbolje ocijenjen i opremljen avion'', dodao je Plenković naglasivši da je ponuda najpovoljnija i pruža najbolju obročnu otplatu koja neće usporiti naš ulazak u europodručje.

Na natječaju za kupnju nove generacije borbenih zrakoplova Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, uz odabrani Rafale, bili su ponuđeni novi američki F-16 Block 70, novi švedski JAS 39 Gripen C/D i rabljeni izraelski F-16 Barak.

Na početku sjednice uvodnu riječ imao je premijer Andrej Plenković. 

Na današnji dan prije 30. godina ustrojena je Hrvatska vojska, kada je bila svečana smotra Zbora narodne garde (ZNG) na stadionu NK "Zagreb" u Kranjčevićevoj i kada su hrvatskoj javnosti predstavljene prve brigade ZNG-a.

"U protekla tri desetljeća, Hrvatska vojska, koja je iznikla iz naroda, stekla je ogromno iskustvo u Domovinskom ratu iz kojeg je izišla kao pobjednica, izgradila se u učinkovitu i modernu oružanu silu, koja je spremna odgovoriti svim zadaćama koje se pred nju postave", rekao je Plenković u uvodnom govoru na sjednici Vlade.

Nakon uspostave mira, započela je uspješan proces mirnodopske transformacije, što je omogućilo da svega 11 godina nakon mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja, Hrvatska postane članica NATO-a, najsnažnijeg vojnog saveza u povijesti, dodao je.

Istaknuo je kako su hrvatski vojnici cijenjeni sudionici brojnih međunarodnih misija i operacija diljem svijeta u kojima sudjeluju naše Oružane snage, bilo u okviru Ujedinjenih naroda, Sjevernoatlantskog saveza ili Europske unije.

Time pridonose međunarodnoj sigurnosti i miru, koji je preduvjet svakog razvoja i blagostanja, naveo je.

"U današnjem sve nestabilnijem svijetu, Hrvatska mora biti u stanju učinkovito zaštititi svoj teritorij i granice, nadzirati svoje nebo i more, osigurati svoju stabilnost, svoju energetsku neovisnost, a ako treba i obraniti teško stečenu slobodu", istaknuo je Plenković.

Dodao je kako su svjesni koliko je mir dragocjen te da Vlada ispunjava zacrtane prioritete obrambene i sigurnosne politike.

Tako je Vlada donijela novu Strategiju nacionalne sigurnosti i Zakon o sustavu domovinske sigurnosti, povećala je izdvajanja za obranu, ulaže u kvalitetu života hrvatskoga vojnika, u opremu i modernizaciju.

"U skladu s tim, a unatoč tome što je u proteklih 15 godina prije naše prve Vlade propušteno da se donesu odluke koje će dodatno ojačati hrvatsko ratno zrakoplovstvo, mi ćemo danas donijeti povijesnu odluku o nabavi višenamjenskog borbenog aviona najnovije generacije", poručio je Plenković.

Istaknuo je kako to rade s poštovanjem prema onima koji su dali najviše za Hrvatsku.

Novim višenamjenskim borbenim avionom, kojim ćemo zamijeniti sadašnje MiG-ove čiji životni vijek istječe do 2024., očuvat ćemo sposobnosti Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i značajno ćemo ga osnažiti, istaknuo je.

Premijer se osvrnuo i na potpore očuvanja radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom te je izrazio zadovoljstvo rezultatom koji su dosadašnje mjere polučile.

Također, podsjetio je da se u nedjelju, 30. svibnja, osim što se tada održava drugi krug lokalnih izbora, obilježava Dan državnosti u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora 1990. godine.  

Izabrani zastupnici Sabora u tom razdoblju donijeli su niz ključnih ustavnih, pravnih, političkih i povijesnih akata koji su Hrvatsku doveli do osamostaljenja, suverenosti i međunarodnog priznanja, dodao je.

"To je za sve one koji se sjećaju devedesetih godina bio dan kada se osjećala emocija hrvatskoga naroda, kada se Dan državnosti slavio na način da smo gradili poštovanje i respekt prema institucijama države i prema njenim simbolima i ključnim trenucima suvremene povijesti", poručio je Plenković.

Danas je Hrvatska dio zapadnoeuropskog civilizacijskog kruga te demokratskog političkog, gospodarskog i sigurnosnog sustava, dodao je.

Također je poručio da će nas ostvarenje budućih strateških ciljeva, ulazak u eurozonu i schengenski prostor, dovesti u još tješnju integraciju čime ćemo ojačati svoju vrijednost i napredovati u svim aspektima života.

S obzirom na to da se u nedjelju održavaju izbori, odlučili su da se sutra navečer u HNK-u održi svečani koncert u povodu Dana državnosti. 

Plenković: prvi kvartal puno bolji od očekivanja

Vlada će u lipnju nastaviti s potporama za očuvanje radnih mjesta za poslodavce i obrte zahvaćene krizom zbog pandemije Covida-19 i za one s područja pogođenih potresom, a kriteriji, skupine poslodavaca te visina subvencije bit će isti kao do sada, rekao je premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade.

Izvijestio je da je država od ožujka prošle, do zaključno 25. svibnja ove godine, za potpore za očuvanje radnih mjesta izdvojila 10,5 milijardi kuna, kojima je obuhvaćeno više od 680.000 radnika i više od 120.000 obrtnika i poslodavaca.

Rekao je i da je unatoč izvanrednim okolnostima uzrokovanim korona virusom broj osiguranika državnog mirovinskog zavoda veći nego 2020. i 2019. godine te da je prosječna neto plaća veća je od 7.000 kuna.

"Daljnjim mjerama i aktivnostima podupirat ćemo rad i opstojnost naših poduzetnika jer je zapošljavanje i očuvanje radnih mjesta jedan od najvažnijih prioriteta gospodarskog razvoja i oporavka", rekao je premijer.

"Možemo biti iznimno zadovoljni rezultatom koji su dosadašnje mjere polučile. Tržište rada je stabilno, nije došlo do havarije koje su mnogi predviđali, što pokazuju da su mjere Vlade uspjele", zaključio je i najavio daljnju pomoć gospodarstvu, dok god traje pandemija.

Međugodišnji pad BDP-a od 0,7 posto u prvom tromjesečju ove godine je puno bolji rezultat od očekivanja, rekao je premijer Andrej Plenković u uvodu sjednice Vlade.

Naime, kako je rekao, iako je BDP pao četvrti uzastopni kvartal, većina pokazatelja imala je pozitivna kretanja, primjerice industrijska proizvodnja, trgovina na malo, obujam građevinskih radova i robni izvoz.

Godišnji je pad zabilježen kod osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a, no on je bio vrlo blag - samo 0,4 posto, rekao je premijer. 

Istaknuo je kako posebno ohrabruje rast BDP-a u prvom kvartalu u odnosu na posljednji kvartal prošle godine za 5,8 posto.

"Hrvatska se ovakvim kretanjima gospodarskih aktivnostima može staviti u kontekst prosjeka EU-a, dapače, na razini EU-a međugodišnji pad BDP-a je minus 1,8 posto, pri čemu je od 21 članice za koju su zasad dostupni podaci rast ostvaren samo u Francuskoj, Litvi i Slovačkoj", rekao je premijer.

Prema procjenama EK-a, s rastom od pet posto u 2021. godini, Hrvatska bi, dodao je, trebala dijeliti 4. mjesto u EU-u po rastu BDP-a, a za 2022. projicirani je rast 6,1 posto, koji je među najvećim a u EU-u,. zaključio je premijer.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je BDP u proteklom kvartalu pao 0,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

To je četvrto tromjesečje zaredom kako je gospodarstvo palo na godišnjoj razini, ali znatno sporije nego u prethodnom, kada je pad iznosio 7,2 posto.

Pad gospodarstva u prvom tromjesečju posljedica je daljnje slabosti osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.

Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava pala je u proteklom kvartalu za 0,4 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, što je znatno manji pad nego u prethodnom kvartalu.

Izvoz roba i usluga pao je, pak, za 0.9 posto na godišnjoj razini, također znatno sporije u odnosu na prethodno tromjesečje. Pritom je izvoz roba porastao 8,3 posto, dok je izvoz usluga potonuo 18,6 posto.

Uvoz roba i usluga smanjen je istodobno za 2,1 posto na godišnjoj razini. Pritom je uvoz roba porastao za 1 posto, dok je uvoz usluga pao 19,7 posto.

No, bruto investicije u fiksni kapital porasle su u proteklom tromjesečju za 4,6 posto na godišnjoj razini, brže u odnosu na 4,2 posto u prethodnom kvartalu.

Porasla je i državna potrošnja, za 0,2 posto na godišnjoj razini.