VIDEO ŠKEGRO: Predsjednik Tuđman nije se bavio privatizacijom i nije govorio prodaj ovome ili onome

Nakon Željka Rohatinskog, bivšeg guvernera HNB-a i zaposlenika Agrokora, trebali bi svjedočiti Borislav Škegro te Zoran Jašić.

Pitanja je Rohatinskom na početku postavljao Ivan Lovrinović iz Promijenimo Hrvatsku. 

"1. travnja 2010. sam počeo raditi i radio sam do 12. 7. 2000. Tri mjeseca i 12 dana. Po isteku mandata 2012. sam se vratio u tvrtku. Obavljao sam funkciju savjetnika za makroekonomske analize. Moj posao nije bio da na bilo koji način analiziram poslovanje koncerna niti je to ikada od mene zatraženo. Ja sam gledao svijet izvan tvrtke", rekao je na početku svjedočenja Željko Rohatinski o tome kada je radio u Agrokoru. 

 Je li nakon što je preuzeo čelno mjesto u HNB-u bio član NO-a Agrokora?

"Svi moji odnosi s tvrtkom su prestali 12. srpnja 2000. Kasnije sam saznao da na portalu tvrtke je bilo navedeno da sam član NO-a. To ne odgovara činjeničnom stanju."

Nikola Grmoja (Most) podsjetio je Rohatinskog da je u jednom intjervjuu kazao kako je zahvalan Todoriću jer ga je zaposlio.

"Gospodin Maras kao član vlade od 2008. će se sjetiti pod kojim uvjetima je završio moj mandat u HNB-u. Nisam želio koristiti povlasticu da godinu dana primam plaću i ne radim ništa. Tražio sam posao odmah, i bilo je nekoliko ponuda nekoliko međunarodnih institucija i banaka. Odbio sam ih jer sam znao kakva je bila uloga tih institucija u izazivanju svjetske financijske krize 2008./2009. Ponuda radnih mjesta u zemlji bila je vrlo mala. Potencijalna ponuda iz Agrokora bila je jedina koja se mogla realizirati u par dana i zato sam je prihvatio", rastumačio je Rohatinski.

Govorio je i o svojem radu u Agrokoru u koji je došao iz HNB-a. 

"Plaća guvernera bila je u tom trenutku četiri puta manja od one u Agrokoru. Ne govorim o nekoj žrtvi za opće dobro nego o činjenicama. Rekao sam premijeru da ću učiniti što mogu", pojasnio je Rohatinski i dodao:

"Mišljenje Todorića je bilo da mogu biti društveno korisniji u HNB-u nego u Agrokoru."

SDP-ov Gordan Maras ispitivaju Željka Rohatinskog fokusirao se na aktualnog ministra financija Zdravka Marića koji je radio u Agrokoru prije nego li je došao u Vladu i koji tvrdi da nije bio upućen u financijsku situaciju u kojoj se koncern nalazi. 

Jeste li upoznali Zdravka Marića i čime se bavio?

"Bio je zadužen za trgovanje na tržištu kapitala. Moj je dojam da je njegov posao bio vezan uz inozemno financiranje koncerna", rekao je i na dodatno pitanje ustvrdio da pretpostavlja da je Zdravko Marić bio uključen u aktivnosti oko dogovora financiranja Agrokora i Sberbanka.

"Moj je dojam, a ne dokaz, s obzirom na načina na koji je koncern funkcionirao, da su poslovi računovodstva, bili na neki način izdvojeni od drugih poslova", rekao je te dodao: 

"Moj je dojam da je glavnina posla Zdravka Marića bilo vezana uz inozemno financiranje koncerna Agrokor."

Znači li to i financiranje koje je bilo vezano uz ugovor sa Sberbankom?

"Ne mogu znati je li Zdravko Marić bio uključen u posao oko financiranja od strane Sberbanke, ali pretpostavljam da jest", rekao je Željko Rohatinski.  

Marasa je zanimalo i je li politika HNB-a išla na ruku uvoznicima, među kojima je Todorić bio jedan od većih.

"Moje je duboko uvjerenje da u visoko euroiziranom sutavu kao što je ovaj u Hrvatskoj, gdje je 70 posto depozita u eurima ili vezano uz eure, da je stabilnost tečaja bitan preduvijet da se sustav ne raspadne...HNB nije imao ovlasti izravne zabrane bilo čega pa ni zaduživanja ali je HNB svojim mjerama destimulirao takvo zaduživanje. U tome je smo sa svim vladama RH imali oprečan stav....Bio je privid da je dobro zaduživati se, i bilo je dobro sve do financijske krize, dok se slavina nije zatvorila", pojasnio je bivši gubverner.

Milijan Brkić (HDZ) je sljedeći postavio pitanje.

Upitao je Rohatinskog je li mu poznato da je 2011. došlo do velike ekspanzije mjenice bez pokrića koje su plasirale tvrtke iz koncerna Agrokor te je li HNB radio nadzor i poduzeo neke mjere? 

"Dok sam ja bio guverner, operacije s mjenicama nisu bile u velikim iznosima. Problemi su nastupili kasnije, poslije 2012."

Rohatinski: 'Todoriću sam savjetovao da ne kupuje Mercator'

Na pitanje je li savjetovao Todoriću da kupuje Agrokor, Rohatinski je rekao da ga Todorić nije tražio mišljenje o tom pitanju. "

U jednom nevezanom razgovoru rekao sam da mislim da to nije dobar potez, da sinergijski efekti koji se očekuju neće biti onakvi kakvi se očekuju i u tome sam ostao usamljen", rekao je Rohatinski. Potvrdio je da je bio član Saveza komunista do 1989. godine i da nakon toga nije bio član niti jedne stranke.
Mostov Nikola Grmoja podsjetio je Rohatinskog na njegovu inicijativu da HNB pusti 6,5 milijardi kuna bankama kojim bi one kreditirale domaće gospodarstvenika, a koja je stopirana 2011. godine.

"Obično neki misle da je centralna banka svijet za sebe, da je njena fuknkcija isključivo stabilnost tečaja. To nema veze sa stvarnošću. Monetarna politika je snažna poluga ekonomske politike. U tom smislu niz godina u kontaktima HNB-a i hrvatskih vlada bili su iznošeni stavovi o potrebi koordiniranog djelovanja. HNB je trebao emitirati novac ili osloboditi dio imobiliziranog novca. Stvar je vlasti, poslodavaca i banaka da se dogovore gdje će se novac usmjeriti. To je nekoliko puta urađeno, zadnji pokušaj je bio 2012. godine. 2011. je bio jedan takav pokušaj i to za iznos od deset milijardi kuna. Poslodavci i banke su u tome našli svoj interes, bili su u intenzivnim kontaktima s vladom i onda iz nekog razloga kojeg ja ne znam se vlada distancirala od svega. Na jednom sastanku su bila tri državna tajnika, nakon toga premijer izlazi s izjavom da je to igra guvernera zbog njegovih navodno političkih ambicija. Vrši pritisak na poslodavce da odustanu", ispričao je Rohatinski.

Na pitanje koji su to državni tajnici bili, Rohatinski nije želio odgovoriti jer na sastanku nisu bili kao predstavnici vlade nego kao slobodni strijelci, no da su neki bili pozvani da svjedoče na povjerenstvu. Na inzistiranje predsjednika Miljenića i opomenu da krši zakon ako zna imena, rekao je da HNB nije bio prisutan na sastancima i da nije bio neposredni svjedok.

"Kako je meni prenijeto, jedan od državnih tajnika je bio Zdravko Marić", rekao je Rohatinski i nastavio:

"Nije moguće da su državni tajnici djelovali na svoju ruku. Oni su poslani na sastanke kao predstavnici Vlade, a premijerka je za to znala. Pozvala me dan nakon i razgovarali smo o tome. Bitno je da se ideja o zajedničkom poslovnom djelovanju nije ostvarila.

Jeste li upoznati da je Todorić naručio istraživanje vaše popularnosti kao političkog projekta?

"Ne znam, ali vjerujem da nije 2012. gospodin Todorić zatražio takvo istraživanje", rekao je Rohatinski i pojasnio, na Grmojino inzistiranje, da je točno da je bio na sastanku na kojem su bili Tomislav Karamarko, Milan Kujundžić i Ivica Todorić koji su ga nagovarali na politički angažman, ali je odbio. 

"Nakon toga počele su se događati čudne stvari. jedan medij je objavio priču o poduzeću moje supruge i njenoj kući, dva dana nakon što sam na sastanku rekao definitivno ne", nastavio je i podsjetio da su prve inicijative da se politički angažira došle iz nekih drugih stranaka i krugova.

Na kraju je Rohatinski iskoristio vrijeme da bi jasnije objasnio situaciju sa Agrokorovom kupnjom tvrtke njegove supruge.

'Sanader mi je rekao da se banke protive tome da Maletić postane viceguverner HNB-a'

"Glavno je pitanje je li Todorić 2004. godine meni pomogao da moja supruga kupi kuću. Ne, nije", tvrdi Rohatinski.

Podsjetio je i kako mu je 2006. tadašnji premijer Ivo Sanader naložio da ne kandidira za viceguvernera Čedu Maletića jer se zamjerio bankama i da neće proći u Saboru. Nakon toga se Maletić zaposlio u HPB-u, da bi na kraju i on otišao raditi u Agrokor.

U nastavku rada saborskog Povjerenstva za Agrokor svjedoči bivši ministar financija Borislav Škegro. Od 1993. do 2000. godine bio je potpredsjednik Vlade za ekonomska pitanja, a od 1997. do 2000. objedinjuje i dužnost ministra financija u Vladi.

HDZ-ovac Milijan Brkić je prvi postavio pitanje bivšem ministru Škegri te ga je zanimalo je li bio involviran u privatizaciju tvrtki iz koncerna Agrokor.

"Dosta dugo sam bio u Vladi RH, od 1993. do 2000. godine. Cijelo vrijeme sam bio potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo, a od 1997. godine sam bio i ministar financija. Bio sam zadužen za kompletan sustav i sudjelovao sam u nekim od najvećih privatizacijskih projekata koje sam osobno vodio. Hrvatski telekom, Pliva, Ericosson Nikola Tesla, a sve to slijedom svojih zaduženja", rekao je Škegro.

"Agrokor u 90-im godinama uopće nije bio nekakva posebna tema",  rekao je Škegro.

"Još uvijek se borio oko toga kako je i kada nastao i čije je to dijete",  dodao je Škegro. Na pitanje je li se ikada na sastancima bilo u Uredu predsjednika ili na sjednicama Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a govorilo o privatizaciji.

"Predsjednik Tuđman se nije bavio privatizacijom. Postojala je prešutna podjela rada između Ureda predsjednika i Vlade. Predsjednik se bavio obranom, vanjskom politikom i unutarnjim poslovima, a Vlada svim ostalim. Privatizacijom se nije bavio", rekao je Škegro. 

"Nikada predsjednik Tuđman nije pozvao nas iz Vlade da kaže: prodaj ovome ili onome. Mi smo ga nekad informirali o nekim osjetljivim temama. Ja sam bio njegov glavni suradnik za gospodarstvo jer sam bio potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo", rekao je Škegro.

Škegro: Protivio sam se da Todorić preuzme Podravku

"Evo primjera u kojem se pojavljuju Tuđman, Todorić i Škegro. 1997. godine dobivamo Tuđman, Mateša i ja pismo iz Agrokora koje je potpisao Todorić u kojem traži da mu se omogući kupnja većinskog paketa Podravke. Na odlasku sa sastanka me Tuđman pitao zašto moj potpredsjednik Vlade ima neprijateljski stav prema domaćim poduzetnicima. A vidio sam pismo na stolu. Prijeđeno na konkretno. Kao prvo, nema šanse da imam neprijateljski stav prema domaćim poduzetnicima, ali lokalna zajednica je bila protiv toga da netko tog formata preuzme Podravku. Kao drugo, Podravka je bila potentnija da preuzme Agrokor, a ne Agrokor Podravku. Treće, menadžment Podravke je bio jači od menadžmenta Podravke", ispričao je Škegro.

Milijan Brkić (HDZ) upitao je Škegru o državnim jamstvima Agrokoru od 30 milijuna eura 1999. godine.

"Ja sam bio protiv tih jamstava, ali sam ih potpisao kao jedini ovlašteni poduzetnik jer je Vlada tako odlučila koja je jedino mogla privatnoj tvrtki dati jamstva. Ovdje se ne radi o personalizaciji nego o funkciji", rekao je.

Ispričao je kako je Koordinacija za gospodarstvo, kojoj je on predsjedao, prvotno bila odbila jamstvo. Jamstvo, odnosno Vlada, odobrila je jamstvo nakon prosvjeda radnika Zvijezde u organizaciji PPDIV-a.

Ivan Lovrinović upitao je Škegru zašto je potpisao jamstvo, a nije podnio ostavku, poručio je: "A to bi vi?"

Škegro: Da nema zapriječene kazne, ne bih došao svjedočiti

"Notorno je da nema tog tijela u demokratskom sustavu u kojem će svi biti za jednu odluku. Pa neće valjda svako malo netko davati ostavku", kazao je Škegro. Poručio je da nije davao ostavku jer mu je "visilo"14 posto proračuna i da je morao voditi privatizaciju Hrvatskog telekoma.

"Ovdje sam samo zbog zapriječene kazne od pet godina. Kada ne bi bilo toga sigurno ne bi došao da vas podsjećam na zapisnike Vlade i Sabora koje možete pročitati",  kazao je Škegro na što ga je Orsat Miljenić upozorio da mora odgovarati na pitanja.

Škegro je rekao da se ne sjeća koliko je u svom mandatu potpisao jamstava za tvrtke iz koncerna Agrokor.

Miljenić je još jednom upozorio Škegru da ne polemizira s članovima Povjerenstva nakon što ga je Lovrinović pitao o Fondovima za gospodarsku solidarnost.

"U pitanju Lovrinovića sam prepoznao kao liniju napada na svjedoka",  kazao je Škegro na što mu je Miljenić odgovorio da je to dopušteno.

Škegro naživcirao Miljenića

Nakon što je još jednom Lovrinović ponovio pitanje, Škegro je rekao Lovrinoviću da pita člana Povjerenstva Marasa koji je bio u Vladi zadužen za rad FGS-ova.

"Svjedok se po četvrti put ne može sjetiti kolika je naknada", rekao je Miljenić. Lovrinović je kazao da zna da je dva posto pa je potom pitao koliko su FGS-ovi naplatili naknada i koliko su investicija proveli.

"Bilo je nekada dva posto, ali više nije. Ali ne znam da li je to tema", kazao je Škegro, na što mu je opet replicirao predsjednik Povjerenstva Miljenić i zamolio ga da samo odgovara na pitanja.

"Kada je nešto negativno o tim fondovima onda se naziva Škegrinim fondovima, a kada su dobre stvari onda su to Marasovi fondovi",- rekao je Škegro, a Miljenić ga je još jednom upozorio da odgovara na pitanja.

Zastupnik Babić ga je pitao je li njegov imperativ kao potpredsjednika Vlade bio privatizirati što veći broj poduzeća.

"Apsolutno, to je bila politika Vlade i predsjednika države. Godine 1994. šest dana je trajala rasprava o privatizaciji i sve sam ponovno pročitao. Ono što je bitno, nitko u tih šest dana, gdje se tuklo iz svih oružja, i jedan dio HDZ-a kojem baš nije mirisalo što radi ta Vlada, kompletna oporba, Račan, Budiša, Gotovac... Nitko nije spomenuo Agrokor ili da je bio problem s privatizacijom Agrokora. samo jedan zastupnik se javio, zvao se 'bombarder s Kvarnera', i pitao za Todorića ", kazao je Škegro. 

"I dan danas najveći investitor u Hrvatsku je došao iz iseljeništva, a to je grupacija Lukšić", rekao je Škegro na pitanje zašto iseljeništvo nije više sudjelovalo u privatizaciji u Hrvatskoj.

Škegro: 'Branitelj stavi bombu na stol i hoće dionice, pa vi ne dajte'

"Imali smo situacije u kojima bi došao invalid Domovinskog rata, stavio bombu na stol u Ministarstvu kod Penića i rekao ja hoću dionice te i te tvrtke. Pa vi ne dajte", rekao je Škegro u svojem svjedočenju opisujući vremena u kojima se provodila privatizacija.

"Molim da svjedok odgovara na pitanja, a ne da nam odgovara na pričice", prigovorio je član Povjerenstva Gordan Maras i tražio je od Miljenića da upozori svjedoka.  "Molim svjedoka da se što više ograniči na temu",  rekao je Miljenić.

Nikola Grmoja je pitao pitanje vezano za kredite Zagrebačke banke Agrokoru iz 1991. godine. Jesu li se takvi krediti mogli dodjeljivati bez odluke ključnih struktura u državi, pitao je Grmoja?

Škegro: Banke nisu bile državne

"Slušao sam svjedočenje Gregurića gdje se polazi od pretpostavke da su u to vrijeme sve banke bile državne banke. Niti jedna banka u Hrvatskoj nije bila u državnom vlasništvu, ako govorimo o vremenu od 1991. do 1994. godine. Jedine banke koje su privremeno postale državne su one koje su nakon 1996. godine prošle proces sanacije", kazao je Škegro.

"Država ili političko tijelo nije donosilo odluku o kreditiranju bilo čega",  rekao je Škegro i dodao da nitko nije mogao narediti direktorima banaka kome će dati kredit. Na pitanje u čijem vlasništvu su bile banke, Škegro je odgovorio da banke nisu bile dio programa pretvorbe i privatizacije. 

"One su po posebnom zakonu iz vremena Jugoslavije bile konstituirana kao dionička društva, a iznenadili bi se tko su bili suvlasnici Zagrebačke banke: vrtići, škole... ", rekao je Škegro i dodao da je formalni proces sanacije Privredne banke Zagreb počeo ostavkom svih članova Nadzornog odbora.

'Ramljak je moj prijatelj'

Grmoja je pitao razgovara li s Antom Ramljakom i kada su zadnji puta razgovarali.

"Ramljak je moj prijatelj kojeg sam prvi puta sreo negdje 2002. godine koji je radio za uglednu stranu tvrtku. U to vrijeme nismo surađivali na nikakvim projektima nego smo ga 2007. godine uzeli za četvrtog partnera u Quaestusu. Zajedno smo to radili od 2007. do 2011. godine", kazao je Škegro i dodao da su ostali prijatelji. Rekao je da su se čuli telefonom prije mjesec i pol dana.

"U kafiću Gold se nisam nikad sastao s Antom Ramljakom, a s Martinom Dalić se ponekad tamo sastanem. Nju znam još iz 90-ih godina", kazao je Škegro i dodao da Ante Ramljak nije bio na sastanku s njim i Martinom Dalić u kafiću Gold.
 

Video prijenos svjedočenja svjedoka možete pratiti na Direktnom.