VIDEO Prkačin u Saboru o HOS-u: Najgori su oni koji nas brane pričom o ZDS, pozdrav je prvi put izgovoren 1929. godine...

"Kad bih trebao dati naslov ovom slobodnom govoru, on bi bio 'HOS u vrtlogu hrvatske politike'. Nakon posljednjeg skandala u Zadru, a prije toga se slična stvar dogodila u Okučanima pa mjesec dana prije toga u Jasenovcu, ozbiljan sukob predsjednika Republike s pripadnicima i simbolima HOS-a i nakon toga HOS postade jedan ozbiljan politički problem u RH. Ja kao autentičan predstavnik i pripadnik ove ozbiljne, neću reći vojne, nego ratne formacije, uzimam si pravo, a osjećam i potrebu, progovoriti...", počeo je Prkačin. 

Objasnio je što znači autentičan HOS-ovac. 

"Prošao sam od zapovjednika voda i satnije do načelnika ratnog stožera, sve moguće varijante u HOS-u, vratio se u Hrvatski sabor i došao u priliku rješavati ono što sam mislio da je riješeno '91., '92., '93. kad smo mi HOS-ovci pokazali na terenu i ratištu tko smo, što smo i koliko vrijedimo. Međutim, nakon posljednjeg skandala krenule su velike priče iz tri izvora. Najviše nas smetaju oni koji nas brane, oni koji nas ne vole i napadaju, koji idu gotovo dušmanski, oni su barem jednostavni. Oni ne osporavaju naš doprinos obrani Hrvatske, ali smeta ih uzvik Za dom spremni u našem amblemu, u našem grbu, u našem pozdravu, tvrde da je isti takav pozdrav, iste takve insignije imala jedna druga Hrvatska vojska, ustaška vojska u Drugom svjetskom ratu i isitni za volju, nisu daleko od istine". 

Dodao je da im najveću štetu u ovom trenutku brane oni koji pričaju da HOS-ov pozdrav ZDS nije ustaški nego starohrvatski povijesni pozdrav. 

"Pa krenemo kroz povijest, nigdje mi takav pozdrav naći ne možemo. On je prvi put kao takav složen i izgovoren 1929. godine nakon šestojanuarske diktature Aleksandra Karađorđevića. Pa onda priča da HOS nema veze s ustaštvom i fašizmom, s fašizmom nema, s ustaštvom veze ima, ali treba vidjeti kakva je to vrsta veza...", dodao je. 

Da bi ovaj problem bio riješen, nastavio je, trebamo ući u Drugi svjetski rat i vidjeti što se tamo događalo. 

"Nešto što je vrlo zanimljivo, da nam prijatelji i neprijatelji spočitavaju fašistički pokret. Hoćemo li doživjeti da netko hrvatskoj javnosti kaže nešto značajno o tom fašističkom pokretu, koji je nastao 23. ožujka 1919. u Milanu pa se proširio po cijeloj Europi pa došao u bivšu Jugoslaviju. Međutim, u Sloveniji je našao utočište, u Srbiji utočište, Hrvati ga nisu željeli. '29. u Sloveniji su osnovana dva takva pokreta, '30. godine isto se dogodilo i u Srbiji. Kod Hrvata, dok je hrvatska volja odlučivala o tome, takvog pozdrava nije bilo", rekao je i najavio nastavak priče u Saboru.