VIDEO Plenković predstavio Nacionalni plan oporavka i otpornosti: Strukturiran je u pet komponenti i jednu inicijativu

"Vratimo se u ljeto prošle godine kad su se zaključivali pregovori o Višegodišnjem financijskom okviru. Hrvatska je tada dobila za idućih 10 godina 24,5 milijardi eura. Kad tome pridodamo oko 5,3 milijarde eura iz okvira 2014.-2020., to znači da ćemo u ovom periodu imati na raspolaganju 30 milijardi eura koje će biti uložene u hrvatsko gospodarstvo", rekao je Plenković.

Tu je i Fond za oporavak i otpornost (RRF) za 2021.-2026. gdje nam je na raspolaganju 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava plus moguće 3,6 milijarde eura zajmova, poručio je Plenković. 

"Ovih 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava je 12 posto BDP-a iz 2020. za Hrvatsku. Tako visoku razinu odnosa između bespovratnih sredstava i BDP-a nema nijedna druga država članica. Prosjek EU je 3,7 posto", dodao je Plenković. 

Po drugom kriteriju, eura po stanovniku, nakon Grčke smo drugi. Glavni kriterij bilo je što smo najmlađa članica Unije, objasnio je premijer. 

Da bi se Komisija odobrila ova sredstva, nužna je provedba reformi. Tri su temeljna zahtjeva.

"Najmanje 37 psoto sredstava mora se usmjeriti na investicije koje doprinose zelenoj tranziciji, najmanje 20 posto sredstava mora biti usmjereno na digitalnu tranziciju, a cijeli plan mora poštovati načelo 'ne nanosi značajnu štetu'. To znači da sve reforme ne bi smjele negativno utjecati na politiku klimatskih promjena, pridonijeti zaštiti voda, kružnoj ekonomiji, sprečavati onečišćenja", pojasnio je. 

Dodao je je i kroz ovaj plan u fokusu energetska obnova zgrada koja će poslužiti i za obnovu Zagreba, Banovine i drugih krajeva pogođenih potresom. 

"Bez reformi nema investicija. Ovo nije helicopter money", dodao je.  

Plan strukturiran u pet komponenti i jednu inicijativu

Plan je strukturiran u pet komponenti i jednu inicijativu. 

Prva komponenta je gospodarstvo, druga javna uprava, pravosuđe i državna imovina, treća obrazovanje, znanost i istraživanje, četvrta tržište rada i socijalna zaštite, peta zdravstvo te šesta, zapravo inicijativa, obnova zgrada. 

Planovi bi Komisiji, 'as a rule', trebali biti dostavljeni do 30. travnja. Rasprava u Saboru bit će 14. travnja. 

Za gospodarstvo je predviđeno 54 posto, javnu upravu, pravosuđe i državnu imovinu 10 posto, obrazovanje, znanost i istraživanje 15 posto, tržište rada i socijalnu zaštitu četiri posto, zdravstvo pet posto te obnovu zgrada 12 posto. 

"Uz paralelan proces usuglašavanja s Komisijom, radili bi na tome da to bude taj rok, jer on nije fiksan. Komisija radi na odobrenju, šalje Europskom vijeću, nakon što Vijeće odobri, ide odluka o avansiranju sredstava".

Zadnji datum je 31. prosinca, najviše 13 posto sredstava može doći kao avans do kraja godine.  

Ministar financija Zdravko Marić rekao je kako Vlada smatra da plan pokriva sva područja koja su važna za hrvatsko gospodarstvo i društvo.