VIDEO Plenković odgovorio Bernardiću na prozivke zbog INA-e

Nakon jednomjesečne stanke, Hrvatski sabor Aktualnim prijepodnevom počinje proljetno zasjedanje, a premijer Andrej Plenković i članovi vlade odgovarat će na oko 40 zastupničkih pitanja.

Zastupnici su na početku glasovali o zakonima koji idu u hitnu proceduru.

"Svi zakoni koji idu u hitnu proceduru - smatram da bi trebali ići u redovnu proceduru", rekao je Ivan Pernar prije glasovanja na kojem su zastupnici odobrili donošenje zakona na ovakav način.

Prvo pitanje nakon izglasovanog dnevnog reda uputio je SDSS-ov Boris Milošević i to ministrici regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijeli Žalac.

"Što planirate poduzeti da pomognete potpomognutim područjima u Hrvatskoj?", pitao je Milošević.

"U Ministarstvu planiramo otvoriti Upravu za potpomognuta područja. Dodatnu pažnju ćemo dati na 264 jedince lokalne samouprave. Pola teritorija RH pripada potpomognutim područjima. Posebnu pažnju moramo posvetiti upravo tim područjima. Predvidjeli smo donošenje Zakona o potpomognutim područjima", odgovorila je ministrica.

Bernardić protiv Plenkovića

Zatim je riječ preuzeo predsjednik SDP-a Davor Bernardić pitanjem premijeru Andreju Plenkoviću.

Bernardić je zatražio jasan odgovor od premijera Plenkovića kada je u pitanju MOL i INA i hoće li se premijer držati svoje riječi koju je dao na Badnjak prošle godine o otkupu INA-e.

Plenković je rekao kako je INA bitna te da želi da se postigne konsenzus o otkupu MOL-ovih dionica. Kaže da njegova odluka o prodaji dionica MOL-a nije ishitrena ideja već odluka koja je planirana.

“To je najbolje rješenje za hrvatsko gospodarstvo. Moramo imati rezerve plina i nafte. Tražili smo najprimjereniji model bez stvaranja novog javnog duga”, rekao je Plenković. Kaže kako sa 75% plus jednom dionicom zadržavamo sva prava bez prodaje nacionalnog bogatstva.

Bernardić je na to oštro odgovorio kako ideja ne drži vodu. Smatra kako se novcem koji ćemo dobiti od prodaje MOL-a ne može kupiti pola INA-e. kako je rekao, sumnja da je iza toga tajni plan i dogovor s Mađarima. “HEP nije spreman za prodaju, trebat će za to dvije godine. HEP ima 3 milijarde kuna kapitala i ne treba mu privatizacija, nego dobra uprava”, rekao je Bernardić.

Na istu temu obratio se Željko Lacković.

"Hoće li vaša Vlada predvoditi mađaronsku politiku prema INA-i? Račanova vlada je prodala INA-u kao strateški partner MOL-u. Država je htjela spustiti svoj udio ispod 50 posto. Kosor i Šuker potpisuju tajne ugovore i idu u istom smjeru. Ti ugovori predstavljaju veleizdaju za Republiku Hrvatsku. Kako je moguće da u vrijeme kada postoje pravomoćne presude vi najavljujete da će kupiti udio u INA-i. Smatramo kako je prvo potrebno donijeti presude protiv onih koji su uključeni u veleizdaju, prije same kupnje".

Plenković je odgovorio: "Kod svakog ugovora postoje dva bitna elementa - predmet i cijena. Taj posao se ne pregovara kroz medije i na način da je sve transparentno. Taj posao se obavlja uz pomoć stručnih savjetnika. Usporedno s analizom vrijednosti HEP-a koja je u ovom trenutku izarazito profitabilna kompanija. Onda možemo kroz konzultacije s najboljim pravnim i financijskim stručnjacima doći do onog o čemu vi govorite. Da postoji volja od strane MOL-a da proda svoju udio – to je bitan preduvjet . Bez te činjenice uvjeravam vas da niti jedna vlada ne bi išla s ovakvim strateškim političkim odlukama. Čvrsto sam uvjeren da možemo naći politički konsenzus u zemlji kroz raspravu. Jako je malo onih koji se protive povratku INA-e u hrvatske ruke. Ovo je tema hrvatske budućnosti i gospodarstva na koju moramo imati konsenzus. Vlada je otvorena za dijalog. To je priča u kojoj ima puno odgovornih. Ovo je vlada koja je tu da rješava problem. Naša je ambicija da na taj način imamo dvije snažne energetske kompanije kojima se dobro upravlja i koje će osigurati energetsku neovisnost Hrvatskoj i kada je riječ o nafti i plinu i električnoj energiji".

Lacković: "Morate se osloniti na hrvatsko pravosuđe. Ugovor s MOL-om je stvorio velike obveze za RH. Mi bi rado u Podravini imali dvojezične ploče i na mađarskom, ali da primamo rentu od 60 posto. Ovo je štetan ugovor. Kako ćete vratiti zakinuti dio? Kako ćete riješiti pitanje rafinerije Sisak? S HEP-om nećete moći ništa riješiti".

HDZ-ov Andrija Mikulić pitao je potpredsjednicu Vlade i ministricu gospodarstva Martinu Dalić kada se može očekivati da se poduzetnicima olakšaju administrativni poslovi kako više ne bi morali "lutati ne bi li dobili svu potrebnu dokumentaciju".

Što se tiče osnivanja poduzeća elektroničkim putem, ministrica Dalić je rekla kako će do kraja ove godine omogućiti osnivanja poduzeća elektroničkim putem bez biljega i opsežnih procedura.

"Ova godina će donijeti poboljšanje poslovne klime i olakšano dobivanje svih potrebnih informacija", rekla je ministrica Dalić.

Javio se i Furio Radin koji je govorio o problemima talijanske nacionalne manjine. Kako je rekao, problem je jer u Policijskoj upravi više nema šaltera na talijanskom jeziku.

Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić nije bio na sjednici pa je premijer rekao da će dobiti pisani odgovor. Rekao je da će provjeriti informaciju, ali da ozbiljnijih problema po njemu u izdavanju dokumenata na jezicima nacionalnih manjina nije bilo. 

Plenković odbrusio Marasu

SDP-ov Gordan Maras također je prozvao premijera zbog prodaje dionica HEP-a.

"Ne sjećam se apela za referendum kada je SDP bio na vlasti i tvrdnji da ćemo rasprodati nacionalno bogatstvo. Pokušajmo racionalizirati raspravu, a to je samo ako postignemo konsenzus o povratku INA-e u hrvatske ruke i politici koja neće generirati novi javni dug", rekao je Plenković i dodao da referendum nije potreban jer živimo u predstavničkoj demokraciji. "Vjerujem u institucije i ne bojim se donositi odluke", odbrusio je Plenković Marasu.

Maras je rekao da je povjerenje teško steći jer je prema njemu HDZ već dvaput pao na toj temi, na Sanaderu i Karamarku.

"Nemojte oko ovoga glumiti Sanadera", rekao je Maras.

Treća sjednica u mandatu premijera Andreja Plenkovića  traje do petka 7. travnja a tijekom 34 plenarna dana, zastupnici će, ako je suditi po 50 točaka dnevnog reda koji će se "u hodu"  i proširiti, odraditi opsežan posao. Pred zastupnicima će se tako naći različita revizijska izvješća, izvješće o radu Državnog odvjeništva, Plan usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a itd.

Prijenos sjednice možete pratiti ovdje.