KRSTIČEVIĆ: VOJSKA DRONOVIMA SNIMA TEREN

VIDEO Plenković obišao štete nakon potresa u Zagorju, odgovorio na Milanovićevu izjavu

Autor

js

Premijer Andrej Plenković obišao je u subotu mjesta u Krapinsko-zagorskoj županiji koju je uz Zagreb 22. ožujka pogodio snažni potres te poručio kako se prema prvim procjenama štete o potresa u Gornjoj i Donjoj Stubici kreću oko 70 milijuna kuna.

28.03.2020. u 14:13
Ispiši članak

Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar je, naime, za Gornju i Donju Stubicu zbog potresa proglasio elementarnu nepogodu, a najavio je da će isto učiniti i za Mariju Bistricu.

Plenković je novinarima kod Marije Bistrice izjavio kako će se ukupne štete na tom području utvrditi nakon što se i tamo proglasi elementarna nepogoda.

"Sve nadležne službe zajedno sa županijskim, a s druge strane s Gradom Zagrebom, radit će cjelovitu pripremu kako da na najučinkovitiji način pomognemo pomognemo, osobito ljudima čije su kuće, stanovi nastradali u ovom potresu“, rekao je.

Premijer je zajedno s ministrima graditeljstva Predragom Štromarom, obrane Damirom Krstičevićem i gospodarstva Darkom Horvatom te županom Kolarom obišao potresom pogođena mjesta Slani Potok kod Gornje Stubice, Donju Stubicu te Laz Bistrički kod Marije Bistrice.

Plenković je pritom napomenuo da ministar Štromar treba pripremiti posebni zakon kojim bi se omogućila sanacija štete.

Plenković: Razmjeri štete puno veći nego što se čini 

Nakon današnjeg te ranijeg uvida u zagrebačkim naseljima poput Markuševca, Čučerja, Kašine te drugih informacija kojima raspolaže dojma, je, istaknuo je, da su razmjeri šteta jako veliki, "puno veći nego što se čini".

Nije želio iznositi procjene o kojem bi iznosu mogla biti riječ prije no što građevinska struka sagleda koliko je zgrada oštećeno i koliko će ih se morati rušiti, a najavio je da će sagledati i mogućnosti europske pomoći u sanaciji posljedica potresa.

Stradalima je poručio da suosjeća s njima, zahvalivši onima koji skrbe za 400 ljudi koji su nakon što su im u potresu stradale kuće i stanovi privremeni smještaj našli u zagrebačkom Studentskom domu Cvjetno naselje.

Župan Željko Kolar kazao je kako je na području Marije Bistrice šest kuća za rušenje, u Gornjoj Stubici zasad 35, a u Donjoj Stubici 12 kuća.

"U tih pa i 75 milijuna kuna nije procjena i sakralnih objekata. Konzervatori su izašli van, ali s obzirom da se ti objekti obnavljaju po drugim postupcima i po drugim tehnologijama, za njih ćemo procjenu morati još pričekati“, rekao je.

Najbitnijim ipak smatra to što nije bilo ljudskih žrtava. U potresu u Krapinsko-zagorskoj županiji jedna je osoba zadobila prijelom noge, a dvije su lakše ozlijeđene.

Krstičević: Vojska dronovima snima teren i podatke šalje službama 

 Ministar Krstičević istaknuo je pravovremenu reakciju Hrvatske vojske u pomoći Zagrepčanima nakon potresa, navodeći da vojska dronovima u suradnju s lokalnom zajednicom snima teren pogođen potresom i podatke šalje općinama, gradovima te stručnim službama.

 "Struka može koristiti sve te podatke u planiranju za sve ove oporavke koji će se morati događati“, rekao je i dodao kako je na terenu trenutno 50-ak dronova.

Osvrnuo se na Milanovićevu izjavu

Osvrnuo se kratko i na izjavu Zorana Milanovića koji je kazao kako bi o svakom ograničenju sloboda ljudi trebao odlučivati Hrvatski sabor. 

"Mi smo izmijenili Zakon o civilnoj zaštiti. Sve što Stožer donosi, donosi temelj tog Zakona. Ovo su posebne okolnosti koje zahtijevaju posebne mjere. Sve što Hrvatska radi, rade i sve druge zemlje. Nama je najvažnija sigurnost naših građana.

Ja mislim da sve što ovim okolnostima poduzimamo je baš onako kako treba. Ne vidim potrebu da se donose bilo kakve drugačije odluke u odnosu na to kakve su sada", rekao je Plenković. 

Kriza gora od one iz 2008.

Premijer Andrej Plenković ocijenio je u subotu da će gospodarska šteta prouzročena korona virusom, biti teža nego što je bila 2008. kad je globalna ekonomska kriza počela bankrotom banke Lehman Brothers te da u Hrvatskoj slijede novi paketi pomoći gospodarstvu.

Premijer je to rekao novinarima u Lazu Bistričkom gdje je obilazio područja pogođena potresom u Krapinsko-zagorskoj županiji.

"Mi smo zaista promptno reagirali sa 63 mjere, vrlo jasno predstavili ono što je u ovom trenutku najbitnije, olakšali sve što možemo, osobito privatnom sektoru. Tijekom idućeg tjedna izaći ćemo s još jednim paketom mjera", najavio je Plenković.

Kako je rekao, s obzirom da u ovom trenutku nema naznaka kad ćemo imati lijek, cjepivo, ne znamo ni koliko će nam vremena trebati da steknemo imunitet to "nas sve skupa stavlja u posebne okolnosti".

Plenković je ocijenio da će Vlada maksimalno angažirano, donositi odluke i poteze koji su u najboljem interesu hrvatskih građana. Najavio je da će se "pronalaziti likvidnost i sredstva na sve moguće načine, što na domaćem tržištu, što na međunarodnom".

Sve će ovisiti o trajanju ove krize, naglasio je premijer i  ponovio da će Hrvatska od cijelog Corona investment plana dobiti milijardu i 160 milijuna eura.  Prva tranša je 240 milijuna i dio toga je već krenuo, dio će doći početkom travnja. Mi ćemo koristiti sva sredstva koja su nam na raspolaganju iz europskih fondova  u borbi protiv pandemije.  Isto tako ćemo nastojati objasniti, kad izračunamo kolike su štete, što nam sve s europske razine može pomoći oko saniranja posljedica potresa.

Odgovarajući na novinarsko pitanje hoće li doći do izmjena zakona koji sada predviđa plaćanje tek pet posto od nastalih šteta u potresu Plenković je najavio da resorno ministarstvo radi na zakonskim izmjenama.

Što se tiče zakona nastojat ćemo naći jedno rješenje koje će uzeti u obzir posebnosti ovog potresa koji je bio velik i koji je pogodio golemi broj ljudi, najavio je premijer

Novinare je zanimalo i poštuju li se sve mjere opreza u hrvatskim tvrtkama, prema preporukama Nacionalnog stožera i jesu li poslodavci svojim radnicima osigurali dovoljno zaštitne opreme.

"Jučer sam razgovarao s kineskim premijerom Lijem, oni će dati dio donacija, ostalo smo naručili s velikim kineskim kompanijama, nabavu materijala, zaštitne oprema prije svega za zdravstvene ustanove, ali isto tako i za sve ostale službe koje to moraju imati, i policija i vatrogasci i carinici, inspektori, vojska, a bit će toga dovoljno s obzirom da se želimo osigurati na dulji rok, za sve kojima je potrebno", odgovorio je Plenković.

Odgovarajući na novinarsko pitanje da su sindikati turističkih djelatnika raskinuli kolektivni ugovor, što stavlja radnike u toj djelatnosti u slabiji položaj, premijer je potvrdio da će se posebno voditi računa o tom, ali i o svim drugim sektorima.

"Nema te grane industrije, grane gospodarstva koja nije pogođena, bilo koji element funkcioniranja. Tako da će naše mjere biti cjelovite, a gledat ćemo što s onima gdje je posebno teška situacija. Odnosi koji postoje između poslodavaca i sindikata nekada su u nekim elementima bipartitni i mi vodimo tripartitni dijalog između Vlade, sindikata i poslodavaca", rekao je Plenković.

Postoje ugovori koji su potpisani, postoje zakoni koji su na snazi, ali isto tako postoje i izvanredne okolnosti - dodao je predsjednik Vlade ističući da ćemo u ovakvim okolnostima svi na neki način morati podnijeti teret, solidarno u odnosu prema novoj situaciji.

Na završno pitanje gdje se naći u ovoj situaciji građevinari za sanaciju šteta uzrokovanih potresom kad nema dovoljno radnika, premijer je odgovorio kako je tu zadaću dobio ministar graditeljstva.

"Oni pripremaju zakon s obzirom na razmjere potresa u Zagrebu. Ono što je nama najvažnije je sigurnost građana. Mi smo zahvaljujući aktivnosti vojske, Ministarstva obrane dobili kompletnu snimku stanja Zagreba iz zraka. I ta snimka stanja nije osobito optimistična. Sami dimnjaci su porušili jako puno krovova, počinili štetu na zgradama. Većinu njih treba maknuti s krovova da ne padnu zbog nekog drugog razloga ili klizanja ili proteka vremena", zaključio je premijer.

Ponovio je još jedanput da je sigurnost građana na prvome mjestu, a da nakon toga počinje obnova.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.