AKTUALNO PRIJEPODNE

VIDEO Beljak je imao jedno od najčudnijih pitanja u povijesti Sabora, Plenković mu odgovorio: Nadoći će HSS na desni centar, kad-tad

Autor

Lorena Šipek/Josip Senjak

Nakon dvomjesečne ljetne stanke Hrvatski sabor u srijedu je počelo redovno jesensko zasjedanje koje prema Ustavu traje do sredine prosinca. Sabor će bez prekida zasjedati do 12. studenoga, nakon čega će napraviti stanku zbog obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Zastupnici se u Sabornicu vraćaju 24. studenoga.

15.09.2021. u 13:11
Ispiši članak

13.39 Dario Zurovec (Fokus) postavio je pitanje Zdravku Mariću vezano uz prešutne minuse. 

"To je tema koja bi trebala uzeti određene aktivnosti i mjere. Minusi su sastavni dio dobrog dijela građana. Smisao zakonu o potrošačkom kreditu bilo je da se dopušteno prekoračenje stavlja kao dominantni. Banke tu imaju određene obveze koje su puno jače od instituta prešutnog prekoračenja. Mislim da u ovim koracima koje ćemo poduzeti, trebamo vratiti kao temeljno dozvoljeno prekoračenje da ne dođe do situacija još većih poteškoća", govori Marić.

13.30 Miro Bulj (Most) upitao je premijera Andreja Plenkovića o brzoj censti na području splitskog bazena. "Bili ste u Sinju, sve je živo. Zanima narod - ne samo Sinja - nego i Splitsko-dalmatinske županije, što je s cestom života?", rekao je Bulj.

"Ne znam baš po kojoj logici Bobana i Ante Sanadera nije briga za Cetinsku krajinu. Je li Luka Brčić agilan, aktivan? Pomaže li? To ne stoji, to moram stati u obranu. Što se tiče odnosa prema tim mjestima, mislim da tu ne treba dokazivati koliko je angažmana ili projekata. Oleg može nabrojiti koliko se uložilo u ceste, luke, infrastrukturu. Za razliku od Vas, nikad se ne bismo usudili reći koliko je Splitsko-dalmatinska županija veća od drugog mjesta u Hrvatskoj. Što se tiče posebnog angažmana Vlade u ovom mandatu, mislim da smo rekli da ćemo voditi računa o Lici, Dalmatinskog zagori i Banovini", govori Plenković.

Ono što su učinili za Slavoniju, smatra, jako je dobro. Isto tako spomenuo je i "projekt Sjever". Ista stvar je, navodi, sa Splitsko-dalmatinskom županijom.

Bio sam na Alki, s alkarima sam dobar. Vidim da ih zovete HDZ-ovim poltronima, to su naši prijatelji kojima ćemo dolaziti neovisno o tome tko je gradonačelnik. Prije smo dolazili, dolazili smo i nakon Vas, rekao je.

Bulj navodi da nije zadovoljan odgovor. "Alkarski sam momak, nju živim, nikada neće umrijeti. Ne morate ju privatizirati. Nije ona od Andreja Plenkovića niti Mire Bulja. Bili ste dobro prihvaćeni. Htjeli ste od Sinja napraviti grad slučaj. Žao mi je što mjere niste prihvatili pa ne bismo imali probleme koje imamo. Nisam zadovoljan sa Sanaderom i Bobanom koje vi branite, zatvaraju nam rodilišta".

13.05 Riječ je dobio i HSS-ov Krešo Beljak.

"Jeste li upoznati s informacijom potvrđenom iz više izvora da je Vaš najbliži suradnik Jandroković navodno počinio dva kaznena djela za koje su inače predviđene zatvorske kazne. Naime, 5. kolovoza jedan HDZ-ov simpatizer zamolio je njihovog poznanika da mu da broj od Jandrokovića, kojeg čovjek neizmjerno cijeni i simpatizira, a s ciljem da mu osobno čestita praznik Dana pobjede i domovinske zahvalnosti.

Nakon što ga je uspio dobiti, Jandroković ga sasuo salvom najgorih uvreda i odmah mu spustio slušalicu. To možda nije kazneno djelo, ali jest ono što je nakon toga uslijedilo. 

Idućeg dana, simpatizer i glasač, dobio je obavijest policije za razgovor u svojstvu osumnjičenika za kazneno djelo prijetnje iz Članka 139. Kaznenog zakona. Na obavijesnom razgovoru, zbog kojeg je  - kao turistički djelatnik - izgubio vrijeme i materijalnu korist, saznao je da je prijava stigla iz Zagreba te da ga je prijavio Jandroković ili netko po njegovom nalogu čime postoji opravdana sumnja da je Jandroković počinio dva kaznena djela. Kazneno djelo lažnog prijavljivanja te kazneno djelo zlouporabe ovlasti", upitao je Beljak premijera Plenkovića.

Plenković odgovara kako mu ovaj slučaj nije poznat.

Foto: FaH

"Ne znam uopće kakvo je ovo pitanje. Imate ovdje predsjednika Sabora pa će Vam on nešto reći. Ne znam ništa... Nemam što reći na ovo, da ne znam kako kreativan da budem. Za razliku od Vas, ja sam okej. Nadoći će HSS na desni centar, kad-tad", rekao je Plenković.

"Mislite da nisam okej, ja sam jako okej. Nisam ni očekivao da znate. Reći ću detalje - oštećena osoba oslovila je gospodina Jandrokovića 'Njonjo'. Većina medija ga tako oslovljava. Podsjetit ću Vas, državne institucije ne reagiraju na ozbiljne prijetnje. S ovakvim banalnim stvarima se stignu baviti", kaže Beljak. Podsjetio je i prijetnje upućene Mostovim zastupnicima Nikoli Grmoji te Boži Petrovu.

Nadimke ne smatrate prijetnjom, kaže Beljak, dodajući da je poznato da njega zovu "pajser".

Oglasio se i Jandroković. "Ovo je bilo vrlo korektno da ovaj način iskoristite ovu temu da biste mogli popularizirati pogrdni naziv. Najljepše Vam se zahvaljujem".

12.39 Ministru obrane Mariju Banožiću obratio se HDZ-ov Josip Đakić gdje je govorio o angažmanu Hrvatske vojske za vrijeme požara. Koliki je, u proteklim mjesecima, bio angažman na požarištima, upitao je.

"Zahvaljujem Vam što se i dan danas kao branitelj interesirate za vojsku. Uključili smo se u protupožarnu sezonu. Već prvi dan bili smo aktivni. Imali smo 1267 zahtjeva. Temeljem zadaća, sve tri grane, uključene su u protupožarnu granu. Dajemo potporu vatrogascima i možemo zajednički djelovati. Nakon svakog dana, piloti i tehničari vode brigu o mehanizaciji. Temeljem Zakona o obrani, imali smo intervencije koje su se odnosile na humanitarnu pomoć. Jedna je bila u Grčkoj i Turskoj te u BiH", pojasnio je Banožić.

Đakić je zahvalio Banožiću na odgovoru. "Čestitam na svim uspjesnima koje su naši piloti postigli", poručio je.

Neka i dalje vjerno služe svojoj domovini, dodao je.

Foto: FaH

12.30 Stjepo Bartulica iz Domovinskog pokreta obratio se Berošu.

"Od početka pandemije čuli smo brojna mišljenja. Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a, kazao je da maske nisu potrebne, a sada su obavezne u školama. Složit ćemo se da u Hrvatskoj postoji visoko neslaganje o radu Stožeru. Dobitnici u ovoj pandemiji su farmaceutska industrija, gubitnici su djeca čije je odrastanje povezano s ovom pandemijom. Vaš kolega u Izraelu, javno je potvrdio da Covid potvrda služi da se ljude prisili da se cijepe. Veliki broj ne želi se cijepiti, može li odbijanje testiranja biti osnova za otkaz", upitao je.

"Puno znanja bilo je potrebno od početka epidemije. Govorili ste o dobitnicima i gubitnica,  ne znam je li moguće govoriti na taj način. Nadalje, pitanje je i našeg postupanja. Takvim postupanjem, dozvoljavamo mu da bude pobjednik. Kada je riječ o potvrdama, vjerujem da možete zamisliti omogućiti sigurnost pružanja zdravstvene zaštite. Želimo li otići u nesigurno zdravstveno okruženje?", govori Beroš.

Potvrda nije nešto što je optimalno, no u ovome trenutku je najbolji instrument prema postizanju sigurnosti, dodaje. Rade sve, kaže, da ne rade diskriminaciju zdravstvenih djelatnika. Ističe da je to nužni korak.

"Ako netko odbije testiranje, ne vidim racionalnu odluku. Moraju se ispuniti racionalni elementi", rekao je.

"Što se tiče sigurnosti u sustavu, slažem se da je to odgovornost. Vidjeli smo da je Covid bolnica u Makedoniji izgorjela. Naše bolnice moraju se prilagoditi, međutim, cijepljenje nije jamstvo da se netko ne može zaraziti i prenositi virus dalje. Ove mjere upućuju na to da se stvara novo normalno stanje. Djelatnici će morati donositi odluke po savjesti. Stariji i prioritetne skupine nisu do kraja cijepljene, jednostavno ne žele. Nejasno je hoće li ljudi dobiti otkaz, ali složit ćemo se da se ljudi ponašaju na različite načine. Trebalo bi čvrsto odgovoriti da neće dobiti otkaz", kazao je Bartulica.

Foto: FaH

12.15 Miroslav Škoro (HS) također se obratio Obuljen Koržinek. Govorio o Jugotonu. "Croatia Records pokrenula je sudski spor, ali je potvrđeno rješenje CERP-a. Država, naši građani, svake godine gubi novac koji ide u privatne džepove. Bili ste upoznati s ovim slučajem".

Tko je odgovoran za nastalu štetu koja se kreće u desecima milijuna kuna, upitao je. "Bili ste dionikom raznih privatizacija, sigurno dobro poznajete sve. Shvatila sam pitanje kao zastupnika Sabora kojeg interesira javni interes. Dobro je da se otvara ova tema. Taj spor, kao što znate, pokrenut je prije našeg mandata", kaže Obuljen, među ostalim.

"Kao ministrica morate razlikovati privatizacijski proces od poduzetnika. Radi se o tome da je 2019. CR pokazala dobit od 16 milijuna kuna, godinu ranije 15 milijuna", odgovara Škoro.

12.09 SDP-ova Sabina Glasovac upitala je Ninu Obuljen Koržinek, ministricu kulture i medija, o TOP radiju. "Što je Ministarstvo napravilo da vide postoji li medijski kartel?".

Obuljen Koržinek odgovara: "Žao mi je da ponavljate ovo pitanje. Ponovno namećete tezu da bi naša Vlada trebala napraviti nešto nezakonito. Pozivate na bezakonje. Bez obzira na sve, ponovno plasirate tu temu. Ministarstvo kulture i medija nije nadležno za nadziranje, nadležan je Sabor. Potpuno je neprihvatljivo da se daje izjava da predsjednik Vlade može narediti istragu o nečemu o čemu se piše u medijima, i to oni kojii cijelo vrijeme zagovaraju slobodu medija.

Nacrt konačnog prijedloga jučer je bio na Odboru".

"Imate ovlast kao Sabor, pozovite članove VEM-a, da javno obrazlože odluke. Meni su u jednom dijelu nejasne. Pitajte ih, tražite ih da se utvrde okolnosti. Dok je naša Vlada na ovoj poziciji, a vi tamo, sasvim sigurno neću raditi ništa što je u suprotnosti s Zakonom koji je usvojio ovaj Sabor", rekla je.

Glasovac je poručila Obuljen Koržinek da joj ne "podmeće". Dodala je da je od nje očekivala da pere ruke od odgovornosti, ali i da je umješana u ružne poslove koji se tiču kulture i medija.

"Bilo bi dobro da Vas zanima zašto je jedan ponuditelj dobio koncesiju na drugoj stanici što znate da je kršenje Zakona. Mene to ne čudi...". 

Dodaje da vrlo vješto, preko kumskih i obiteljskih veza, štiti mnoge. "Vrlo jasno ste umreženi s Bačićem i njegovim nasljednikom. Niste ministrica, već zaštitnica. To je žalosno".

11.58 Sandra Benčić (Možemo!) obratila se premijeru.

"Više od pola godina traje trakavica izbora predsjednika Vrhovnog suda. Imali smo treći poziv, činilo se da će HDZ podržati suda Radovana Dobronića. Taj sudac ima povjerenje građana. Ispada da je norma važnija od povjerenja javnosti. Djeluje kao da namjerno otežavate s izborom predsjednika VS-a", kazala je.

Zanima ju postoji li motivacija da se oteža s izborom predsjednika VS-a. "Uživam gledati kako se NGO aktivizam transformira u političke stranke, uvijek idete na najnevjerojatnije scenarije. Ne znam po čemu ste vi to ocijenili da ja ili netko iz HDZ-a ima nešto protiv suca Dobronića. Meni je žao da nova šefica Vrhovnog suda nije Ksenija Turković koja je bila prvi pravi izbor. Oko koje bi ovdje u Saboru postigli konsenzus. Nije izabrana jer ju netko nije htio predložiti. Kada je ona rekla da može, u zakonitoj proceduri on ju nije htio predložiti. Vi nama imputirate da usporavamo izbor šefa Vrhovnog suda, a to nije istina. Sve bi bilo riješeno na proljeće i ova bi priča bila gotova. Nije valjda jedina stvar da se donese presuda u jednom predmetu, koji je bitan i važan, da je to jedina tema po kojoj netko treba biti na čelu Vrhovnog suda. Dosta mi je imputiranja da HDZ utječe na pravosuđe", rekao je Plenković.

"Posebno uživam u vašim odgovorima. Otkuda nama ideja da se ne slažemo s idejom o sucu Dobroniću. Nekako ste sami sebe demantirali", rekao je.

Foto: FaH

Jesmo li mi forsirali proceduru koja je bila protuzakonita, upitao je. "Volio bih čuti što Vi kao političarka mislite. Nije valjda jedina stvar da se donese presuda u jednom predmetu, da je to jedina tema po kojem netko treba biti predsjednik VS-a", kazao je.

Dosta mi je više imputiranja HDZ-ovog pravosuđa, poručio je.

"Drago mi je da uživate u mojim pitanjima. Posebno uživam u Vašim odgovorima po pitanju Agrokora", poručila mu je.

11.38 Glasova Anka Mrak-Tarištaš obratila se Plenkoviću zbog popisa stanovništva. "Dogodio se problem na koji smo ukazivali. Podržavam cijepljenje i razumne mjere. Najavljujete mjere, moram priznati da mi je nejasno kako je takav propust mogao biti kada je riječ o Državnom zavodu za statistiku. Zašto je to tako?".

Što se tiče popisa stanovništva, on je na e-Građani počeo prije dva dana, istaknuo je premijer.

"To ukazuje na veći stupanj digitalizacije. Stvar je riješena bez da itko ulazi u dom".

Proces je krenuo, kaže i da se epidemiološke prilike mijenjaju te smatra da nema dileme da popisivači moraju biti cijepljeni ili imati Covid potvrdu. "Mislim da je sve na vrijeme, čuli smo izjavu glavne ravnateljice DZS-a. Kroz koji mjesec imat ćemo rezultate. Mislim da je bolje napraviti ga sada. Važna nam je ta slika, kako socijalno stoji hrvatsko društvo. Vjerujem da će u konačnici sve to biti dobro napravljeno", rekao je.

Foto: FaH

Što se tiče mjera, premijer kaže da su bili obazrivi. 

Mrak Taritaš odgovorila je: "Odluke koje se donose su petljanje. Dio se ne želi cijepiti jer ne vjeruju Stožeru i odlukama koje se donose". Popisivači, dodaje, ulaze u domove naših sugrađana, ali ulaze i u domove za starije i nemoćne. "Da do zadnjeg trenutka nije bio jasan odgovor je - loše".

11.29 Marko Milanović Litre (HS) uputio je pitanje Plenkoviću o referendumu za uvođenje eura.

"Poslao sam upit svim Klubovima zastupnika podržavaju li uvođenje. Referendum '91. godine je temelj hrvatske države. Smatramo da građane treba pitati o njihovom mišljenju. Smatrate li da se hrvatske građane treba pitati o ovome?", upitao je.

Pratimo ovo što Vi radite, poručio je Plenković. "Novi ste zastupnik, postojao je Sabor i prije Vas. Vaši prethodnici sa 150 glasova 'za' potvrdili za pristupanje. Vi ste dobili 19 glasova, Ruža Tomašić bila je u Europskom parlamentu. Ladislav Ilčić pohrlio je u parlament. Tamo su euri. Za razliku od Vas, gledamo na ovaj proces strateški i dugoročno. Naša Vlada ima strateški cilj uvesti Hrvatsku u dvije dublje integracije -Schengen i euro. To nam je tu", govori Plenković.

Ne znam jesmo li svi prespavali ovaj period, kaže Plenković, dodajući da je rok razuman. "U devet i pol godina znamo koje su koristi članstva", poručio je premijer.

Narod se očitovao, kaže premijer. 

Željko Sačić (HS) javio se za povredu Poslovnika. "Nije razumljivo da omalovažavate zastupnika Milanović Litru", poručio je. Jandroković kaže da nije čuo ništa.

Milanović Litre kaže da je to nastavak Plenkovićeve politike u kojoj mu hrvaski građani ništa ne znače ništa. 

11.08 Mirela Ahmetović (SDP) obratila se Ćoriću.

"Unazad nekoliko dana, a evo i danas, čuli smo hvalu o neto prosječnoj plaći. To je dva posto veće u odnosu na lipanj. Hvalite se i mirovinom. Čestitam Vam u ime 900 tisuća građana koji o toj plaći mogu samo sanjati. Isto tako, čestitam u ime milijun i 200 tisuća umirovljenika. Cijene hrane i energije lete u nebo. Iznos fiskaliziranih računa veći zbog cijena. Voljela bih da je iznos fiskaliziranih računa iz razloga što ljudi mogu to platiti. Znam da u Mađarskoj pojeftinjuju cijene energije. Što će Vaš resor poduzeti po tom pitanju?".

"Drago mi je da smo nastavili seriju Vaših pitanja upućenih meni. Hvala na čestitkama, lijepo je da je SDP, odnosno Vi, ukazali na trendove. Drago mi je da u SDP-u promovirate to. Mi smo ponosni na rast. Može li biti više? Da, može! Učinit ćemo da idemo prema razini, prosjeku EU-a. Što se tiče porasta cijena, koji je vrlo često tema u medijima, referirat ću se na podatke jer je to jedina meritorna mjera porasta. Cijene su 2,8 posto više nego protekle godine. Hrvatska je vodila politiku niske inflacije. Što se tiče cijene energenata, ista je stvar", kaže.

Građani, poručuje Ćorić, ne moraju brinuti o cijeni struje.

"Mnogi neće osjetiti porast cijene. Mi ćemo na to utjecati tako da radimo na standardu građana", kazao je.

Ahmetović mu je odgovorila: "Porastao je moj i Vaš životni standard. Omogućili ste nam da podmirimo ovaj rast cijena. Nepoželjna je inflacija iznad dva posto. Što se tiče plina, nemojte obmanjivati javnost. Barem ne ovako izravno", poručila je Ahmetović Ćoriću.

"Što se tiče hrvatskog radnika, koji prima medijalnu plaću, već sada im fali 1500 kuna da bi podmirili košaricu. Vi to ne osjetite. Kruh je poskupio za jedan posto. Niste rekli ništa o tome kako ćete zaustaviti taj trend".

Možda niste za baciti, ali niste ni za voditi ovo ministarstvo, poručila mu je.

10.56 Ivana Kekin (NL) obratila se Berošu te govorila o "medicinskom zlatnom satu". Spomenula je hitnu medicinsku helikoptersku službu te naglasila njezinu važnost.

Beroš kaže da je postavila iznimno važno pitanje. "U programu Vlade je uspostava te službe. Imamo određena iskustva, koji je prekinut iz određenih razloga, želimo utemeljiti adekvatan javni natječaj", kaže.

10.48 Boris Lalovac (SDP) obratio se ministru financija Zdravku Mariću.

"Covid je podijelo društvo - na one koji se cijepe i one koji se ne žele cijepiti. Podijelila je i građane s financijskog aspekta. Jedan dio građana mora koristiti prešutne minuse. Koliki je stvarni dug? Koliko je građana pod ovrhom zbog prešutnih minusa, koji to ne mogu vraćati? Hoćete li zabraniti preprodaju minusa na tržištu dugova raznoraznim agencijama?", upitao je Lalovac.

Marić odgovara: "Slažem se za činjenice za kretanje podataka o štednji. Nisam u funkciji odvjetnika banaka, ali ni HNB. Podaci i činjenice su one koje smo dobili temeljem našem zahtjeva. Hrvatska je jedna od rijetnih koja ima ograničenje na efektivnu kamatnu stopu. Od 2010. do 2018. bili su predominantan čimbenik. Banke su od tog trenutka usmjerile potrošače prema prešutnom prekoračenju. Nije jasno regulirano kao dozvoljeno. Oko 840 tisuća ljudi je u tom režim. U dopuštenom je više od 30 tisuća. Što god napravili, nikako nećemo dozvoliti da se prekooračenja ukidaju, a danas sutra da netko njima trguje".

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Lalovac ističe da je zadovoljan ministrovim odgovorom jer je bitno da su minusi pod kontrolom. "Ako Vlada krene prema bankama, da je ograniči, banakama to više neće biti isplativ proizvod i oni će to gurnuti na držište duga. To je ogromna administracija za banke, a ne mogu pokriti tu administraciju, a tu nije regulirano tržište. To je druga bomba koja čeka u bilancama banaka. Ako zbrojimo minuse i nenamjenske kredite, prebacit će HNB i banke, a Vi ćete se mučiti kako riješiti problem. Apeliramo da se to riješi".

10.41 Marin Piletić (HDZ) postavio je pitanje ministrici kulture i medija Nini Obuljen Koržinek. Tijekom najave zastupnika Jandroković je kazao: "Zastupnik Marin Miletić postavit će pitanje ministrici Obuljen Koržinek".

Piletić potom odgovara: "Hvala lijepo, predsjedniče. Još uvijek je prezime Piletić, nisam ga promijenio".

Govorio je o pandemiji te na ponudu i potražnju u kulturnom sektoru. 

Obuljen Koržinek kaže, među ostalim, da smo na početku četvrtog vala te da su u komunikaciji što napraviti tijekom jeseni i zime za kulturu. Spomenula je i cijepljenje. "Očekujemo da će se veći broj događanja odvijati uz Covid potvrde", kazala je.

Piletić navodi da je razvoj kreativne industrije u SMŽ jedan od ključnih elemenata u razvoju te županije.

10.27 Hrvoje Šimić (HDZ) postavio je pitanje ministru zdravstva Viliju Berošu o aktualnoj epidemiološkoj situaciji, odnosno o povećanju broja novozaraženih. "Bolnice su opremljeni sa svime što nam je nedostajalo zahvaljujući Stožeru i ministarstvu. Jesmo li spremni za četvrti val?", upitao je.

Beroš odgovara da brojevi rastu te da smo na početku četvrtog vala. Kaže kako imamo sedam preminulih te više od 1800 novih slučajeva. Poručio je da će zdravstveni sustav biti spreman, no, dodaje, pitanje je jesu li građani spremni.

"Sami svjedočite da se nedavno sastala ekspertna skupina za plan. Znate i da smo utemeljili i reogranizirali zdravstveni sustav. Opterećenje je bilo ekstremno. Trpila je i ostala zdravstvena zaštita. U četvrtom valu omogućit ćemo da ne trpi druga zdravstvena zaštita", rekao je Beroš, među ostalim.

Pozvao je na cijepljenje za koje je rekao da je najbolji način za borbu protiv korona virusa. 

10.14 Predsjednik SDP-a Peđa Grbin govorio je o Zakonu o obnovi koji je, kako kaže, u Hrvatskom saboru donesen prije godinu dana.

"Prvo se odnosio na Zagreb i okolicu te smo ga, nažalost, morali proširiti i na Baniju. Čujemo samo izlike zbog čega ne možemo početi s obnovom, i izlike da nešto obnavljamo, a saniraju se dimnjaci. Stvarna obnova još uvijek nije počela. Kada ćemo prestati s izlika i početi sa stvarnom obnovom?", upitao je Plenkovića.

"Što se tiče obnove, točno je  - usvojen je Zakon o obnovi, usvojili smo na temelju inputa svih mogućih koji su trebali biti uključeni. I SDP je glasao za taj Zakon", započeo je Plenković i nastavio:

"Hrvatska je jedina u EU koja, uz štete Covida, doživjela dva razorna potresa. To je Covid puta četiri. Obnova će nam biti tema s kojom ćemo se baviti godina. Ideja je bila da Zakon bude sveobuhvatan i da zadovoljava dva načela - prvo sigurnost, a drugo da našim sugrađanima damo mogućnost da država stane iza njih u tom procesu. Bio je važan aspekt pravne sigurnosti. Nisam ni ja osobno zadovoljan dinamikom obnove. Imamo dovoljno sredstava za angažirati sve ono što se može brže napraviti. Imamo problem s imovinsko-pravnim odnosima...".

To je paket, dodaje, izmjena Zakona koje će Vlada predložiti.

Grbin je odgovorio: "Ono oko čega ćemo se složiti jest da na prirodnu nepogodu nismo utjecali, ali možemo utjecati na sanaciju. Nismo zadovoljni time. Postavio sam jasno pitanje, niste dali odgovor. Svaki pedeseti zahtjev je obrađen. Nije valjda da na svakoj zgradi postoji problem imovinsko-pravnim odnosima. Zakon ne funckionira niti tamo gdje su ljudi sami obnovili zgradu. Plenkoviću, ako ovako nastavimo -obnova će biti jedan od najvećih fijaska RH. Učinite to čim prije!".

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

10.07 Robert Jankovics (NZ) postavio je pitanje ministru vanjskih i europskih poslova Gordanu Grlić Radmanu.

Govori o neriješenom pitanju s Republikom Srbijom, a to je pitanje razgraničenja na Dunavu. 

Grlić Radman kaže da se ta situacija prati od početka. "U lipnju 2019. godinu imali smo 11. sjednicu u Beogradu o tom pitanju, tada je došlo do dobre konstatacije da bismo određena katastarska odstupanja mogli riješiti granična pitanja. Naravno da je onda pandemija spriječila daljnju komunikaciju, bila jedini razlog. Nastojimo otvoriti ponovno to pitanje. Postoje i međunarodna sudišta ako neće moći bilateralno", pojasnio je ministar vanjskih i europskih poslova.

Nastojali su uključiti dijelove u sustav RH, ali dokle god se ne riješi granično pitanje, problem ostaje, kazao je Grlić Radman, dodajući kako će riješiti to. Spomenuo je i nestale osobe iz Domovinskog rata. Kaže kako moraju dati odgovore obiteljima, jasno su uputili Srbiji da nastavak pregovora uvjetovan tim pitanjem.

"Optimist sam što se tiče lijeve obale Dunave. Posjetit ću i stanovnike", dodao je.

10.00 Zvonimir Troskot (Most) postavio je pitanje ministru gospodarstva i održivog razvoja Tomislavu Ćoriću. Govorio je o hidroeletrani Lešće.

Ćorić je odgovorio: "Ta hidroelektrana u pogonu je od 2010. godine, obavlja svoju funkciju. Povezivati njezin rad s gubicima u sustavu je besmislena. Inzistiramo kontinuirano na zamjeni te mreže", kaže Ćorić.

Što se tiče budućnosti, izrađeno je rješenje koje bi trebalo ukazati na optimalno rješenje nizvodno od HE Lešće, kazao je ministar. To, dodaje, zahtjeva strpljenje i pozornost u kontekstu režima rada. Što se tiče sredstava, kaže da nisu bila mala. 

"Vjerujem da ćemo u budućnosti izbjeći bilo kakve nemile događaje", rekao je.

Svaku situaciju koristite za čisti populizam, poručio je Ćorić Troskotu. "Žalosna činjenica je da ste 2018. godine u Karlovcu iste riječi upotrijebili, niste se pomaknuli niti centimetara. Ljudi tamo umiru. Normalna država na jednom životu bi zaustavili. Za što je branio Medved Hrvatsku?", kazao je, među ostalim.

Činjenica je, dodaje, da ljudi stradavaju te da ljudi iseljavaju. 

09.47 Saborski zastupnik Domovinskog pokreta Stipo Mlinarić Ćipe obratio se premijeru Andreju Plenkoviću.

"Ako pet godina nije bilo dovoljno da shvatite kolika je povijesna važnost u pokretanju međudržavnog sudskog spora za traženje ratne odštete od strane agresora. Nemojte propustiti još i ovaj trenutak nakon presude Haaškog suda srpskim obavještajcima. Na Vas računa više od 20 tisuća hrvatskih branitelja i civila koji su prošli kroz srbijanske logore. Na Vas računa više od pola milijuna prognanika koji su ostali bez svega", govori Mlinarić, među ostalim.

Vjeruje, kako je rekao, da su mu sudbine bitne. "Agresoru pokažite da će doći pred lice pravde. Ne radi se o novcu, žrtve je nemoguće naplatiti. Kada ćete podići tužbu?", upitao je.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

"Pratimo presude, znamo za njihov sadržaj. Što se tiče ratne štete, to je tema koju smo podigli na bilateralnoj razini. Stručnjaci rade na toj temi, nismo ju smetnuli s uma. Ministri i ja vodimo sastanke s udrugama. Na tom procesu ćemo ustrajati, nastojat ćemo da pravda bude realizirana. Bitno je da istina o Domovinskom ratu nigdje nije upitna. Nema dokumenta koji bi bilo što doveo u pitanje. Svjesni smo patnje svih koji su prošli logore, razumijemo to. Nismo zaboravili ni naše nestale. Ustrajat ćemo da se nađu informacije o njihovim sudbinama...", odgovorio je Plenković dodajući kako je Vlada tome predana.

Mlinarić se očitovao. "Vidim da ste informirani, nemam ništa protiv Vas, ali ovo je preozbiljno pitanje da biste to prepustili udrugama. Ovo je posao države. Pojedinci gube tužbe pred sudovima i dobivaju da moraju platiti sudske troškove. Borili su se za državu, bilo bi za očekivati da država stane iza tih ljudi. Znate povijest, znate za Njemačku koliko je isplaćivala odštetu, jedino tako može sazrijeti i srbijansko društvo. Nije stvar novca, svog novca od logora dajem u humanitarne svrhe".

09.45 Dragana Jeckov (SDSS) postavila je pitanje ministru rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josipu Aladroviću vezano uz demografiju. 

"Samo do sada u mandatu imamo rast više od 900 kuna neto minimalne plaće, rast mirovina za najniže. Možemo utvrditi da imamo ekonomsku perspektivu za demografski rast. Pripomoći će i Nacionalni plan oporavka i otpornosti", rekao je, među ostalim.

Jeckov kaže da je važna činjenica da u 405 područnih škola imamo manje od 10 učenika. Upućujem na međuresornu suradnju, kazala je.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

09.43 Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti) pozvao je saborske zastupnike da osude provokacije iz Srbije. "To je jedna vrsta pretenzija koje Srbija stalno vrši. Osudimo ovo", rekao je.

"Nemamo posebno točku. Ta tema ne zaslužuje posebnu raspravu, sama incijativa promašena je sama po sebi. Drago mi je da se i srpska manjina o tome izjasnila", odgovorio je Jandroković.

09.42 Uspostavljen je Dnevni red.

09.41 Nezavisna Karolina Vidović Krišto prozvala je Jandrokovića i njegov rad u Saboru. "Bili ste dužni, nakon što Vas je javnost upozorila, hitno staviti glasovanje o imenovanju tajnika", poručila mu je.

09.36 Zastupnicima se obratio predsjednik Sabora Gordan Jandroković. Pozdravio je pristune zastupnike.

"Započinjemo jesensko zasjedanje Sabora koje traje sve do prosinca", rekao je pa pozvao zastupnike da odaju počast Domovini intonacijom himne.

Potom su minutom šutnje odali počast poginulim braniteljima. Uime Hrvatskog sabora, Jandroković je izrazio sućut Marinu Miletiću (Most).

09.35 Premijer Andrej Plenković u Sabornicu je ušao zajedno s ostalim članovima Vlade.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.