IZAZIVAJU KONTROVERZE

VIDEO Ovdje se sastaje moćno tajno društvo opsjednuto Titom i SFRJ

Autor

dd/Raif Okić/Express.hr

U švicarskom gradu Montreuxu održava se konferencija Bilderberg grupe. Riječ je o konferenciji koja se održava svake godine, a koju je davne 1954. ustanovio Princ Bernhard od Nizozemske s ciljem da učvrsti odnose između SAD-a i Europe.

01.06.2019. u 11:29
Ispiši članak

Kao i svake godine na sastanak dolaze najmoćniji ljudi na svijetu, a među njima zet i savjetnik američkog predsjednika Donalda Trumpa Jared Kushner, bivši izvršni direktor Googlea Eric Schmidt, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg i mnogi drugi.

Ovim sastancima prisustvuju moćni ljudi iz svijeta politike, gospodarstva, financijskih krugova, medija, ali i akademskog svijeta s obje strane Atlantika, a gostima nije dozvoljeno otkrivati što je tko rekao na sastanku.

Kako navodi Washington Post, konferenciji će prisustvovati i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, izvršni direktor Microsofta Satya Nadella, izvršni direktor naftnog diva Total Patrick Pouyanné, a nezaobilazan na ovim konferencijama je i Henry Kissinger, dok će se u jednom trenutku sastanku pridružiti i američki državni tajnik Mike Pompeo.

Svake godine grupa raspravlja o raznim temama, ove godine su to Brexit, etičnost umjetne inteligencije, važnost svemira, ali i klimatskih promjena i održivosti.

Nekad im je tema bila Jugoslavija

Bilderberg grupa jedno je od najtajanstvenijih društava, a istovremeno i jedno od najpoznatijih. Organizacija bogatih i utjecajnih političara i milijardera često raspravlja iza zatvorenih vrata o brojnim aktualnim događajima. Nije neobično da su početkom devedesetih godina prošlog stoljeća veliku pažnju posvetili Jugoslaviji i njenom ekonomskom napretku, ali i porastu nacionalizma. Tijekom rasprave na konferenciji održanoj 1990. godine, panelisti su bili uvjereni da će Jugoslavija uspješno proći gospodarsku tranziciju te da će bez previše problema pridružiti se europskim integracijama.

Već iduće godine, će se retorika promijeniti. Ante Marković je dao ostavku, referendumom o samostalnosti Slovenije je već proveden i Bilderberg grupa po prvi put zauzima stav da Jugoslavija neće opstati.

Kako piše Newsweek, grupa je već tada vidjela Srbe i Hrvate kao glavne sudionike u sukobu zbog duge povijesti nacionalističkih sukoba i zločina. Tada su na konferenciji zaključili da je Josip Broz Tito bio jedini koji je mogao očuvati "bratstvo i jedinstvo naroda i narodnosti". Istovremeno su zaključili i da je smrću Josipa Broza započeo raspad Jugoslavije. 

Panelisti su bili iznimno zabrinuti zbog Hrvatske gdje je brojka od 800.000 Srba činila situaciju nevjerojatno kompleksnom. Oni su ozbiljno shvatili Miloševićevu prijetnju da se neće odreći teritorija s većinskim srpskim stanovništvom i shvaćali su da bi to mogla biti prva točka prijepora dođe li do proglašenja nezavisnosti Hrvatske. 

Godinu dana kasnije, 1992., raspravu o Jugoslaviji predvodio je nekadašnji šef NATO-a, Peter Carrington. Tom prilikom je hrvatsko i slovensko proglašavanje nezavisnosti nazvao provokacijom. A odgovor jugoslavenske vojske nazvao je veoma pretjeranim.

Tijekom rasprave je Carrington pričao da je veliki problem u Hrvatskoj odbijanje srpskih vlasti u Krajini bilo kakvog kompromisa. Carrington, kao i međunarodna zajednica, zastupali su stav da je moguća samostalnost samo na razini republika, ali ne i na razini naroda. Zbog toga su predlagali srpskim predstavnicima veću razinu autonomije unutar Hrvatske dok bi poštivanje njihovih ljudskih prava jamčili međunarodni predstavnici. Vlasti pobunjenih Srba su to odbile i tek kasnije se vidjelo koliko je to bila katastrofalna odluka, piše Express.hr



 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.