OČEKUJE RAST OD PET POSTO IDUĆE GODINE

VIDEO Marić predstavio rebalans proračuna: Pad BDP-a je nešto manji od očekivanja, puni oporavak gospodarstva krajem 2022. godine

Autor

lb/js

Ministar financija Zdravko Marić na sjednici Vlade detaljnije je pojasnio što javnost može očekivati od rebalansa proračuna. Podsjećamo, predsjednik Vlade dao je optimistične prognoze za sljedeće tri godine i najavio rast BDP-a za 2021, 2022. i 2023. godinu.
 

29.10.2020. u 11:52
Ispiši članak

"Krenut ću od rebalansa za 2020. godinu. Imamo nešto malo bolji rezultat od naših prvih očekivanja na prihodovnoj strani. Pad BDP-a je nešto manji nego što su bila očekivanja, za oko sedam milijardi kuna. Međutim, to je i dalje oko 12,2 milijardi kuna manje nego prošle godine. Ono što raduje je situacija s doprinosima. Oni su najbolji pokazatelj stanja na tržištu rada, a ključno je sada očuvati radna mjesta", rekao je uvodno Marić.

Kada gledamo rashodovnu stranu, rashodi su veći za 8,6 milijardi kuna u odnosu na inicijalni plan od čega su rashodi koji se financiraju iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države veći za 6,9 milijardi kuna, dodao je.

"Ministarstvo zdravstva je u ovom rebalansu najzastupljenije, djelomično zbog duga veledrogerijama, ali i troškova bolnica, a tu su i investicije za KBC Rijeka. Mirovine naravno da nisu i neće biti upitne", naglasio je.

Ministar je otkrio kada se očekuje i formalni oporavak gospordarstva.

"Ove godine smo kompletne javne financije i proračun stavili u funkciju gospodarstva, očuvanja radnih mjesta i prevladavanja izuzetno teških okolnosti u zdravstvu zbog epidemije. Na naše inzistiranje, na našu inicijativu za vrijeme predsjedanja izglasana je privremena suspenzija fiskalnih pravila, sve kako bi  državni proračuni bili poluga gospodarstvima.

Ne smijemo zanemariti da se dugovi u zdravstvu prema europskoj metodologiji gledaju kao troškovi. Međutim, rashoda ćemo imati i za druga javna poduzeća, a primjer toga je Croatia Airlines. Nakon pada BDP-a ove godine, očekujemo rast od pet posto u 2021. godine, a godinu nakon rast od 3,4 posto.  Puni oporavak gospodarstva vidimo krajem 2022. godine, ali neke sastavnice oporavka će se preliti i na početak 2023. godine", zaključio je Marić.

 

Rashodi se povećavaju za 8,6 milijardi kuna

Rebalansom koji Vlada šalje u Sabor, ukupni se rashodi proračuna povećavaju za 8,6 milijardi kuna, odnosno sa 147,3 milijarde kuna na 155,9 milijardi kuna.

Pritom rashodi koji se financiraju iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države (opći prihodi i primici, doprinosi i namjenski primici), povećavaju za 6,9 milijardi kuna, dok se rashodi koji se financiraju iz izvora koji ne utječu na rezultat proračuna opće države (EU i ostali izvori) povećavaju za 1,7 milijardi kuna. 

Obrazlažući povećanje rashoda, Marić je rekao kako je kod Ministarstva financija povećanje za gotovo 2,3 milijarde kuna. No, riječ je o povećanju vezanom za veće izdatke za kamate (milijarda kuna), potom tečajne razlike (430 milijuna kuna), veće doprinose proračunu EU (713 milijuna kuna) i za mjere HBOR-a (105 milijuna kuna). 

Rebalansom je predviđeno povećanje sredstava za Ministarstvo zdravstva, za 1,76 milijardi kuna, od čega se najveći dio odnosi na podmirenje dugova prema veledrogerijama - 1,34 milijarde putem ministarstva za dug bolnica, a 200 milijuna kuna za dug HZZO-a prema ljekarnama, a tu je i dodatnih 195 milijuna kuna za projekt KBC-a Rijeka.

Kod Ministarstva rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike riječ je o povećanju za gotovo 1,4 milijardu kuna, od čega se 476 milijuna kuna odnosi na povećanje za mirovine i mirovinska primanja. "Niti do sada, niti od sada, mirovine nisu i neće biti upitne", ponovio je pritom ministar financija. 

U tom se resoru rebalansom planiraju i dodatna sredstva za naknade za nezaposlene (218 milijuna kuna), za potpore za očuvanje radnih mjesta (381 milijun kuna), potom doplatak za pomoć i njegu (56 milijuna kuna), za osobne invalidnine (108 milijuna kuna), status roditelja njegovatelja (44 milijuna kuna). 

Kod Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja ukupno je povećanje 413 milijuna kuna, od čega se najveći iznos (377 milijuna kuna) odnosi na već preuzete obveze za LNG terminal na otoku Krku. 

Ministarstvu znanosti i obrazovanja namijenjeno je 360 milijuna kuna više, od čega se veći dio ili 217 milijuna kuna odnosi na plaće, potom 95 milijuna kuna za decentralizirane funkcije, 48 milijuna kuna učešća EU projekti, 38 milijuna kuna jedan sudski spor). 

Resor poljoprivrede rebalansom će dobiti dodatnih 270 milijuna kuna, od čega se 85 milijuna kuna odnosi na mjere ruralnog razvoja, 107 milijuna kuna za potpore govedarstvu, ribarstvu, proizvođačima šećerne repe, a tu je i 61,5 milijuna kuna za dugove i sudske presude. 

Ministarstvo unutarnjih poslova dobit će 200 milijuna kuna više, od čega se 107 milijuna kuna odnosi na rashode za zaposlene, 40 milijuna kuna dug prema AKD-u, 10 milijuna kuna upravljanje ilegalnim migracijama, a tu je i 42 milijuna kuna za povrat sredstava prema Europskoj komisiji. To je, objašnjava Marić, naslijeđen problem, ali će on biti potreban zbog "određenih nepravilnosti, anomalija u procesu". 

Za Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU predviđeno je dodatnih 100 milijuna kuna (88 milijuna kuna za sufinanciranje EU projekata), za Ministarstvo pravosuđa i uprave 80 milijuna kuna (ponajviše za povećanje rashoda za zaposlene), a Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture dodatnih 45 milijuna kuna. To je povećanje u resoru prometa namijenjeno za potpore za Croatia Airlines, no uz interne uštede u tom resoru, za potporu Croatia Airlinesu je namijenjeno ukupno 90 milijuna kuna. 

Ministar Marić izdvojio je i povećanja za Središnji državni ured za demografiju i mlade (45 milijuna kuna), Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (31 milijun kuna), Ministarstvo kulture (26 milijuna kuna). 

"Sve skupa kada gledamo, ukupni rashodi su veći za 9,3 milijarde kuna u odnosu na prošlu godinu, a kada dodamo i europske fondove i vlastite namjenske prihode veći su za 16 milijardi kuna", rekao je Marić.

Izdvojio je i podatke o Vladinim mjerama u borbi protiv korona virusa. 

Tako je za očuvanje radnih mjesta za što su do sada neto isplate (naknade neto plaće od 3.250 kuna a potom 4.000 kuna, a bez javnih davanja odnosno doprinosa za te plaće) do sada iz proračuna iznosile 6,9 milijardi kuna, a do kraja godine će iznositi 8,1 milijardu kuna. Do kraja ove godine i za iduću godinu naglasak će biti na europskim fondovima, rekao je Marić. 

Ostali rashodi za Covid mjere (nabava robnih zaliha, potpore u športu, poljoprivredi, kulturi, turizmu itd.) iznose do kraja rujna 1,2 milijarde kuna, a ukupno je kroz zajmove dano 4,8 milijardi kuna, od čega 1,5 milijardi HBOR-u za osiguranje dodatne likvidnosti, 1,5 milijardi Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, 1,2 milijarde lokalnim jedinicama, 666 milijuna HAMAG BICRO-u, pobrojao je ministar financija. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.