VIDEO/FOTO Zekanović ponovno krenuo na Grmoju, Štern: Loše upravljanje nanijelo je milijarde dolara štete INA-i

Kako se doznaje od predsjednika Vijeća Nikole Grmoje, o situaciji u INA-i svjedočit će bivši članovi nadzornog odbora Davor Štern i Siniša Petrović, a poziv je upućen i premijeru Andreju Plenkoviću, bivšem i sadašnjem ministru gospodarstva Tomislavu Ćoriću i Davoru Filipoviću, predsjedniku Nadzornog odbora INA-e Damiru Mikuljanu te predsjedniku Hrvatske gospodarske komore Luki Buriloviću.

12.30 Nakon pauze od četiri minute, Siniša Petrović krenuo je sa svojim izlaganjem.

12.25 Ponovno je pitanje postavio Hrvoje Zekanović. Šternu je rekao da je jedina korupcija koju je istaknuo je vezano uz Bijele noć, Siriju, odnosno SDP-ovu vladu.

"Drago mi je da ste to jasno izgovorila, da je tu korupcija nezapamćenih razmjera, govorimo o milijardama. To je poticaj za institucije da se istraže svi koji sui sudjelovali u nečasnim radnjama. Drago mi je da vam je kolegica Ahmetović zahvalila na razotkrivanju i priznala da je njena stranka bila glavna i odgovorna u tim koruptivnim aktivnostima. Rekli ste za N1 da ne vidite odgovornost Filipovića, stojite li pri tome?", navodi Zekanović.

"Ovo vijeće je tu da se otkrije istina. Tu nitko nije zaštićen", upozorio ga je Grmoja.

"Hvala što ste priznali da ste ponosni na arbitražu", dobacuje Zekanović.

"Na svoju ulogu sam rekao", rekao je Grmoja.

"Nakon što je Milanović započeo arbitražu, Petrov inzistirao, više nije bilo mogućnosti izlaska iz arbitraže. Ovo je mali korak za Grmoju, ali velik za istinu", ustvrdio je ponovno Zekanović.

"Simpatičan je način na koji pokušavate obraniti Plenkovića. Vidim tu i natruhe određene zaljubljenosti, baš mi je drago", odgovorio mu je Grmoja.

Foto: HINA/ Edvard Šušak

12.16 Davor Dretar (Domovinski pokret) pitao je treba li INA "umrijeti" da bi se rodila nova, suvremena kompanija. "Razlaz s MOL-om ne vidim kao mirenje INA-e, nego ponovno rađenje INA-e na elemetnima koji vrijede. Činjenica da bi se raspravljalo o podjeli imovine, nije ovdje mjesto niti je na meni da o tome govorim. Ima 400 benzinskih postaja, to nam ne treba".

12.00 Katarinu Peović zanimalo je što Štern misli o nacionalizaciji INA-e, na što joj je odgovorio da se ne bi izjašnjavao o pravnim temama. No ni tu nije stao.

"U jeku krize došlo je do nekoliko nacionalizacija energetskih kompanija - Njemačka i Francuska. No, ne znam na koji način i pod kojim se uvjetima to događa. Što se tiče deliberalizacije tržišta, kad je država ugrožena, ona mora napraviti sve što je u njenom interesu. Neshvatljivo mi je da netko dozvoli ugovore s fiksnim cijenama za robu koja je burzovni artikl. Nikad ranije nisam vidio takve ugovore. To što se dozvolilo u INA-i na tako dugi rok po fiksnoj cijeni, po meni je propust Uprave".

Foto: HINA/ Edvard Šušak

11.50 Štern se osvrnuo i na pitanje oduzimanja koncesije. "INA je imala i ima izvanredne inženjere i ekipu za poslove iz domene prodaje i prerade nafte. Predstavljeno nam je da INA nije izvršila obveze za održavanje uvjeta pod kojima je dobila koncesiju. Uspjesi INA-e rezultat su rada vrhunskih stručnjaka s Rudarskog fakulteta. Ne slažem se da era ugljikovodika prolazi jer tu spadaju i petrokemijske sirovine od kojih dobijamo plastiku", govori i nastavlja:

"Što se tiče Spektruma, iznenadio sam se da kompanija koja nije hrvatska dobila pravo istraživanja podmorja Jadranskog mora što je strateško pitanje za budućnost energetike bilo koje zemlje. Činjenica da je to netko radio besplatno".

Ne vjerujem u besplatne ručkove, dodaje. "Da norveška kompanija o vlastitom trošku istražuje Jadran, kod mene budi veliku sumnju u kvalitetu posla. Italija kreće u ponovno proizvodnju plina u Jadranu, a to je malo more, geološke strukture su bitne, a kad netko dobije kompletnu sliku geoloških struktura, jasnije mu je odrediti mjesta gdje bi se moglo pojaviti nafte i plina. Mislim da možemo doći do tih podataka, Talijanima bi puno značilo".

Foto: HINA/ Edvard Šušak

11.25 Daliju Orešković zanimalo je anuliranje ugovora. Pitala je Šterna vidi li u tome djelomično rješenje i ako bi se pokrenula tužba za naknadu štete, bi li to promijenilo perspektivu mađarske strane.

"Promjene nakon 2016. bile su kozmetičke, nije se promijenio princip donošenja odluka. Nije se promijnenila činjenica da većinski dio NO-a čine Mađari, u Upravi su tri-tri, ali prevlada glas predsjednika pa i tu imaju većinski udio. Njihov interes je pokriven. Kad u planovima prikažu da upravljaju INA-om, raste im vrijednost dionica na burzi. To je dokaz da tržište priznaje upravljanje kao element vrijednosti", rekao je Štern dodajući da je budućnost INA-e u obliku rastave braka".

11.19 Ahmetović je pitala Šterna tko savjetuje predsnika Vlade i ministra o INA-i jer joj je nevjerojatno da Vlada ne konzultira nikog tko se 30 ili 40 godina bave tim biznisom.

"Ne znam tko je savjetnik. Korporativno upravljanje kad je preneseno fizički, svi segmenti upravljanju su u Budimpešti. Svi nalozi dolaze otamo. To je dokaz da je vraćanje toga natrag neizvedivo bez stvaranja nove kompanije koja bi to preuzela. Rafinerija Rijeka? Da je izvršena privatizacija autocesta i da je koncesionar donio odluku o zatvaranju te ceste, kako bi Hrvatska reagirala? To je paralela s rafinerijom. Ona nam je izuzetno potrebna i štetna je odluka zatvoriti je, a što se tiče štete koje je nanijelo upravljanje INA-om, govori se o milijardama dolara štete", ističe.

Foto: HINA/ Edvard Šušak

11.00 "Godinama sam govorio ako se nastavi ta politika, Sisak će se morati zatvoriti. Ali to je bio pritisak na Vladu da dopusti dizanje cijena. Nikad nije u planu zatvarati rafineriju. Odbijam insinuaciju da sam htio zatvaranje rafinerije Sisak. Ako Europa zabrani vozila na dizel i benzin, pitanje je koliko ima logike u modernizaciji neke rafinerije", navodi Štern o rafineriji Sisak.

10.54 "Prodaja INA-e započela je u vrijeme čije vlade? Vaš stav o sirijskim nalazištima, o rafineriji Sisak? Ovo Vijeće prati strategiju borbe protiv korupcije, znate li vi za koju korupciju?", upitao je Zekanović Šterna.

Prodaja INA-e dogodila se 2003. godine za vrijeme vlade Ivice Račana, kaže, dodajući da su je vodili Goran Granić, Linić i Fižulić je bio uključen. Uključio se i Ljubo Jurčić u nekom trenutku.

"Bijele noći? Tu se moram pohvaliti. One su potpisane i preuzete u vrijeme mog direktorovanja INA-om, to je bio najbolji projekt u povijesti INA-e. Kupili su polje od 650 bušotina što i danas proizvoda dva i pol milijuna nafte, više nego INA ikad u povijesti. To je prodano u vrijeme Račanove vlade, bilo je napravljeno na način koji ukazuje na korupciju, ali nemam dokaza. Račun je bio u inozemstvu. Izgubio se kompletan potencijal, to je polje puno obećavalo. INA-i se nudilo još dodatnih polja, ali do toga nije došlo jer su polja prodana. Prodajom je zarađeno, ali je propuštena velika dobit.

Zahvaljujem Zekanoviću što konstruktivno sudjeluje na sjednici, rekao je Grmoja.

Foto: HINA/ Edvard Šušak

10.44 Nikola Grmoja pitao je Šterna koji su bili ključni problemi u upravljanju INA-om i kako je MOL preuzeo kontrolu.

"U obranu MOL-a svaka kompanija bi napravila isto. Moram se vratiti u 1998. godinu kad smo mi vodili pregovore s MOL-om te je bila iskonska želja da MOL i INA postanu jedna kompanija i da krenu zajedno na tržište. Projekt je išao dobro, imali smo angažirane stručne savjetnike. Gospodin Tuđman je umro 1999. godine, a dolaskom nove vlasti 2000. godine projekt je zastao. U četvrtom kvartalu 2008. godine je kupila naftu, iz meni neutvrđenih razloga u trenutku kad je nafta bila skupa. To je dovelo do gubitka, nakon čega je MOL financijski uskočio", započeo je Štern i nastavio:

"Kada sam otišao iz INA-e 2000., nakon dva mjeseca cijena benzina je jako porasla. INA je zarađivala i pokrenula je ciklus modernizacije s MOL-om ovih dviju rafinerija, ali do tog nije došlo. INA je tada kupila 200 tisuća tona nafte u vrijeme povijesno visokih cijena nafte. S tim što se pokazalo uzrok gubitku, MOL je uskočio u pomoć da pomogne održavanju likvidnosti INA-e, počeo je proces puzajućeg neprijateljskog preuzimanja od strane MOL-a. Četvrti kvartal 2008. bio je koban za INA-u".

Foto: HINA/ Edvard Šušak

10.23 "U INA-i sam ostvario američki san", kaže Štern. 

Osobno smatra da je najveća pogreška napravljena u privatizaciji INA-e u prvom krugu kad je MOL prodano 25 posto dionica + jedna dionica + pravo veta. "To pravo veta je bila otrovna pilula. Nitko nije bio spreman ući u INA-u zbog njega", dodaje.

Kostrenčić, koji je tad zastupao OMV, tvrdio je da je bio zainteresiran za INA-u, ali im nije bilo dano pravo veta u pregovorima.

"Kad su kasnije saznali da je veto uključen u uvjete kupovine, natječaj je bio gotov. Tad je već bilo jasno da je MOL krenuo na INA-u. Prvo kao partner. Nakon 2009. počele su promjene ugovora do kojih je dolazilo korupcijom, ima i osuđenika. Posljedice ugovora pod koruptivnim odnosima se mogu poništiti, ali kupljene dionice se ne mogu poništiti", navodi.

Što se tiče izvješća, nastavlja, vlada Jadranke Kosor po meni je bila vrlo čvrsto na tragovima da se INA stabilizira. Ni tu nije stao. "Izbor NO-a kojem sam bio na čelu jedini je bio obavljen temeljem javnog natječaja, koliko znam. Onda se dogodilo nešto neuobičajeno. Ministar Popijač me pozvao i dao listu ljudi koji su se javili na natječaj i rekao da pokušam naći ljude koji će to dobro raditi jer on nije iz struke. Doveo sam gospođu Sekulić, Vanđelića, tako je nastao NO", kaže dodajući da su cijelu 2012. godinu radili kad su bili opozvani i imali nalog maknuti se. 

"Ne bih ulazio u izvješće, ali po meni sadrži sve što je INA-u opterećivalo tad, a opterećuje i danas", kaže pa dodaje da su proizvođači plina sve gori. 

INA je strateški važna kompanija kojoj bi trebalo naći novi smjer, naglašava.

10.05 Nakon Mirele Ahmetović (SDP), Grmoji se obratio i Hrvoje Zekanović (HDS). 

Zekanović kaže da Odbor za poslovnik i ustav jasno donio pravorijek da se ova saslušanja  održavaju protivno Poslovniku. "Teško će biti voditi sjednicu, kada već u startu kršite Poslovnik sukladno odluci Vijeća za poslovnik. Tu ste malo u nesuglasju i upozoravam vas, još jednom, na ovu iznimno veliku nelogičnost", kaže.

Obraćajući se Grmoji, Zekanović kaže da je dao svoj stav i prozvao Vladu. "Ako ste Vladu optužili za gašenje sisačke rafinerije, a vi ste participirali u toj Vladi, direktno ste optužili sami sebe što je u redu od Vas jer priznajte dio krivice. S obzirom da pozivate nove ljude na Vijeće, koje ne radi poslovnički, neka bude kako ste zamislili. Dolazit ću, pratit ću... Zanima me kada ćete dovesti goste na saslušanje, one koje smo prošli put spominjali", govori Zekanović.

"Što se tiče gašenja rafinerije, ugašena je nakon našeg izlaska iz Vlade", kaže Grmoja.

Foto: HINA/ Edvard Šušak

Potom se obratio Zekanoviću navodeći da nema problema s njegovim prijedlogom, no da će tražiti dopunu istog. "Da se pozove bivša premijerka Jadranka Kosor, bivši predsjednik Vlade Zoran Milanović, bivši predsjednik Vlade Tihomir Orešković i bivši potpredsjednik Vlade Božo Petrov, dva ministra i sadašnji premijer Andrej Plenković", kaže Grmoja.

"Vesnu Balenović", dodaje Zekanović na što mu Grmoja odgovara da je ona pozvana.

"Odlučite se što biste. Znam da nije lagano biti u Vašoj situaciji gdje imate impute... Budite konzistentni", poručio je Grmoja Zekanoviću.

Mislio sam da ćete podržati da i Plenković dolazi, nastavit ćemo saslušanje, navodi Grmoja.

Ne kršim Poslovnik, kaže Grmoja.