VIDEO Kolinda: U našem je interesu da eurozoni pristupimo što prije moguće

Naglasila je kako bih željela vidjeti više truda kod sprječavanja organiziranog kriminala, suradnju po pitanju sigurnosti, ali i odlučniju borbu protiv korupcije, medijsku slobodu, demokratske sustave te kontrolu sektora obavještajnih službi u suglasnosti sa zakonom.

Iako je prošlo 20 godina nakon dejtonskog sporazuma koji su potpisali Hrvatska, Srbija i Bosna i Hercegovina, ukazala je novinarka Euronewsa unutar etničko nasilje još uvijek baca sjenu na taj dio Balkana. Predsjednica Kolinda objasnila je kako odgovornost za to djelomično leži i na EU i NATO-u te je i ukazala kako nekoliko EU prijedloga nije zaživjelo u obliku reformi.

''EU i Nato su poslali vrlo čvrstu poruku za regiju. Kao prvo, da proširenje ostaje kao politika, vrata ostaju otvorena. To nije pokretna ili nedostižna meta, već se radi o potrebnom radu i naporima za zadovoljavanje kriterija za članstvo koje za sobom zahtijevaju određene reformne. Napredak koji se ostvari kod kuće bit će nagrađen odgovarajućim koracima na putu u EU i NATO članstvo'', rekla je predsjednica Kolinda.

Kazala je kako je teško prosuditi koliko je Hrvatskoj bolje otkako je članica EU.

''Nažalost još uvijek nismo iskoristili europske fondove u onolikoj mjeri u kolikoj smo to mogli učiniti'', kazala je predsjednica. Dodala je kako javnost u Hrvatskoj vjerojatno postaje euroskeptičnija te da se mora nešto učiniti po tom pitanju.

Napomenula je i kako je u interesu Hrvatske da uđe u eurozonu čim to bude moguće.

''Nadam se da će to biti spremno do 2020. ali to nije samo tehnički proces, tako da će to ovisiti i o nekim političkim odlukama'', kazala je.

Kao najveću prijetnju hrvatskom gospodarskom rastu i stabilnosti istaknula je negativne demografske trendove.

''Europska komisija procijenila je da će oko 200.000 napustiti Hrvatsku do 2019. Ako ne preokrenemo trendove, broj nezaposlenih i umirovljenika uskoro premašiti broj radnika'', zaključila je Kolinda Gbar-Kitarović.

U intervjuu novinarka Euronewsa upitala je Grabar-Kitarović je li bila njegova štićenica bivšeg premijera Ive Sanadera, na što se predsjednica distancirala.

''Ne volim tu riječ. Žao mi je, nisam bila njegova štićenica. Bila sam mu kolegica. Dok smo surađivali nisam primjećivala ništa od ovog što se sada govori. Za sve sam saznala kada je izašlo u javnost, No, suđenje još traje, pričekajmo presudu'' odgovorila je predsjednica.

Kolinda je u razgovoru otkrila kako kao prvi ženski predsjednik mora puno više raditi te je istaknula da se bori za jednakost, ali da se ne smatra feministicom.

''Ja sam osoba koja želi jednak tretman za sve. Stoga ću promovirati žene u poslovanju, kao i u političkom i društvenom te javnom životu. No, to ne znači da želim da žene budu u prednosti na bilo koji način'',  zaključila je predsjednica.