TRIBINA TIHOMIRA DUJMOVIĆA

VIDEO: IZA ZAVJESE Zdravka Bušić otkriva kako je upoznala pokojnog predsjednika Franju Tuđmana, ali i zašto vjeruje u pobjedu Andreja Plenkovića na stranačkim izborima

Autor

Nataša Božinović

U dvorani crkve Gospa od Zdravlja u Splitu u ponedjeljak je održana prva iz ciklusa tribina, pod naslovom 'Iza zavjese'. Voditelj, poznati hrvatski novinar i kolumnist portala Direktno Tihomir Dujmović, je za svoju prvu gošću odabrao Zdravku Bušić, državnu tajnicu u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova,  političarku s puno godina iskustva i rada, prvenstveno kod uspostave hrvatske države, ali isto tako i danas aktualnu suradnicu premijera Andreja Plenkovića, te njegovu kandidatkinju za potpredsjednicu HDZ-a na unutar stranačkim izborima koji predstoje. 

10.03.2020. u 15:26
Ispiši članak

Uvijek postoje različita mišljenja glede značaja i djela javnih osoba, ali u jednome će se, nadam se svi složiti; Zdravka Bušić je autentični svjedok vremena. 

Na prvo pitanje "zašto ste iz Hrvatske otišli, odnosno zašto i kako ste se vratili", Zdravka Bušić je počela pripovijedati svoju životnu priču.

 

Već u srednjoj školi odlazi u Beč kod strica učiti jezik, a 1970. godine u SAD, u Cleveland,  gdje završava gimnaziju, fakultet političkih znanosti, te poslijediplomski studij bibliotekarstva i informatike. 

"Dvadeset godina u Americi daleko od svoje domovine, ali usudila bih se reći, srcem puno bliže od nekih tada u njoj", ističe. Vrlo emotivno progovara o godinama u kojima se naziralo ostvarenje hrvatske države. Godine 1987. po prvi puta je vidjela Franju Tuđmana na predavanju u Kanadi, ali ga upoznaje 1989. na simpoziju Hrvatskog-američkog akademskog društva u Chicagu. Tema je bio Stjepan Radić, sjeća se Zdravka Bušić, a ono što je uslijedilo nakon predavanja bilo je ključno, a to je kava s predsjednikom Tuđmanom. Nakon razgovora s njim, Zdravka Bušić ističe:"Mi smo svi koji smo s njim tada razgovarali jedinstveno zaključili. On je jedini koji će stvoriti hrvatsku državu!"  

Na upit o informaciji iz srpskoga tjednika Novosti o suradnji u emigraciji s Dinkom Šakićem, odlučno odbacuje tu laž, dodajući da toga čovjeka nikada nije upoznala niti je ikada bila članica Hrvatskog narodnog otpora niti se u životu bavila bilo kojom protuzakonitom djelatnošću.

Bila je članica Hrvatskog nacionalnog vijeća. Ustrajno se bavila humanitarnim radom, podučavala djecu hrvatski jezik, folklor, na što je vrlo ponosna. Na upit novinara da je iz nekih medijskih napisa razvidno da je bila meta UDB-e, odgovara da se nije bojala što je bila metom UDB-e "kao opasna ekstremistkinja"za njih, da je mnogo godina posvetila akademskoj izobrazbi i poslu u struci i smatrala je kako nema razloga za strah. 

Na upit je li znala za akciju otmice zrakoplova ističe kako nije imala nikakvih saznanja o djelatnosti i poduzimanju akcija svoga brata Zvonka. "Saznala sam o svemu kao i drugi, iz medija", reći će Zdravka Bušić. O Bruni Bušiću, kojega je osobno poznavala, velike su riječi hvale. "On je bio poseban, učitelj, mentor... On je nama bio sve!". Vijest o njegovoj smrti teško ju je pogodila i tu zastaje. Bila mu je na pogrebu u Parizu. Jedina iz SAD-a. Dan danas, teško joj je govoriti o tome. 

Izuzetno emotivno se sjeća dolaska u Hrvatsku 1990., te Prvog općeg Sabora HDZ-a. Sjeća se kad su kao grupa povratnika šetali Zagrebom na putu prema dvorani Vatroslav Lisinski da su im ljudi širom Zagreba mahali, pljeskali, zastave su se vijorile!. Dani ponosa i slave, slažu se sugovornici. 

Zdravka Bušić bila je pročelnica Ureda prvog hrvatskog predsjednika. Dolazila je u ured u 8 sati ujutro, a odlazilo se iza ponoći kada bi primili  i analizirali sve vijesti s ratišta. Bila je svjedokom mnogih zbivanja, pa tako i atentata na predsjednika, poznatog kao raketiranje Banskih dvora.

Najtužniji trenutak iz svoga života navodi pad grada Vukovara.

Za temu hrvatske dijaspore smatra da je potrebna cijela emisija. Navodi da je sasvim sigurno da nas ima mnogo više, nego li su neka saznanja do sada. Primjerice u Peruu se smatralo da ima oko  pet do šest tisuća Hrvata. Novija ispitivanja pokazuju brojku od čak 300.000 koji iz svojih korijena vuku hrvatsko  podrijetlo, samo u tom području. Značajan je i podatak da se '90-ih čak  50.000 Hrvata vratilo u domovinu.

Na upit da li je na njen nagovor Tuđman zamolio američkog drzavnog tajnika u Daytonu da se pusti na slobodu Zvonka Bušića ističe da je to bila samostalna Tudmanova odluka i molba, dodajući da je predsjednik Tuđman izrazito bio osjetljiv na patnje ljudi koji su se žrtvovali za Hrvatsku i da nitko nije očekivao da će nakon potpisivanja Daytona, zatražiti od tajnika SAD-a, da puste Zvonka Bušića na slobodu. 

Na upit, zamjera li Tuđmanu što nije proveo lustraciju ističe da  ne zamjera predsjedniku što u tim burnim vremenima nije provedena lustracija, pa i nakon Oluje: "Imali smo jedan dio Hrvatske još okupiran". Ona je apsolutno za lustraciju, ali poštivajući duh vremena, to je tada bilo nemoguće ostvariti i Tuđman je to jako dobro znao.

Na pitanje tko je gori Stjepan Mesić ili Ivica Račan? Odgovara da o Mesiću ne želi uopće pričati. Zanimljivo je da za detuđmanizaciju uopće ne krivi Račana. Krivi svoju stranku HDZ. Ivu Sanadera smatra potpunom suprotnošću od Tuđmana. Njega su zanimale samo vlastite ambicije!

Na upit od kada poznaje i suraduje s Plenkovićem, odgovara kako Plenkovića poznaje kroz svakodnevnu suradnju u Parlamentu EU od 2013. godine. Žao joj je što su Picula i Stier pomalo odnijeli sve političke bodove za angažman u vezi BiH, jer smatra da su svi podjednako radili na tomu; ona, Plenković i Ivana Maletić...  Zanimljivo je da se ne susteže istaknuti ni odlične poteze SDP-ovih kolega, pa tako hvali knjigu Mate Arlovića: "Hrvatska zajednica Herceg Bosna i (pre)ustroj BiH". 

Istanbulsku konvenciju smatra važnom isključivo za zaštitu žena od nasilja te ističe i da su se o terminologiji vodili mnogi nestručni razgovori kako bi se skupljali politički poeni. Navodi da je termin rodna ideologija već u Zakonu iz 2008., a isti je Zakon noveliran 2013. godine.Posebno apostrofira da se HDZ  još 2014. godine obvezuje ratifikacirati Istanbulsku konvenciju. Sam Miro Kovač je prisutan na konferenciji za tisak o toj temi iste godine podsjeća Zdravka Bušić te dodaje:”I nije se tada bunio, a danas mu je to glavna politička platforma."

Glede "suspektne"koalicije s HNS-om, jednostavno odgovara kako u toj situaciji kada je Most išao na rušenje ministra nije bilo puno izbora.

Nazvala je taj potez i odgovornošću u vođenju države, jer da što bi bilo s Agrokorom i gospodarstvom da su bili novi izbori.

Glede vala iseljavanja ona tvrdi kako Vlada čini što može, da se spremaju nove mjere za stimulaciju povratka, te ističe da je to ceh otvorenih granica. Podsjeća da je iseljavanje baltičkih zemalja puno veće. Ističe kako "tamo imate zemlju koju je napustila doslovno polovica stanovnika! Milijune odlazaka bilježi Poljska, ogromne brojke bilježi Rumunjska, Poljska, tako da nismo jedini u toj muci".Optimistična je, ali i svjesna situacije otvorenih granica prilikom ulaska u EU.

Kada govori o uspjesima Vlade navodi Agrokor i spašavanje gospodarstva. Veće plaće i mirovine. Pad nezaposlenosti. Uglavnom što smo naviknuti slušati od vladajućih političara, s tim da Zdravka Bušić zaista ima kredibilitet iskrene osobnosti i dok je slušate osjećate da vam to govori osoba koja je život posvetila Hrvatskoj. 

Zašto Plenković, a ne Kovač? Izgleda da za nju po tome pitanju nema uopće dvojbe. Nema ništa protiv Kovača, ali smatra da su vrline neusporedivo  zastupljenije kod Plenkovića. “Ja Vam tu stvarno nemam nikakvih dilema” reći će Zdravka Bušić.

Odlučno je odbacila mogućnost  koalicije s SDP-om te je vidno pokazala i prijezir na takvu vrstu podmetanja i neprestanog perpetuiranja iste mantre. 

Za pad naklonosti birača na prethodnim izborima krivi isključivo nesložnost članova, ali i tu pokazuje optimizam, smatrajući da će se HDZ izvući iz krize. Na upit gdje se vidi u slučaju pobjede na parlamentarnim izborima, kratko će na kraju dometnuti: "U stranci, tu se jedino vidim, posvetila bih se radu u stranci".

Tihomir Dujmović već ima slijedećega gosta za 15 dana u istoj dvorani crkve Gospa od Zdravlja. To je hrvatskoj publici dobro poznat slovenski istraživač i publicist Roman Leljak. Ako ste u Splitu, dođite na ovu tribinu gdje uz intiman ugođaj i nova saznanja,  možete svojim pitanjima sudjelovati i doprinijeti ovakvoj formi  izričaja.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.