MARKOV TRG

VIDEO Glasnović u Saboru: Blokiraju portale, a mainstream mediji imaju dopuštenje za širenje dezinformacija

Autor

mš/h

Nastavlja se sjednica Hrvatskog sabora. Očekuje se zanimljiva rasprava o minimalnoj plaći, a već tradicionalno, na početku radnog dana, očekuje se da će neki od zastupnika zatražiti stanke. 

13.12.2017. u 08:48
Ispiši članak

Stanku je u ime Kluba Mosta zatražio iz redova Mosta Miro Bulj. Razlog je novi Zakon o regionalnom razvoju.

"Izmjena Zakona napravljena kozmetički, populistički i zbog toga Klub Mosta nije podržao taj zakon. Posebni je problem imati gradovi i općine u brdsko-planinskom područuju. Parametri su totalno kozmetički. Zbog čega nisu uvedeni parametri demografije, površine zemljišta, podaci o parametrima iseljavanja. Zamislite Drniš je ušao u razvijena područja. Prazan grad, spaljena zemlja...Ličko-senjska županija, zadarsko područje...Mladima se šalje poruka da odlaze", rekao je Miro Bulj. 

Gordan Maras iz Kluba SDP-a zatražio je stanku zbog toga što 'gradonačelnik Zagreba Milan Bandić' neopravdano tolerira dug Agrokoru i Konzumu veći od 100 milijuna kuna. 

"Želim upozoriti da se u Hrvatskoj, odnosno u gradu Zagrebu i dalje ne odnosi prema javnom novcu na ispravan način. Netransparentno se upravlja financijama grada Zagreba. U ovom trenutku grad Zagreb od Agrokora potražuje 104 milijuna kuna. Gotovo pa ništa se nije napravilo da se taj novac naplati. Na Kozari putu u Zagrebu nema niti društvenog doma niti vrtića. Bandić tolerira dug, a moglo bi se napraviti na desetke domova i vrtića. Od travnja od 120 milijuna, naplaćeno je tek 15ak milijuna kuna. Agrokoru su i dalje isporučuje plin, a dužan je sedam milijuna kuna. Dužan je Agrokor i Vodoopskrbi i odvodnji. Građani kada ne plate, isključuje se voda."

Željko Glasnović iz NZH zatražio je stanku zbog 'medijske blokade u mainstream medijima'.

"Istina o Hrvatskoj postaje čista hereza. Blokiraju se web stranice i portali. Bivša privilegirana klasa i njihovi nasljednici imaju jedini mogućnost za širenje svojih dezinformacija na internetu. Njihova je taktika medijska blokada i distorcija. Ovdje sam 50 puta rekao da moramo postavljati prava pitanja. Što bi dobili kada bi čitali informacije iz 'otvorenih izvora'. Mi ako se ne probudimo i ne pokrenemo ovdje brze, brze reforme imat ćemo totalno disfunkcionalnu državu. Stalno se vrtimo u krug, s pričama o Agrokoru i privatizaciji. Pitanje medijske blokade? Bio je skup za oduzetu imovinu u Hrvatskoj. U mainstream medijima nema ništa o tome. Oni nama u Haagu pričaju priče o ratnom pravu, a da ne govorimo o Englezima. Je li itko zna išta o 9-godišnjoj Ivanki Milošević. Ona je izbodena 64 puta, a to je učinio suradnik UDBA-e u Chicagu 1977. I oca atnikomunista su ubili. To Bauka ne zanima, on čita tamo ljubavne poruke."

Boris Milošević iz SDSS-a zatražio je stanku zbog 'provedbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina'.

"Nacionalne manjine imaju velik repertoar prava. Imaju prava na političku predstavljenost, imaju sredstva za kulturnu autonomiju te svoje institucije. Nije dovoljno imati zakone. Na položaj manjina najviše utječe odnos vlasti prema manjinama kako na državnoj tako i na lokalnoj razini. Postoje brojni otpori te brojna kršenja Ustavnog zakona. Što se tiče zapošljavanja, to je jedan od gorućih problema. Vidimo da su tu rezultati poražavajući. Srbi su zastupljeni s tek 50 posto onoga što bi trebalo biti. Kada smo išli u EU, govorilo se o toleranciji, a kada se tinta na ugovoru o pristupanju osušila imali smo rast mržnje, netolerancije, a zadnjih godina smo kao članica EU-a zastali. Zaštita manjina zagarantirana je i ugovorom o pristupanju. Mi kao predstavnici nacionalnih manjina želimo živjeti u inkluzivnom društvu."

Zastupnici nakon stanki raspravljaju o Vladinom prijedlogu da se izmjeni Zakon o minimalnoj plaći slijedom čega bi se i rad nedjeljom i blagdanom te prekovremeni rad isplaćivali povrh minimalne plaće koja bi se od iduće godine u bruto iznosu povećala sa 3.276 kuna na 3.439 kuna, što je 2.752 kune neto. 

Vlada je taj prijedlog Saboru poslala prošli četvrtak kada je uredbom povećala minimalnu plaću za 5 posto, odnosno za 163 kune bruto (131 kunu neto), tako da će ona od iduće godine iznositi 43 posto prosječne plaće. 

Izmjenama Zakona predlaže se također da se i rad nedjelom i blagdanom te prekovremeni rad isplaćuje povrh te minimalne plaće. 

Kao kompenzacijsku mjeru poslodavcima Vlada predlaže da se na minimalnu plaću stopa zdravstvenog doprinosa smanji za 50 posto.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.