PODCAST (GEO)POLITIČKI OBJEKTIV

VIDEO Dijanović: Svjedočimo li najvećoj krizi transatlantskih odnosa do sada?

Autor

ri

Svjedočimo li najvećoj krizi transatlantskih odnosa do sada? Što znači povlačenje američkih vojnika iz Njemačke? Zašto američki državni tajnik zaobilazi Njemačku prilikom aktualnih posjeta Srednjoj Europi? Puca li strateško partnerstvo SAD-a i Njemačke koje je činilo okosnicu transatlantskih odnosa nakon Drugoga svjetskog rata? O ovim pitanjima u 24. epizodi podcasta Geopolitički objektiv govori novinar i publicist, kolumnist Direktnog Davor Dijanović.

14.08.2020. u 19:36
Ispiši članak

"Svjedočimo li najvećoj krizi transatlantskih odnosa do sada? Što znači povlačenje američkih vojnika iz Njemačke? Zašto američki državni tajnik zaobilazi Njemačku prilikom aktualnih posjeta Srednjoj Europi? Puca li strateško partnerstvo SAD-a i Njemačke, koje je činilo okosnicu transatlantskih odnosa nakon Drugog svjetskog rata", započeo je Dijanović.

"Svjedočimo tektonskim lomovima geopolitičke scene. Jedan od prilično jasno vidljivih lomova nedvojbeno je i kriza multilateralizma i kriza transatlantskih odnosa.

Ona se ponajbolje zrcali upravo u američko-njemačkim odnosima. Svima nam je iz povijesti poznato da se Njemačka nakon Drugog svjetskog rata  oporavila uz veliku američku pomoć. S vremenom postala je ekonomski gigant, no rast te ekonomske moći nije bio praćen rastom političke, a posebno geopolitičke moći.

Isto tako, za Njemačku se govorilo da je ekonomski div, ali da je politički patuljak koji je čak u nekoj vrsti polukolonijalnog odnosa prema Washingtonu. Znamo da Njemačka nije članica Vijeća sigurnosti, a to je iza rata, kao i za Italiju, predstavljalo jedan oblik kažnjavanja tih država i ograničavanja njihove političke moći.

Kada sam govorio o tome kako povezivanje Njemačke i Rusije, njemačkog kapitala i tehnologije i ruskih resursa, koji bi mogli dovesti do stvaranja kontinentalnog bloka, noćna je mora angloameričke škole geopolitičkog mišljenja.

Neku vrstu stvaranja tog savezništva, angloamerički geopolitičari posljednjih godina vide upravo u rusko-njemačkoj energetskoj suradnji. Prije manje od desetak godina, otvoren je Sjeverni tok 1 koji transportira plin iz Rusije u Njemačku. Unatoč sankcijama protiv Rusije, nakon okupacije Krima 2015. godine, Berlin je sklopio energetski pakt s Moskvom. Dakle, u jeku europskih sankcija protiv Rusije.

Sjeverni tok 2 trenutno se nalazi pod američkim sankcijama, no izgledno je da će biti realiziran. Američko mišljenje je vrlo poznato -oni tvrde da energetska povezanost stvara i političku ovisnost i Washington u toj izgradnji ruskih plinovoda vidi neku vrstu supstituta nekadašnje Kominterne, odnosno vidi jačanje ruskih geopolitičkih ambicija. Naravno, i same američke kompanije su zainteresirane za prodaju ukapljenog plina.

Aktualni američki predsjednik Donald Trump vrlo jasno artikulira odnos prema toj problematici. Konstantno tvrdi da SAD vojno štiti Njemačku pa čak i od Rusije, a Njemačka plaća milijarde eura za plin Rusiji. Nema nikakve sumnje da je povlačenje značajnog djela američkih vojnika, ali i zapovjedništva američke vojske u Europi iz Njemačke u Belgiju vezano upravo uz njemačko-rusku energetsku suradnju, ali i uz niski BDP, odnosno niski udio BDP-a koji Njemačka izdvaja za obranu, a koji je vrlo daleko od propisanih dva posto, iako raste posljednjih godina.

U odnosima dviju država svakako pridonosi i osobni animozitet, a koji je teško skriti - između Donalda Trumpa i Angele Merkel. No, tu je samo riječ o nekoj vrsti 'začina'.

Iako mnogi površno pogoršanje odnosa Njemačke i SAD-a vide u izboru Donalda Trumpa za američkog predsjednika, riječ je o procesima koji traju prije njegovog dolaska na vlast, a nastavit će se i nakon njegovog odlaska.

Europska unija pretvorila se u instrument njemačke ekonomske moći, a jačanje ekonomske moći posljednjih godina želi kapitalizirati jačanjem političke, odnosno geopolitičke pozicije.

Upravo zato je baš Berlin jedan od zagovornika federalizacije Europske unije kao jednog projekta koji u perspektivi predviđa stvaranje europske "super države". U taj projekt je uključena i Francuska.  Pariz tako nastoji kontrolirati njemačke ambicije, a s druge strane je Berlinu Francuska potrebna zbog statusa nuklearne sile i pozicije u Vijeću sigurnosti", rekao je Dijanović u svom izlaganju.

 

 

 

 

 

 

 

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.