VIDEO/FOTO Žigmanov: 'Hrvatska ima moralne i političke razloge za inzistiranje na poštivanju reciprociteta kada je u pitanju ugovor sa Srbijom o zaštiti manjina'

Na prvu sjednicu trećeg saziva, s mandatom od četiri godine, u Zagreb je stiglo 55 predstavnika hrvatske manjine iz cijelog svijeta. Na otvaranju sjednice, na kojoj će se raditi na preporukama vladi za poboljšanje statusa iseljene Hrvatske, sudjelovali su i premijer Andrej Plenković i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman. 

Plenković je doprinos Hrvata izvan Hrvatske ocijenio "izrazito važnim", naglasivši da on pomaže i ekonomskom razvoju zemlje.

Premijer je pred Hrvatima iz svijeta govorio o hrvatskom položaju danas, spomenuvši ulazak u Schengen i eurozonu početkom iduće godine, otvaranje Pelješkog mosta, nabavci višenamjenskih borbenih zrakoplova i dobrom odgovoru gospodarstva na  korona krizu. 

Pozvao je predstavnike iseljeništva da pomognu vladi u smjernicama ako imaju pozitivna iskustva iz zemalja u kojima žive.  

Najavio je da će vlada nastaviti podržavati projekte poput Hrvatske kuće u Subotici ili izgradnje kazališta i bolnice u Mostaru, te da će u nadolazećem proračunu dodatno povećati sredstva za iseljeništvo.

Govorio je i o statusu Hrvata u Bosni i Hercegovini, kazavši kako Vlada želi raditi na stvaranju povjerenja s Bošnjacima u toj zemlji, jer se položaj Hrvata može poboljšati "samo kooperativnim metodama, ne konfliktnim". 

Govorio  je i politici prema manjinama, kazavši kako one ne mogu biti "teret" proračunu i hrvatskoj vlasti jer je uključenost manjina "signal razvijene demokracije",  napomenuvši da je njegova Vlada znatno digla budžet za Hrvate izvan Hrvatske, ali kako plan nije stati na toj brojci već osigurati još novaca. 

Premijer je na konstituirajućoj sjednici Savjeta više puta naglasio kako cilj njegove administracije poboljšati položaj svih iseljenika, ali ponajviše hrvatskih nacionalnih manjina u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.

Referirajući se na probleme Hrvata u našim susjednim državama istaknuo je kako je iznimno bitno da nacionalne manjine u Hrvatskoj imaju zagarantirana mjesta predstavnika u Saboru čime je njihov položaj u RH znatno povoljniji nego hrvatskih manjina. Takav položaj nacionalnih manjina u Hrvatskoj omogućava hrvatskoj politici da isto traži za Hrvate primjerice u Srbiji ili Crnoj Gori, istaknuo je Plenković.

Također je napomenuo da je cilj ove Vlade poboljšati položaj Hrvata u Sloveniji koji za razliku od talijanske manjine nemaju osigurana prava nacionalne manjine na predstavnika u parlamentu.

Zastupnik u srbijanskoj Skupštini, Tomislav Žigmanov za Direktno istaknuo je kako ''Hrvatska ima moralne i političke razloge za inzistiranje na poštivanju reciprociteta kada je u pitanju ugovor sa Srbijom o zaštiti manjina''.

''Svjedoci smo da je institucionalni okvir, zatim pravni okvir te politika uključivanja predstavnika srpske zajednice u Hrvatsko društvo, institucije, mjesto gdje se donose odluke, obim financijskih sredstava, politika koja se tiče zabrane diskriminacije nacionalnih manjina na strani Republike Hrvatske'', istaknuo je Žigmanov. 

Iz tog razloga, kako naglašava, ''očekujemo da se iste politike i isti institucionalni okvir od zajamčenih mandata u predstavničkim tijelima, našoj vidljivosti u izvršnim segmentima vlasti na lokalnoj razini, politika financiranja kada su u pitanju kulturna i druge potrebe Hrvata u Vojvodin, proaktivni odnos vlasti kada je u pitanju rješavanje interesa i potreba pripadnika hrvatske zajednice te nulta točka tolerancije od predstavnika vlasti kada je u pitanju govor mržnje ili negativan govor prema pripadnicima hrvatske zajednice riješi i to tako da se u odnosu Hrvatske i Srbije status nacionalnih manjina više ne dovodi u pitanje''.

Postizanjem svega navedenog Žigmanov smatra da bi otvorilo mogućnost usmjeravanja politike na rješavanje onih pitanja koje još uvijek opterećuju Hrvatsko-Srpske odnose, kao što su pitanje nestalih, pitanje granica te drugih otvorenih pitanja.

Predsjednica HNV-a u Srbiji Jasna Vojnić za Direktno je istaknula kako je konstituirajuća sjednica trećeg saziva Savjeta Vlade za Hrvate izvan Republike Hrvatske ''idealna prilika da na pravom mjestu'' istaknu sva otvorena pitanja koja muče Hrvate u Republici Srbiji. 

Vojnić je navela kako ovaj Savjet Vlade  ''nije samo za razmjenu iskustava već i da se članovi savjeta međusobno upoznaju, umreže i pomognu u daljnjem radu''.

''Naravno najveća pomoć dolazi od RH. Hrvati u Srbiji ne bi mogli funkcionirati bez podrške Hrvatske ali ovo je još jedna razina više u ostvarivanju naših prava i komunikacije sa svima drugima'', zaključila je predsjednica HNV-a za Direktno.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas kao najveće iskorake u prošlom sazivu Savjeta izdvojio je novi zakon o stjecanju hrvatskog državljanstva, "jedan od najuključivijih na svijetu", koji je stupio na snagu 1. siječnja 2020. godine nakon kritika iseljeništva na njihov pravni tretman. 

Spomenuo je i uvođenje posebnih kvota za upis iseljenika na hrvatska sveučilišta, čime se afirmira hrvatsko obrazovanje te se stvaraju "trajne, autentične veze" s hrvatskom domovinom. 

Savjet za Hrvate izvan RH savjetodavno je tijelo vlade koje joj pruža pomoć u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na iseljeništvo. Članovi su predstavnici Hrvata izvan domovine, a sastaju se najmanje jednom godišnje.