VIDEO Dijanović i Brodić objašnjavaju kako je moguće da je cijena nafte pala u minus i kakvu ulogu imaju svjetske sile

Aktualna naftna kriza je započela kao svojevrsni cjenovni rat.

"Već od početka cijele priče u Wuhanu vidjelo se da je kineska industrija značajno pala, a kako je Kina jedan od najvećih svjetskih uvoznika nafte, potražnja je značajno pala i u tom trenutku je ponuda nafte na tržištu bila prekomjerna. Paralelno s time, vodili su se pregovori oko produženja sporazuma o smanjenju proizvodnje nafte koji su propali zbog toga što su Rusija, koja predvodi neformalnu organizaciju nezavisnih prozivođača nafte, i OPEC sa Saudijskom Arabijom na čelu, željeli primarnu poziciju među naftnim proizvođačima na tržištu. Jedna i druga strana značajnije su stale proizvoditi naftu i mimo ranijeg dogovora. U tom trenutku na tržištu je bila i dodatno prekomjerna ponuda", pojasnio je Brodić.

Kako je taj rat okončan?

"Okončan je dogovorom početkom travnja, što je među prvim primjerima sveobuhvatnog multilateralnog dogovora oko kojeg se značajno potrudio Donald Trump jer je bio pritisnut industrijom proizvođača nafte iz nekonvencionalnih izvora. Unutar cjenovnog rata cijena nafte zbog prekomjerne ponude značajnije je pala, a to ne odgovara proizvođačima nafte iz nekonvencionalnih izvora (stijene) jer je njihova tehnologija za proizvodnju skuplja od one koju proizvode bušači iz bušotine", dodao je Brodić.

Nastavio je kako je Trump 'žrtvovao' dio sankcija ruskim tvrtkama, pogotovo za bušotine u Venezueli, koje su ruske tvrtke neposredno prije toga prodale ruskoj državi.

"Rosneft je izašao iz Venezuele, Stabilizacijski fond Rusije kupio je dionice u tim bušotinama. Trump je žrtvujući sankcije privolio Rusiju da sjedne za stol. Mnogima, a i meni, se čini da je tu bilo lomljenja ruku u Rijadu da se sjedne za stol. Kako bilo, dogovor je postignut, po prvi put u povijesti, to je vrlo značajan dogovor po pitanju smanjenja prozivodnje jer je ona smanjena za ukupno deset posto tadašnje ukupne ponude", nastavio je glavni urednik portala Energypress.

Zašto je došlo do minusa u cijenama?

Na upit kada će se vidjeti prvi rezultati, Brodić je odgovorio da je nemoguće pucnuti prstima i smanjiti proizvodnju i da nam to ostaje za vidjeti. 

Uz sve, nadovezala se i aktualna pandemija. Kao posljedica toga napunjena su skladišta i cijena nafte je otišla u minus.

"Ovo je prvi put da su se poklopili cjenovni rat i pandemija, odnosno zatvaranje svjetskih gospodarstava. U jednom trenutku više od tri milijarde ljudi je bilo u lockdownu. Kako se to poklopilo, prvi put u povijesti imali smo krizu ponude i potražnje. Na opadanje potražnje je došao i lockdown, nafta se nije trošila, svjetska industrija je značajnije pala, primjerice velike kompanije u Hrvatskoj su imale smanjenje prometa za više od 40 posto u ovih 50-ak dana lockdowna. U tom trenutku na svjetskom tržištu došlo je do popunjenosti zaliha, nafta se i dalje proizvodila, kud ćeš s tom naftom, i napunila su se skladišta. Tu su bile i distopijske cijene na svjetskim oceanima, u blizini Singapura besciljno su plutale cijele flote tankera koje su služile kao skladište jer drugih mjesta u tom trenutku nije bilo. Roba na tržištu kojom se trguje u tom trenutku postala je bezvrijedna, jer kome ćeš je prodati, i trgovci su onda u toj situaciji spremni i platiti da netko uzme njihovu robu jer im se ne isplati. Proizvođačima se ne isplati zaustaviti proizvodnju jer ih to košta puno više, pokretanje košta puno, a i trošak skladištenja je velik".

I tu smo došli do ročnica.

"Naftom se ne trguje samo postojećom robom, nego i budućim isporukama, odnosno pravom robom, ali s polugom vremena. To su ročnice i u jednom trenutku unutar cijelog tog lockdowna isporuke za svibanj ne samo da su postale jeftine, nego potpuno bezvrijedne i cijena isporuka za svibanj je pala duboko u minuse. Taj dan trgovanje je ipak završilo u plusu, to je povuklo cijelo naftno tržište. Slično se ponovilo i s isporukama za lipanj, vidjet ćemo kako će ići dalje s obzirom na postupno otvaranje gospodarstava", rekao je Brodić.

Kada će doći do stabilizacije naftnog tržišta? Kakve će biti posljedice niskih cijena naftne za zemlje izvoznice? Zašto se lome koplja oko izgradnje plinovoda Sjeverni tok 2? U kojoj je fazi realizacija LNG terminala na Krku? Je li Hrvatska energetski sigurna zemlja? Odgovore na ta pitanja pogledajte u podcastu.