VIDEO Bulj: Hrvati u Vojvodini ostavljeni su na milost i nemilost četniku Vučiću, a srpska manjina i Pupovac dobro surađuju s vama

Na samom početku sjednice Hrvatskog sabora državni tajnik Zvonko Milas obrazložio je Godišnje izvješće.

Među ostalim spomenuo je problem Hrvata u Srbiji zbog uvođenja tzv. bunjevačkog jezika. Spomenuo je i Ministartsvo vanjskih i europskih poslova, odnosno njihovu prosvjednu notu upućenu vlastima u Srbiji. Izostala je, govori, reakcija Republike Srbije.

Osvrnuo se i na hrvatsko iseljeništvo. 

Prvi za repliku javio se Mostov Miro Bulj.

"Hrvati u Vojvodini ostavljeni su na milost i nemilost četniku Vučiću. Izgubili su mogućnost i nemaju predstavnika u srbijanskom i vojvođanskom parlamentu. Spomenuli ste sporazum i ovu Vladu kako radi za Hrvate u Srbiji - Hrvati u Srbiji u ovom trenutku nemaju apsolutno nikakva prava dok u Hrvatskoj više se ulaže za predstavnike nacionalnih manjina - srpske nacionalne manjine  - što je pohvalno. Međutim, spomenuli ste sporazum iz 2004. godine... Dok u Hrvatskom saboru imamo tri predstavnika srpske nacionalne manjine, nebrojeno državnih tajnika... U Srbiji, sve ste prepustili Vučiču, koalicijskom partneru HDZ-a", govori Bulj.

Milas mu je odgovorio kako bi za to trebala jedna velika posebna rasprava, ali da treba otići tamo i razgovarati s Hrvatima koji žive na području Vojvodine i vidjeti kako surađuju s Hrvatskom. "Kada im je najteže i kada im je dobro, uvijek smo tamo", naglasio je Milas dodajući da je točno da nemaju predstavnika u Skupštini Srbije.

"Od toga nećemo odustati i postoji način kako se to može riješiti", zaključio je državni tajnik.

Potom je Bulj tražio povredu Poslovnika. "Povrijeđen je članak 238. Ne samo da nisam dobio odgovor, nego je iznesen i niz neistina. Hrvati u Srbiji zaboravljeni su od hrvatske Vlade i to je sam potvrdio prošle godine na Odboru za vanjsku politiku gospodin (Tomislav) Žigmanov. Ostavljeni su u nemilosti dok u Hrvatskoj srpska nacionalna manjina i (Milorad) Pupovac dobro surađuju s vama. Hrvati su ostavljeni Vučiću na pladnju", kazao je.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković uzvratio je Bulju da je to "čista povreda Poslovnika" te mu je dao opomenu.

Marija Selak Raspudić, saborska zastupnica Mosta, državnom tajniku rekla je: "Pitanje je vezano uz izbore u vrijeme korona krize. U tom trenutku, zbog različitih epidemioloških mjera, brojni Hrvati izvan Hrvatske nisu imali mogućnost pristupiti biračkim mjestima i time ostvariti svoje pravo što je dovelo u pitanje i legalnost samih izbora pa time i naša mjesta ovdje. U tom smislu, zanima me kakva su Vaša saznanja o tome".

"Ne znam koliko Hrvata izvan RH nije ostvarilo svoja prava. Vjerujem da ni ne znamo koliko Hrvata unutar RH nije ostvarilo svoja prava. Pandemija je nešto o čemu ne možemo razgovarati kroz politiku, moramo se svi zajedno, kao i cijeli svijet, boriti protiv toga", rekao je Milas.

Za repliku javila se i Marijana Petir (NZ) govoreći: "Znam da biste i Vi, jednako kao i ja, voljeli da Hrvati u Srbiji imaju jednaki položaj kao što Srbi imaju u Hrvatskoj. Grijeh koji Srbija radi prema Hrvatima u ovim zadnjim potezima je u kategoriji 'teškog' i ako se to nastavi sigurno je da diplomatske note više neće biti dovoljne, niti će Srbija moći nastaviti svoj europski put".

Potom je upitala Milasa o projektu 'Registar subjekata izvan RH kao digitalne baze podataka i komunikacijske mreže', a on joj je odgovorio: "Registar želi potaknuti Hrvate na na povratak i želi prije svega povezati Hrvate u jednu veliku globalnu obitelj".

Marijan Pavliček iz Hrvatskih suverenista, također se javio za repliku najprije govoreći da mu je drago što je osnovan Državni ured za Hrvate izvan Hrvatske.

"Nadam se da ćete postati zasebno ministarstvo jer smatram da Hrvatima treba ovakvo ministarstvo s obzirom da nas ima više van granica RH, nego unutar RH", govori Pavliček pa nastavlja:

"Posebice bih se osvrnuo na stanje Hrvata u Vojvodini gdje smo sa 109 tisuća pali na 57 tisuća po zadnjem popisu, gdje smo nekad od grada gdje je bilo 98 posto Hrvata spali smo na tragove. Zanima me hoćemo li uspjeti kao državna vlast zaustaviti uvođenje bunjevačkog jezika na području Subotice i što bi - u slučaju da mi ponudimo ovdje 'banijski jezik' učinila Srbija. Mislim da bi se digla cijela Europa na noge".

Milas mu je odgovorio: "Svi navodi koje ste naveli stoje. Točno je da je Subotica nekada bila grad s najviše Hrvata. Naravno da službena vlast u RH stoji iza hrvatske zajednice, hrvatske nacionalne manjine u Srbiji. Hoćemo li u nečemu uspjeti... Gledajte, da bismo stvorili neovisnu RH, morali smo ući u rat. Nije bilo druge priče. Ne želim sada govoriti o ratu, ali sigurno je da ćemo napraviti sve kako bi zaštitili naše sunarodnjake".

Saborski zastupnik Domovinskog pokreta Stjepo Bartulica rekao je da i dalje zabrinjava rast dijspore. "Našli ljudi odlaze, imamo već tzv. novu dijasporu. Ono što izaziva čuđenje kod naših ljudi je uporno odbijanje Vlade da se njima olakša sudjelovanje na izborima. Mislim da danas to ne bi trebalo biti sporno. Koje je mišljenje Vašeg ureda?", upitao je Bartulica.

"Pitanje glasovanja je ustavna kategorija, trebali bi svi zajedno porazgovarati. Trebalo bi pojačati svijest o ljudima koji žive izvan granica RH. Da bi čovjek mogao glasati, mora biti državljanin jedne zemlje i to je - po meni - najbolja platforma...".

Za repliku javio se i Mostov Nino Raspudić. Među ostalim, Raspudić je rekao da će se Milas naslušati raznih kritika za koje nije izravno odgovoran jer on "ne može s tim ovlastima popraviti štetu koju čini hrvatska vlast svojim nečinjenjem, a u nekim stvarima destruktivnim činjenjem".

"Smatram da treba osuvremeniti medijske sadržaje prema Hrvatima izvan Hrvatske. Mladi ljudi ispod 30-35 godina ne gledaju TV", rekao je.

"Za hrvatsko iseljeništvo postoji medijske platforma. Medij na kojem su, na najsuvremeniji način, u prilici gledati proizvode HRT-a", rekao je Milas.

Saborski zastupnik Bojan Glavašević kazao je da dijeli zabrinutost, kao i sve kolegice i kolege, oko pitanja Hrvata u Vojvodini. "Vidite najveće probleme u institucionalnoj suradnji sa Srbijom. Kao što ste i naveli, održani su brojni sastanci, ali taj odnos ide malo naprijed pa malo nazad. Zbog čega nismo u mogućnosti ostvariti nekakav konstantan napredak u poboljšanju statusa Hrvata u Srbiji i u Vojvodini. Koji su najveći problemu i na čemu bismo najviše trebali raditi?", upitao je Glavašević.

"Za dobre stvari, kao i za loše uvijek su potrebne dvije stvari. I mi se nećemo umoriti u svemu onome što trebamo raditi i prema hrvatskoj zajednici, ali i prema institucijama koje - na koncu - moraju donijeti ono što su potpisale i tu garantiram da se Vlada RH nalazi s predstavnicima hrvatskih institucija iz RS. Siguran sam da ćemo tim putem nastaviti dalje uz potporu svih vas", odgovorio je Milas.