Veliki plan za hrvatske gradove može se realizirati: Ključnu ulogu imala bi tehnologija

Konferencija će se održati u modernom prostoru WESPA Business & Lounge, u Green Gold centru na Radničkoj cesti 50 u Zagrebu, a cilj joj je otvoriti raspravu o ključnim izazovima i prilikama u sektoru transporta i logistike: od uloge umjetne inteligencije u optimizaciji procesa, preko zelene tranzicije, do sigurnosti dobavnih lanaca u uvjetima geopolitičkih poremećaja.

Jedan od govornika na konferenciji bit će prof. dr. sc. Kristijan Rogić, redoviti profesor na Prometnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. On će u 10.20 održati uvodno predavanje "Transport i logistika u eri digitalizacije i održivosti", a nakon toga će u 10.40 sudjelovati u panel raspravu pod nazivom "AI i digitalizacija u transportu i logistici – ključ održive budućnosti".

Tim povodom s njim smo razgovarali o tome kakve nas promjene u budućnosti očekuju u sektoru prometa. Jedna od onih o kojoj smo dosta mogli čuti od političara i medija, osobito u kontekstu Zagreba, je ideja da se automobili zabrane u gradskim središtima.

FOTO: HINA/Daniel Kasap

Centar bez automobila?

"Uvođenje zona ograničenog prometa u gradskim središtima primarno ima pozitivan utjecaj na razinu kvalitete života stanovnika: smanjenje zagađenja, buke, povećanje razine sigurnosti (smanjenje broja prometnih nezgoda), te smanjenje prometnih zagušenja", objasnio nam je Rogić.

Ipak, ta odluka bi otežala gospodarstvenicima koji djeluju u tim područjima, a dijelom i samim stanovnicima. "Uvođenje zona bez prometa ili sa smanjenim prometom utječe na organizaciju dostave roba u gospodarske objekte u obuhvaćenim zonama, organizaciju komunalnih usluga (npr. odvoz otpada), uz pitanje regulacije prometa osobnih vozila za vlasnike nekretnina i stanare u tim zonama", rekao je.

Naravno, nisu to problemi koji se ne mogu riješiti. Postoje tehnologije koje mogu pomoći pri boljoj regulaciji a odnose se na sustave naplate pristupa zonama ograničenog prijevoza koje mogu biti selektivno organizirane. To bi značilo da bi se uvodile niže tarife za stanare i gospodarske subjekte unutar zone, a više tarife ili zabrana za posjetitelje.

FOTO: HINA/Damir Senčar

Primjeri iz Europe

Preko aplikacija bi se moglo organizirati i sustav dostave roba čime bi se potaklo i udruživanje gospodarskih subjekata te bi se mogao rezervirati vremenski prozor u kojem će se dostava obaviti. Također, određenim zabranama mogao bi se uvesti u sustav za dostavu korištenjem ekološki prihvatljivih vozila.

Na putu do ostvarenja cilja, a to bi bila hrvatska gradska središta bez automobila, uvelike bi nam mogli pomoći primjeri iz drugih europskih gradova koji odavno tako funkcioniraju.

"Najčešći primjeri dobre prakse su: naplata prolaza vozila kroz odabrane gradske zone (London), naplata parkiranja prema dimenzijama vozila (Pariz), vremensko ograničenje ulaza vozila u gradsko središte (Bremen), organizacija kapilarne dostave korištenjem teretnih bicikala ili ekološki prihvatljivih vozila (Bruxelles), te jačanje sustava javnog gradskog prijevoza i njegove dostupnosti što rade gotovo svi veći gradovi u EU", kazao je Rogić.

FOTO: HINA/Admir Buljubašić

Problem punionica

Važna tema konferencije bit će i transport čija modernizacija uvelike ovisi o izgradnji infrastrukture kao što su stanice za punjenje. "Kapacitet infrastrukture za punjenje trebao bi omogućiti dopunu u prihvatljivom vremenu. Koliko mi je poznato, za sada je broj lokacija za punjenje ograničen (javne lokacije), a isplativa je dopuna jedino na kućnim punjačima", rekao je sveučilišni profesor.

"Puno je veći problem punjenja za dostavna vozila zbog ograničenog dometa i nedostatka adekvatne infrastrukture. Tu se problem može ublažiti korištenjem alata za planiranje ruta. Drugo je pitanje komercijalnog interesa za gradnju infrastrukture za punjenje električnih vozila koje ovisi o interesu potencijalnih investitora i raspoloživim lokacijama za gradnju", istaknuo je za Direktno.

Zanimalo nas je potom i na koji način uopće možemo evaluirati uspjeh digitalizacije i održivih praksi u transportu i logistici. "Putem komparacije pokazatelja učinka. U logistici i transportu postoji skup mjerljivih pokazatelja učinka pomoću kojih se mogu usporediti učinci prije i nakon uvođenje određenih sustava i alata, uključivo i digitalne", objasnio nam je Rogić.

FOTO: HINA/Lana Slivar Dominić

Kako unaprijediti?

S obzirom na to da je tema ove konferencije "Budućnost transporta i logistike" neizostavno je pitanje bilo u kojim se segmentima logističkog lanca pokazuje najveći potencijal za unapređenje kroz digitalne tehnologije i zelene prakse, na što nam je Rogić dao nekoliko odgovora koji otvaraju mnoge mogućnosti.

"Napredna analitika i prognoza potražnje, upravljanje rizicima u lancu opskrbe, upravljanje zalihama, automatizacija skladišnih sustava i procesa, digitalizacija transportne dokumentacije, napredno upravljanje narudžbama, automatizacija skladišnih procesa i autonomna vozila", zaključio je prof. dr. sc. Kristijan Rogić za Direktno.

Ministar Butković bit će jedan od sudionika konferencije 'Budućnost transporta i logistike'

Više informacija o konferenciji možete pronaći OVDJE. Sudjelovanje je besplatno, ali prethodna prijava na poveznici je obavezna.