VELIKI INTERVJU Troskot: Iza mene ne stoje interesne skupine i sve što činim i budem činio, bit će u korist Grada Zagreba

Zvonimir Troskot predao je u četvrtak 8700 potpisa za svoju kandidaturu poručivši kako potpisi pokazuju da ima šanse za ući u drugi krug izbora. Portal Direktno napravio je seriju intervjua s gradonačelničkim kandidatima za Zagreb, a u sklopu iste napravili smo intervju s Mostovim kandidatom. Razgovarali smo o gospodarskom planu za Zagreb, prijeko potrebnoj obnovi i drugim aktualnim temama vezanim za glavni grad.

Kako biste opisali svoj gospodarski plan za Zagreb? Što možemo očekivati od Mosta?

Mostov gospodarski plan je svojevrsni 'hodogram' kako Grad, koji je financijski i gospodarski na koljenima, ponovno podignuti i kako osigurati održivi gospodarski rast na korist svih Zagrepčanki i Zagrepčana. 

Javnosti nije poznato ukupno zaduženje Grada Zagreba, Zagrebačkog Holdinga te tvrtki u gradskom (su)vlasništvu i koje financijsko opterećenje iz toga proizlazi. S obzirom na dosadašnje netransparentno gospodarenje Gradom, prvo ćemo snimiti financijsko stanje Grada i obavijestiti građane o stvarnom stanju. Potom ćemo krenuti u zaustavljanja javnih nabava poput one za Gornjogradsku gimnaziju, gdje se javna nabava preplaćuje minimalno 1600 EUR/m2 u odnosu na tržišnu cijenu. To bi zaustavilo odljev od cca. 80 milijuna kuna iz gradskog proračuna. Tim novcem bi se pokrilo primjerice smanjenje određenog postotka prireza.  

Zagreb vidimo kao Grad prijatelj poduzetnika, stoga neke od stavki našeg programa uključuju privlačenje stranih i domaćih poduzetnika koje mislimo privlačiti određenim poreznim olakšicama, manjim cijenama komunalija i smanjivanje 'papirologije' za poduzetnike. 

Gradski ured zadužen za apliciranje i povlačenje financijskih sredstava iz fondova Europske unije bit će zadužen da nove investicije aktivno podupire svojim radom. I definitivno smatramo da je Grad Zagreb na samom dnu po pitanju povučenih sredstava iz fondova Europske unije. Vrlo vjerojatan razlog tome su česte interne revizije iz Bruxellesa koje kontroliraju kanale povučenog i potrošenog novca za projekte za koje su sredstva i zatražena.

Osigurat ćemo transparentno i sistematizirano upravljanje gradskim financijama. Sveobuhvatna i dubinska analiza financijskog stanja Grada Zagreba i Holdinga bit će prvi korak. 

Detaljno ćemo analizirati prihode, rashode, obveze, kamatno opterećenje i novčani tijek. Rezultate analize i stvarno stanje financija Grada Zagreba ćemo javno objaviti. Definirat ćemo i jasno komunicirati manevarski prostor za smanjenje financijskog opterećenja građanki i građana, npr. kroz smanjenje prireza. Kako bi revitalizacija Zagreba bila trajno održiva, izradit ćemo dugoročni plan likvidnosti. Ispred zgrade Gradske uprave instalirat ćemo digitalni pano na kojem ćemo javnost na mjesečnoj bazi obavještavati o prihodima, rashodima, dobiti, investicijama i zaduženju Grada.

Napravljenim uštedama u poslovanju Grada, financirat ćemo gradnju škola, vrtića, prometnica, domova zdravlja i domova za umirovljenike.

Na koji način biste proveli obnovu Zagreba? Jeste li zadovoljni modelom 60+20+20?

Za obnovu Donjeg grada, odnosno povijesne jezgre Zagreba, jedini smo predložili drugačiji model obnove. 

Radi se o  modelu obnove po uzoru na Beč. Ovakav model donosi dugoročna i ekonomski isplativa rješenja za stanare oštećenih zgrada i naglašava nužnost jake konstrukcije zgrada. Takav koncept pokrenuo bi snažan ekonomski potencijal Zagreba, a zaštitio povijesni izgled Donjeg grada. Tradicionalni urbanistički stil bio bi oplemenjen novim katovima i garažama koji bi financirali cijeli projekt ili dobar dio projekta. Na ovaj način obnovljen je jedan hotel na križanju Jurišićeve i Palmotićeve. Novi katovi i garaže financirali bi cijeli projekt ili dobar dio projekta. 

Stanovi bi bili izgrađeni po novim standardima, s jačom konstrukcijom i mehaničkom otpornosti  te većom otpornosti na požare. S novom konstrukcijom dobili bismo 20 posto veći prostor jer novogradnja uključuje tanje zidove, ali ima jaku konstrukciju od armiranog betona. Za ovaj model potrebni su investitori koji bi se naplatili iz novih stanova i etaža koje bi gradili. U suradnji  investitora i suvlasnika došlo bi do obostrane ekonomske koristi.  

Za ovakav model potrebna je izmjena GUP-a. Išlo bi se u napuštanje zonske zaštite kakvu sada ima cijeli Donji grad i išli bismo i u individualiziranu valorizaciju objekata. Valorizirane objekte bismo pratili kroz digitalizirane mape/blokove. Sve bi se radilo u suradnji s konzervatorima i urbanistima.

Neki od kandidata kao poseban problem izdvajaju grafite na zagrebačkim fasadama. Mnogi europski gradovi uveli su oštre sankcije za 'grafitere'. Koji je Vaš stav o tome te planirate li očistiti Zagreb od grafita?

Izražavanje grafitima ima svoje prednosti i nedostatke. Prije obrazlaganja napomenuo bih jednu posebnost za Grad Zagreb. Zagreb je pogodio razorni potres u kojem je narušen veliki dio zgrada starog dijela grada. Tužno je gledati napuknute fasade i zgrade koje svaki dan dodatno sve više uništavaju grafiti. To ne ide na čast niti onima koji ih rade, niti onima koji promoviraju tu vrstu suvremene umjetnosti, a ni Gradskoj upravi koja ne traži rješenje. 

Bilo bi laž reći kako ću očistiti grad od grafita, ali bih zato uveo red. Sama zabrana bi samo još više potaknula buntovan stav. Postojat će mjesta gdje će mladi i ljudi skloni uličnoj umjetnosti moći se na svoj način izražavati. Poznati su mnogi gradovi kojima su grafiti poput turističke atrakcije i u kojima se predstavljaju grafiteri iz svih dijelova svijeta. Jedan od njih je i Lisabon, glavni grad Portugala. Zbog toga Zagreb vidim kao uredan grad bez nepotrebnih uništavanja u staroj jezgri. S druge strane, u različitim dijelovima grada će se u budućnosti nalaziti neki od najboljih grafita u svijetu. Zagreb će pod mojim vodstvom postati ozbiljan konkurent Lisabonu u ovom vidu uličnog i umjetničkog izražavanja, ali na mjestima koja će samo za to biti namijenjena.

Kakva je Vaša vizija Zagreba? Gdje ga vidite, recimo, 2025. godine?

Viziju razvoja grada Zagreba promatram iz šire perspektive od jednog mandata. Mandat koji je pred nama iskoristit ću za obnovu grada, sređivanje finanacija i kompletiranje infrastrukturnih projekata koje smo obećali u predkampanji i kampanji. I tu kad govorimo o obnovi, ne mislimo samo o obnovi potresom oštećenih zgrada, već govorimo i o obnovi institucija koje su zapuštene lošim modelom upravljanja zadnjih 20 godina. Zagreb će nakon mog prvog mandata biti grad otvoreniji poduzetnicima, obrtnicima i studentima. Također modernizirat ćemo vrtiće i škole, ali i promijeniti upravljačka vijeća u vrtićima i školama kako bi strategiju tih institucija vodili stručnjaci, a ne stranački podobnici.

Želite učiniti Zagreb boljim mjestom za život, ali kako to realno ostvariti, Grad je zadužen? Imate li prave informacije o stanju duga, neke neslužbene informacije govore o dvije milijarde kuna dospjelih, a neplaćenih obveza? 

Nitko nema prave informacije o stanju duga. To i je jedan od ključnih problema sadašnje uprave. Skrivaju zaduženja kao zmija noge, pa možemo zaključiti da će nas dočekati popriličan broj kostura iz ormara. Ali ja sam na to navikao, upravljao sam velikim sustavima i kontrolirao sustave veće od Zagrebačkog Holdinga i Gradske uprave zajedno. Ono što je sigurno je da ako postanem gradonačelnik, Zagreb će dobiti osobu koja je sposobna konsolidirati financije i usmjeriti razvoj grada u pozitivnom smjeru. To i je na kraju krajeva moja ključna prednost ispred svih ostalih kandidata i ono što ja nudim Zagrebu.

Kakav je Vaš plan za reorganizaciju Zagrebačkog holdinga?

Uz povećanje transparentnosti u postupcima javne nabave i dodjele javnih poslova i prostora, nakon detaljnih analiza išao bi u racionalizaciju poslovanja Zagrebačkog Holdinga i svih poduzeća u vlasništvu Grada, kao i same Gradske uprave. 

Planiram uvesti četiri razine revizije - eksternu, internu, državnu i EU internu reviziju te Ured za sprječavanje pranja novca. Osim toga objedinio bi neke administrativno logističke centre, i radio na povećanju produktivnosti i efikasnosti. Racionalizacija poslovanja Holdinga i Gradske uprave otvorit će prostor za nove investicije i olakšati povlačenje novca za projekte iz EU fondova.

Vjerujem da Holding može puno jeftinije pružati bolju uslugu građanima. Potrebni su volja i znanje. Hvala Bogu, imam oboje.

Što s maksimirskim stadionom?

Kad postanem gradonačelnik Zagreba paralelno ću pokrenuti izgradnju novog stadiona u Maksimiru i demokratizaciju procesa odlučivanja u Dinamu. 

1. Dat ću dugoročnu koncesiju na 30 godina klubu kako bi klub vlastitim sredstvima izgradio moderan stadion.

2. Ugovorom ću obvezati Dinamo da se novi stadion Dinama na Maksimiru mora završiti za vrijeme prvog gradonačelničkog mandata. Navijači bi sukladno ugovoru o koncesiji morali imati svoje prostorije i muzej.

3. Inzistirat ću na promjeni statuta Dinama koji nije u skladu sa Zakonom o udrugama. Članovi bi trebali svoju Upravu birati po modelu "1 član, 1 glas", a ne da Predsjednik kluba bira Skupštinu koja onda izabire njega. 

Iako su naizgled ta dva važna pitanja odvojena, vjerujem da će povratak navijača na novi stadion osigurati veći interes za cjelokupno stanje u Dinamu i tako ubrzati proces čišćenja svega onoga što u Dinamu trenutno nije dobro.

Dinamo je veći od bilo kojeg pojedinca. On je svetinja, simbol Hrvatske i Zagreba i zaslužuje igrati na modernom stadionu.

Što ćete raditi drugačije u odnosu na Bandića? Ima li pokojni gradonačelnik, po Vama, i dobrih stvari u političkoj ostavštini?

Bivši gradonačelnik je bio 20 godina na vlasti i naravno da postoje dobre stvari koje su napravljene za vrijeme njegovog upravljanja gradom. Ono što ostaje kao činjenica jest da bi svaka osoba koja ima znanje i kapacitet upravljanja velikim sustavima, napravila minimalno isto koliko i on za 10 puta manje novca. 

Koga vidite kao glavnog protukandidata na ovim izborima?

Mislim da je ključno da počnemo sagledavati tko nudi kakva rješenja za Zagreb i tko ima znanje i iskustvo stvarno voditi Zagreb na bolji, ozbiljniji i stručniji način. Predali smo 8700 potpisa za moju kandidaturu, više od nekih koje su ankete proglašavale favoritima za ulazak u drugi krug. Mogu reći da teren najbolje pokazuje kako diše Zagreb. 

Kako komentirate razne ankete? U svakoj je Tomašević prvi, ali u svakoj je druga osoba drugoplasirana. Čemu uopće služe ankete?

Ankete su se posljednjih godina pokazale kao potpuno promašena metoda ispitivanja javnog mijenja. Ja se ne mogu sjetiti ni jednog puta kada su ankete bile točne, tako da je po meni neprikladno uopće puštati ankete u javnost prije izbora i na temelju njih odlučivati tko je, a tko nije relevantan kandidat ili favorit izbora. Mišljenja sam da bi ankete, po uzoru na Slovačku, trebalo zabraniti minimalno 40 dana prije izbora jer je njihova jedina uloga utjecati na mišljenje glasača. 

Po reakcijama koje dobivam s trena, kao i temeljem broja prikupljenih potpisa za moju kandidaturu, vjerujem da imam šanse za ulazak u drugi krug, a nakon toga, sve je moguće. 

Koliko ćete potrošiti na kampanju, tko radi kampanju i tko su Vaši sponzori?

Iza mene stoji stranka Most. Veće donacije nismo primali, nego isključivo donacije građana koji su uplaćivali manje iznose. Što se troškova tiče, oni su u skladu s našim mogućnostima. Koliki su točno vidjet ćemo na kraju kada se podvuče račun i zatim ih objaviti.

Planirate li raskinuti postojeće gradske ugovore s Cios grupom Petra Pripuza?

Ono što mogu garantirati je da nitko, pa ni Pripuz neće imati utjecaja na mene i na odluke Grada. Iza mene ne stoje interesne skupine i sve što činim i budem činio bit će u korist grada Zagreba. Što se potpisanih ugovora tiče, tu ću se konzultirati sa pravnicima i vidjeti što se može napraviti i nakon toga ću donijeti odluke u najboljem interesu Grada Zagreba i njegovih građana.

Hoćete li inicirati smanjenje prireza u Zagrebu?

Jedan od prvih koraka koji ću napraviti kao gradonačelnik bit će smanjenje prireza s 18 na 15 posto, a s vremenom i u potpunosti ukinuti. Smatram da je sadašnja poruka koja se šalje prema građanima i poduzetnicima činjenicom da Zagreb ima najveći prirez u Hrvatskoj jako loša i da postoji prostor da se kroz racionalnije upravljanje, konsolidaciju gradskih financija i veće oslanjanje na EU fondove prirez u potpunosti ukine u narednim godinama.