VELIKA POHVALA STIGLA IZ SAD-a Hrvatska je pokazala otpornost na borbu protiv virusa; disciplina je to naučena još u Domovinskom ratu

Kako se korona virus proširio svijetom, tako se dogodio paradoks: bogate nacije uopće nisu nužno bolje u borbi protiv krize od siromašnijih.

Bogate države koje su tradicionalno sposobne brzo rasporediti resurse i uzdići se pomoću dobro financiranih državnih mehanizama namijenjenih velikim krizama, uglavnom nisu dobro upravljale pandemijom korona virusa.

Naime, u Europi se bolest proširila od Velike Britanije do Francuske i Italije. Dakle, u tri od četiri najveća gospodarstva na kontinentu.

S druge strane, manje i siromašnije države u Europi brzo su primijenile stroga ograničenja, pridržavale ih se  te pokazale bolje rezultate u obuzdavanju virusa.

Neke od tih država bile su dio komunističkoga bloka, kao i Hrvatska, u kojoj je vlast vrlo oprezno primijenila ograničenja kako bi spriječila širenje opasnoga virusa. Naime, u Hrvatskoj su još svježa sjećanja rata i '90-ih godina, kada su mnogi građani bili u podrumima, slušajući sirene koje su najavljivale zračne udare neprijateljske JNA avijacije'.

Zanimljivo, u Grčkoj su građani naviknuti na stroge mjere štednje i ''stezanja remena'', primjenjivane prije nepunih desetak godina, kada je ta država upala u strahovitu dužničku krizu i praktički bankrotirala. Stoga je ostanak bez posla za njih gotovo svakodnevna pojava.

Tako se Izo Morović, 45-godišnji brijač iz Zadra, koji je oprezno, slušajući preporuke epidemiologa, izišao nakon nekoliko tjedana iz kuće, sa suprugom i dvije mlade kćeri, prisjeća svoga odlaska u rat, početkom '90-ih, kada je trčao na vrh obližnjeg brda kada bi se oglasila sirena za zračni napad.

"Bio sam dijete, sjećam se da sam igrao nogomet i vidio minobacače kako tuku", rekao je. On je uvjeren kako je discipliniran i pribran način na koji su Hrvati odgovorili na pandemiju zapravo rezultat ponašanja još iz ratnih vremena, ali i komunističkoga nasljeđa. "Ljudi se danas plaše, a disciplina koju smo svi naučili pomaže nam da se uskladimo i stvara neku vrstu prisilnog zajedništva'', kaže.

Analizirajući različite reakcije na pandemiju, akademici sa Sveučilišta Oxford napravili su ljestvicu strogosti, nastojeći ocijeniti čvrstinu mjera koje su vlade poduzele kako bi zaustavile širenje virusa.

U Hrvatskoj, koja ima ocjene najstrožih svjetskih podataka na Oxfordovoj ljestvici, od Covid-19 umrla je 91 osoba, čime je stopa smrtnosti u zemlji iznosila 2,1 na 100.000. Primjerice, u državi New York taj broj iznosi 137 na 100.000, piše pohvalno o mjerama koje je Hrvatska odmah na početku pandemije poduzela ugledni američki The New York Times.

A da je to važna pohvala Hrvatskoj, potvrdila je na redovnoj konferenciji Nacionalnog stožera dr. Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, rekavši u ponedjeljak, komentirajući informacije o novim slučajevima zaraze virusom u kineskom Wuhanu:

"Za svakog čovjeka trebamo biti zabrinuti, bez obzira je li u dalekom Wuhanu ili kod nas. Ako pitate može li biti tu takvih situacija opet, naravno da može. Kada se opustimo, virus pošalje upozorenje da je tu. Primjer je Brač. Dosta se toga danas pokrenulo, ali moramo ostati odgovorni. Ne smijemo smanjivati distancu. Vidjela sam ispred jedne banke naše 70+ sugrađane s razmakom od 30 centimetara. Ako nema novooboljelih u Zagrebu, ne znači da ih neće biti. Sve možemo, ali poštivajući osnovne mjere koje imamo i zbog kojih nas i New York Times hvali ako zemlju koja je uspjela nešto što drugi nisu", istaknula je Markotić.