Velika Britanija kao 'crna točka' Europe: Je li Brexit uzrok neviđenog nasilja ili je ta država 'oaza' terorističkih 'spavača'?

Posljednje žrtve su jedna tinejdžerica ubodena nožem u leđa u parku u blizini Londona i 17-godišnjak koji je smrtno stradao u napadu nožem u Manchesteru dok je išao u posjet prijatelju.

Velika Britanija ima i najveću stopu napada kiselinom u svijetu po glavi stanovnika, upozorila je Međunarodna udruga za preživjele u napadima kiselinom (ASTI). Naime, 2016. godine bilo je zabilježeno više od 600 takvih napada u zemlji!

Stoga je britanska premijerka Theresa May pod snažnim pritiskom kako bi povećala izdvajanje za policijske snage zbog velikog porasta zločina, posebice napada nožem i ostalim hladnim oružjem te kiselinom, upozorila je u utorak agencija Reuters.

Načelnica londonske policije Cressida Dick istaknula je za BBC kako se u posljednjih nekoliko godina broj policajaca značajno smanjio, ustvrdivši da sigurno postoji veza između nasilnih uličnih zločina i smanjenja broja policajaca.

Istoga tog dana policija je priopćila da je su tri malene improvizirane eksplozivne naprave pronađene u poštanskim sandučićima na prometnim postajama; jedna je bomba izazvala manji požar u poslovnoj zgradi na Heathrowu, srećom, nitko nije ozlijeđen, a dvije slične naprave pronađene su u zračnoj luci London City te na željezničkoj postaji Waterloo.

Već sama činjenica da je zabilježeno više od 600 (!) napada kiselinom u najvećoj europskoj otočnoj državi, kao i sve jače nasilje, samo potvrđuju da je Britanija postala praktički već godinama prava ''oaza'' terorističkih baza, ''spavača'', a policija, unatoč velikim naporima koje ulaže, ne uspijeva razriješiti mnoštvo takvih slučajeva. Iako je, valja podsjetiti, također uspjela prevenirati mnogobrojne pokušaje terorističkih akcija, koje bi imale strahovito fatalan ishod.   

Porast napada noževima u Britaniji zbog Brexita

''Porast nasilja u Britaniji rezultat je stanja u društvu. Nažalost, većina interpretatora statistike i sigurnosnih analitičara, kako u samom Ujedinjenom Kraljevstvu tako i šire, traže objašnjenja u jednostavnoj uzročno-posljedičnoj vezi. Tako u slučaju novog porasta počinjenja kaznenih dijela s hladnim oružjem, odnosno noževima te ostalim sličnim sredstvima, u Britaniji većina pronalazi vezu samo u pogledu manjeg broja policijskih službenika, što je tek samo djelomično točno. Naime, kako bi se takva tvrdnja analizirajući potvrdila, potrebno je uzeti puno širi statistički uzorak od onog u kojem se uspoređuje zadnjih sedam godina. Ukoliko se analizira duže statističko vrijeme, postaje vidljivo kako snažne društvene podijele izravno uzrokuju i povećanu količinu nasilja, konkretno, u ovom slučaju onog s hladnim oružjem'', analizira za portal Direktno geopolitički analitičar Denis Avdagić.

Zadnji sličan porast nasilja izazvala britanska intervencija u Iraku

Rat u Iraku tijekom mandata Tonya Blaira koincidirao je i s nešto većim brojem, u zdravstvenom sustavu Ujedinjenog Kraljevstva, registriranih ozljeda počinjenim napadom s hladnim oružjem, nego je to bilo lanjske 2018. godine. Početak rasta povećanog broja ozljeda u ovom zadnjem uzlaznom trendu takvih napada nalazimo u 2015./2016. što vrlo jasno koincidira s kampanjama za Brexit, koje su duboko podijelile britansko društvo, smatra Avdagić.

Naime, podijeljenost društva, žestoke političke debate, uvijek se odražavaju na kompletno društvo, a čini se da je tome tako i u Ujedinjenom Kraljevstvu. Naravno, smanjenje broja policajaca svakako ne pomaže, ali treba reći i kako represija nije uvijek rješenje. A svemu ne pomaže ni povećana teroristička prijetnja i sve veći broj prije neuobičajenim sredstvima počinjenja terorističkih napada poput i između ostalog, onih u kojima je oruđe bilo hladno.

S vrhuncem nesigurnosti i razočaranja dolazi i vrhunac povećanog nasilja

''Naša društva naoko izgledaju kao čvrste zajednice, ali one su uvijek fragilne i podložne negativnim utjecajima, pogotovo onima uzrokovanim politikom, bilo vanjskom, bilo unutarnjom. Zato na politici i leži najveća odgovornost u svakoj državi, a to je odgovornost upravljanja zemljom. Konstruktivna opozicija koja vodi logičnu i pristojnu kritiku vladajućih osigurava kvalitetan nadzor vlasti, a sulude i građanima neobjašnjive političke avanture koje ne prati kvalitetan politički odgovor na kraju dovode do razočaranja i šireg nasilja'', navodi naš sugovornik.

''Može se reći da su Britanci danas jednako nezadovoljni politikom svoje države kao što su bili do kraja mandata laburističkog premijera Blaira, kada su u zemlju stizali mrtvi mladići i djevojke iz Iraka. Lijevi šef vlade bio je neomiljen i veliko razočaranje, a takvu ulogu nešto manje ima trenutačna premijerka Theresa May. Konfuziju u cijelu priču unosi i činjenica kako je ona bila protiv izlaska zemlje iz članstva EU, a sada je izvodi, a ništa manje nije važno što je odluka o izlasku donesena na referendumu s malom većinom. Upravo zato s vrhuncem nesigurnosti i razočaranja kod građana dolazi i vrhunac povećanog nasilja.

Konfuzija, izostanak logične komunikacije s građanima i duboka podijeljenost, dostatan su recept za porast nasilja, a tome nikako ne pomaže istovremeni trend pada broja policajaca. S druge strane, povećanje broja policajaca neće riješiti političke probleme. Netko bi možda rekao da zemlji treba 'čvrsta ruka', no ja bih kazao da se povjerenje građana može najprije zadobiti ispravnim vođenjem zemlje, stabilnošću, a nikako ne s eksperimentiranjem i nelogičnim potezima'', zaključuje Denis Avdagić.