VELIKA ANALIZA Konzultanti razočarani hrvatskim europarlamentarcima; najbolji dojam ostavili Plenković, Maletić i Šuica

Zanima nas i Vaše mišljenje. Stoga odvojite trenutak i putem naše ankete ocijenite rad hrvatskih političara koji su s liste bivše Domoljubne koalicije ušli u Europski parlament. 

Hrvatsku u Europskom parlamentu zastupaju Biljana Borzan i Tonino Picula iz SDP-a koji se nalaze u političkoj skupini Progresivni savez socijalista i demokrata; Ivan Jakovčić (IDS) i Jozo Radoš (HNS) smjestili su se u Savez liberala i demokrata za Europu, a Davor Škrlec (nezavisni) je u skupini Zeleni/Europski slobodni savez.

U ovom članku bavit ćemo se uspješnošću i rezultatima zastupnika s liste tzv. Domoljubne koalicije za euroizbore 2014. godine na kojima je HDZ osvojio četiri mandata te u Bruxelles prvobitno poslao Andreja Plenkovića, Davora Ivu Stiera, Dubravku Šuicu, Ivanu Maletić te kandidatkinje koalicijskih partnera HSP-a AS i HSS-a Ružu Tomašić i Marijanu Petir.

U studenom 2016. kao zamjena za tad već aktualnog predsjednika hrvatske Vlade Andreja Plenkovića u Europarlament dolazi Ivica Tolić, umirovljeni komodor koji je na HDZ-ovoj listi bio sedmi kao predstavnik hrvatskih branitelja. Davora Ivu Stiera koji je postao potpredsjednik Vlade zamijenila je bivša međunarodna tajnica HDZ-a BiH i veleposlanica te zemlje u Italiji Željana Zovko.

Dakle, zastupnici tadašnje Domoljubne koalicije koji danas sjede u Europskom parlamentu su Ivana Maletić, Dubravka Šuica, Ivica Tolić i Željana Zovko iz HDZ-a i to u redovima Europske pučke stranke (EPP), inače najsnažnije i najbrojnije političke grupacije u njemu. Marijana Petir ušla je u Parlament kao predstavnica HSS-a, a sada je nezavisna nakon što ju je Krešo Beljak izbacio iz stranke te je isto pridružena EPP grupaciji. Ruža Tomašić bila je na listi u ime HSP AS-a, a danas kao predsjednica Hrvatske konzervativne stranke u Parlamentu pripada skupini Europski konzervativci i reformisti (ECR).

Kako bi ocijenili njihov rad kontaktirali smo politologa prof. dr. Anđelka Milardovića, direktora konzultantskog poduzeća za europska pitanja i strateški korporativni razvoj 'ECS Brussels' Željka Ivančevića koji već 15 godina živi i radi u Belgiji te Vesnu Škare-Ožbolt, bivšu političarku i ministricu pravosuđa.

Milardović: Imam loša iskustva; ne odgovaraju na upite, a 'neki se bave Afrikom'

Milardović smatra kako je riječ o floskulama kada se govori da europarlamentarci predstavljaju svoje stranke, države, a u konačnici i građane. "Oni samo predstavljaju političke frakcije kojima pripadaju u Europskom parlamentu”, ističe.

"Europske institucije su jedna hiperbirokratizirana struktura koja postoji radi sebe i potpuno su otuđeni od građana. Njihovo djelovanje počiva na birokratizmu i propagandi. Izlaznost na EU izbore je skromna, odnosno s visokom apstinencijom upravo zbog te hiperbirokratiziranosti i istodobno niskog političkog legitimiteta. Ako netko uđe u Parlament s 15 tisuća glasova koji je to legitimitet”, pita Milardović, koji  ima izrazito loše iskustvo s našim europarlamentarcima.

"Kada sam im se obratio za pomoć kao voditelj think tank Instituta za europske i globalizacijske studije, bilo da mi dođu na događanja i konferencije ili me povežu i daju kontakte i informacije kako i gdje se mogu natjecati za sredstva, nitko mi od njih nikada nije izašao ususret, s izuzetkom Tonina Picule”, napominje taj profesor političkih znanosti te ističe kako su mu sve ove godine odgovarali s 'Na žalost nismo vam u mogućnosti pomoći...', a najgora se pokazala Željana Zovko koja mu se nikada, tvrdi, nije udostojila niti odgovoriti. "Ona je apsolutna perjanica, ona ne odgovara uopće, ona se bavi Afrikom”, ironičan je naš sugovornik.

Zaključuje kako bi hrvatski zastupnici u Europarlamentu trebali biti zbog nas, a "oni se postavljaju tako da sebe i svoje sitne interese stavljaju u središte zbivanja".

Važan širi kontekst, zastupnici nemaju dovoljnu podršku iz Hrvatske

Konzultant i lobist Željko Ivančević napomenuo je kako se ne mogu davati ocjene o radu naših parlamentaraca ako nemate širi kontekst poput onoga gdje je Hrvatska u Europskoj uniji; koji su načini komunikacije te razina suradnje i koordinacija hrvatskih europarlamentaraca s hrvatskim institucijama, pa onda i europskim.

"Nemoguće je jednoznačno odgovoriti da je netko jako dobar ili jako loš. Možemo dati globalnu ocjenu s tim da ne smijemo zanemariti ključnu stvar, a to je da hrvatski europarlamentarci ne mogu biti puno uspješniji od hrvatskih institucija”, upozorava naš sugovornik i dodaje kako najveći dio uspješnosti ili neuspješnosti europarlamentaraca bilo koje zemlje ovisi o podršci koju mogu očekivati od domicilnih institucija. Pojašnjava kako oni ne mogu biti 'samostalni strijelci' nego moraju imati podršku svoje stranke, resornih ministarstava, agencija itd.

Naravno, problem Hrvatske u europskim institucijama nije samo to što smo mala zemlja nego i što imamo slabo razvijene institucije zbog čega pojedinci koji u EU parlamentu zastupaju hrvatske interese nemaju logističku potporu iz zemlje te svaki rezultat ovisi o njihovoj imaginaciji, snalažljivosti i improvizaciji, pojašnjava naš drugi sugovornik.

Ivančević: Političari opće prakse u Bruxellesu ne prolaze

"Mi kao lobisti i konzultanti često jednostavno zaobilazimo hrvatske europarlamentarce i cijelu našu diplomaciju jer je to gubitak vremena. Bolje nam se obratiti nekom njemačkom, austrijskom, belgijskom, pa čak i mađarskom europarlamentarcu jer od njih možemo očekivati realizaciju onoga za što lobiramo”, otvoren je Ivančević.

Ističe kako je malo njih s lista za EU parlament koji su se bavili europskim pitanjima na konkretan način i koji su određenih specijalizacija, odnosno imaju specifična znanja. "Naši su kandidati za Europarlament političari opće prakse, a takvi u Bruxellesu ne prolaze”, upozorava taj konzultant.

Podsjeća kako se neki naši europarlamentarci hvale pokretanjem jako puno rezolucija u Europskom parlamentu kao instrumenta koji 'tjera' Europsku komisiju da se počne baviti nekom temom. No rezolucije su uspješne jedino ako su u Parlamentu i usvojene, u suprotnom, "možete vi pokrenuti i 500 rezolucija, ali od toga nikakve koristi".

'Neven Mimica kao povjerenik veliko je razočaranje'

Upozorava kako je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja ima silan deficit u koordiniranju akcija i aktiviranju postojećih potencijala. "Vrlo je niska suradnja naših diplomata u Bruxellesu sa stotinjak Hrvata koji rade u institucijama EU-a. Da bi tamo mogli nešto napraviti za našu zemlju strategija mora biti razrađena u Hrvatskoj. Tako imamo čovjeka koji je visoko pozicioniran u upravi EU-a, a koji zbog spomenutog razloga u svom mandatu nije uspio ništa učiniti za Hrvatsku, rekao je Ivančević ciljajući na Nevena Mimicu, povjerenika EU-a za razvojnu pomoć i međunarodnu suradnju.

Ivančević također nema pozitivna iskustva glede susretljivosti i profesionalnosti naših europarlamentaraca te navodi kako je na poziv za suradnju odaslan s adrese njegove tvrtke, a riječ je o rijetkoj hrvatskoj kompaniji koja u Bruxellesu profesionalno radi lobističke i konzultantske poslove, odgovorilo samo njih četvero. "Kada isto pismo pošaljemo primjerice njemačkim i belgijskim europarlamentarcima, odaziv je veći od 80 posto”, ističe.

U ocjeni svakog pojedinog europarlamentarca treba gledati, navodi, i balans između promotivnih aktivnosti prema biračkom tijelu i stvarnih aktivnosti u Europarlamentu. Smatra da je većina njih ipak više orijentirana na promotivne aktivnosti prema biračkom tijelu zbog čega su dovodili ljude iz svoje regije u Bruxelles, 'igrali se turističkih agencija' i sl.

Loš izbor suradnika i asistenata

Jedan od ozbiljnih problema je, navodi, i taj što naši europarlamentarci biraju vrlo loše asistente koji nemaju nikakva iskustva i predznanja o europskim institucijama. "Dok europarlamentarci iz drugih zemalja vode sa sobom ljude koji imaju znanja i iskustva, naši dovode pripravnike koji su eto, došli učiti u Bruxelles i to za vrlo pristojnu plaću. Dakle, u sjedište EU-a nam dolaze političari iz Hrvatske koji nemaju potrebna znanja i dovode isto takve asistente, zbog čega je krajnji ishod dva, koliko iznose jedan plus jedan, ne može više”, slikovito opisuje Ivančević.

Od tzv. konzervativne opcije izdvaja Ivanu Maletić, koja je u posljednje dvije godine dosta učinila da se poboljša apsorpcija EU fondova, odnosno da se u Hrvatskoj stvore uvjeti da se iz EU-a napokon počne povlačiti novac, ali to je u zemlji, navodi, ostalo dosta neprimijećeno.

Ivančević smatra kako je Andrej Plenković bio najkvalitetniji hrvatski europarlamentarac, jer je u startu imao najveća predznanja i sposobnosti i to je znao iskoristiti. "Živa je šteta što je svoj potencijal i kapacitet potrošio boraveći u veleposlanstvu u Parizu umjesto da je sudjelovao u ključnim pregovorima s EU kao šef pregovaračkog tima ili kao prvi čovjek hrvatske misije u Bruxellesu. Njegovo znanje i potencijal nije se s hrvatske strane iskoristilo u najvećoj mjeri”, navodi naš sugovornik.

Upozorava i kako Plenković neće profitirati sa sadašnje pozicije premijera u smislu neke kasnije važnije funkcije u Bruxellesu. Naime, za takvu je poziciju bitno što je ostvareno za vrijeme premijerskog ili ministarskog mandata u zemlji, a teško je vjerojatno da će se Plenković moći pohvaliti nekim epohalnim rezultatima.

"Njegov prethodnik Zoran Milanović trebao je po logici stvari dobiti neki posao u Bruxellesu, ali to se nije dogodilo jer u svom mandatu nije napravio reformu ili projekt koji bi se cijenio u EU. Običaj je da su ministri i premijeri iz pojedinih vlada rado viđeni u institucijama EU-a ako imaju visoke reference i ocjene da su u svojoj zemlji napravili nešto epohalno, proveli neke važne reforme i da je zemlja doživjela procvat u bilo kojem pogledu”, pojašnjava.

Stier se kao europarlamentarac bavio uglavnom vanjskopolitičkim i globalnim pitanjima i dobro je razumio ulogu glavnih aktera u donošenju političkih odluka, zaključuje Ivančević.

Škare-Ožbolt: Malo nas je, al' nas ima

Na Vesnu Škare-Ožbolt najbolji dojam od hrvatskih parlamentaraca iz tzv. konzervativne opcije ostavila je Ivana Maletić i Andrej Plenković, dok je bio jedan od njih. U klub 'najboljih' svrstala je i Dubravku Šuicu.

"Oni su bili vrlo aktivni i pokazali su jednu serioznost u nastupima i imaju specifična znanja koja su uspješno primijenili u svom radu u Europskom parlamentu”, objašnjava svoj sud naša sugovornica.

Riječ je o političarima koji ne pričaju bez osnove, profilirani su i postali su vrlo vidljivi i u samom Europarlamentu, nabraja. Ističe kako se kao mala zemlja ne možemo mjeriti s velikim državama zbog čega je još veća odgovornost i veći teret na našim europarlamentarcima: "Oni moraju djelovati po principu malo nas je, ali smo vrlo vidljivi, specifični i kreativni”.

"Za cijelog su mandata dolazili i u Hrvatsku, informirali se, vidjela sam da rade s građanima, primaju ih, a istodobno pomažu i u povezivanju hrvatskih institucija s EU institucijama; za razliku od onih naših zastupnika koji su samo ispunjavali broj na stolici Europskog parlamenta”, zaključuje Škare-Ožbolt.

Zovko i Tolić zakazali

Svim sugovornicima s kojima smo pričali, od aktualnih HDZ-ovih europarlamentaraca najbolji dojam su ostavili Ivana Maletić i Dubravka Šuica, a među onima koji 'samo ispunjavaju broj na stolici Europarlamenta' ili ih se u kuloarima naziva 'turistima' koji se nalaze u višegodišnjem shoppingu u Strasbourgu i Bruxellesu, našli su se Željana Zovko i Ivica Tolić. U prijevodu, njihov učinak kao europarlamentaraca je vrlo skroman i neprepoznatljiv s tim da se bivšoj međunarodnoj tajnici HDZ-a BiH i bivšoj veleposlanici te zemlje u Italiji još zamjera i arogancija i nepristupačnost.

U vrijeme stupanja na dužnost Zovko je izjavila kako je to za nju veliki privilegij, dok je Tolić u kampanji 2014., najavljivao kako će se zalagati da vrednote Domovinskog rata budu prepoznate u Europi.

Nezavisna Marijana Petir i Ruža Tomašić kao europarlamentarke nisu dobile loše ocjene; ipak, prvoj se zamjera što se možda više bavila promocijom pred svojim biračkim tijelom u Moslavini nego što su bile njezine konkretne aktivnosti u Strasbourgu i Bruxellesu, dok se agilnoj i angažiranoj Tomašić spočitava iznimno loš izbor asistenata. Inače, Tomašić je prema relevantnim statističkim izvorima najaktivnija među hrvatskim zastupnicima i ušla je u 12 posto najaktivnijih zastupnika u cijelom Europskom parlamentu.

Vrlo pozitivno ocijenjen je rad sadašnjeg premijera Andreja Plenkovića, koji je osobito snažan pečat ostavio na području vanjske politike Europskog parlamenta i odnosima s Ukrajinom.

Test za političke stranke

Jedno je jasno, europski izbori bit će još jedan test snage za političke stranke u Hrvatskoj, posebice za HDZ i SDP, odnosno za njihove čelnike Davora Bernardića i Andreja Plenkovića. Prema dosadašnjim najavama, i SDP i HDZ će na izbore u svibnju samostalno, a svoj izlazak prvi put je najavio Most i Živi zid.

Tu je i tzv. Amsterdamska koalicija iz koje lider HSS-a Krešo Beljak poručuje kako će ići samo s 'najjačim imenima'. HDZ-ov koalicijski partner HNS htio je zajedničku listu s HSLS-om, ali su se potonji izjasnili da na izbore idu sami. HNS-u ostaje kombinacija s nekim HDZ-ovim koalicijskim partnerom poput Pupovčeva SDSS-a ili nada da će im 'veliki brat' ipak ustupiti jedno mjesto na svojoj kandidacijskoj listi.

Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković izjavio je kako imaju jako puno 'sjajnih potencijalnih kandidata' te da će izbore 2019. dobiti kao što su ih dobili i 2013. i 2014. godine. Očekuju barem šest mandata.

Dok je SDP otkrio kandidate na svojoj listi, HDZ to još nije učinio. Za očekivati je da će se na njoj zbog dobrih rezultata naći Dubravka Šuica, pa i Ivana Maletić bez obzira na to što više nije bliska sa šefom stranke, a niti ime Davora Ive Stiera nije isključeno. Naime, ponekad je bolje kritičare držati dalje od središnjice i centra zbivanja, tim više što je mjesto europarlamentarca u svakom pogledu sasvim privlačna sinekura. S tim da spomenuti  imaju i potrebno znanje i iskustvo za tu poziciju.

Zanima nas i Vaše mišljenje. Stoga odvojite trenutak i putem naše ankete ocijenite rad hrvatskih političara koji su s liste bivše Domoljubne koalicije ušli u Europski parlament.  Rad zastupnika SDP-a, IDS-a, HNS-a i bivšeg ORaH-a u Bruxellesu analizirat ćemo odvojeno i također ćemo od Vas tražiti da ocijenite njihov učinak.